Ekonomija
U Austriji sve više ljudi na AMS-u
Nezaposlenost je se na kraju godine dodatno povećala: krajem prosinca 2025. u Austriji je bilo 434.572 osobe bez posla ili uključene u mjere osposobljavanja Austrijskog zavoda za zapošljavanje (AMS), što je 2,0 posto odnosno 8.560 osoba više nego godinu dana ranije.
Priopćilo je to u petak Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Stopa nezaposlenosti iznosila je 8,4 posto, što je za 0,2 postotna boda više nego u prosincu 2024. godine.
Istodobno se, prema navodima ministarstva, usporio rast nezaposlenosti, dok je zaposlenost u odnosu na prethodnu godinu blago porasla, procijenjeno za oko 4.000 radnih odnosa. Ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ) ukazala je na mogućnost postupnog poboljšanja tijekom godine.
„Zaposlenost će ponovno snažnije rasti, a nezaposlenost bi se u drugoj polovici godine trebala blago smanjiti“, poručila je ministrica. Ministarstvo se pritom poziva na Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo), koji očekuje pad broja nezaposlenih za oko 4.000 osoba. Broj nesamostalno zaposlenih trebao bi porasti za približno 27.000.
Rast dugotrajne nezaposlenosti
Nezaposlenost među ženama u prosincu je porasla za 6,6 posto, dok je kod muškaraca zabilježen rast od 0,5 posto. Broj dugotrajno nezaposlenih osoba, koje su najmanje godinu dana prijavljene pri AMS-u, povećao se na 102.491, što predstavlja rast od 12,8 posto.
Istodobno je broj odmah raspoloživih slobodnih radnih mjesta prijavljenih pri AMS-u u odnosu na prethodnu godinu pao za 16,2 posto, na ukupno 67.647.
Austrija
Austrija: Ne rade redovni posao, ali primaju i plaću i dodatke
U Austriji sindikalni predstavnici u državnoj službi koji su razriješeni obavljanja redovitih službenih dužnosti ostvaruju dodatke kojima si u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuju plaću. Samo na saveznoj razini takav status ima oko 150 državnih službenika, a na razini saveznih pokrajina taj je broj još veći.
Sustav plaća u državnoj službi u Austriji smatra se jednim od najsloženijih. Uključuje brojne dodatke za prekovremeni rad, posebne zadatke, opasne uvjete, zamjene i druge okolnosti, čime policajci, učitelji i vojnici mogu znatno povećati svoja primanja.
Sindikalni predstavnici koji su razriješeni redovitog rada ne obavljaju službene dužnosti, ali unatoč tomu primaju dodatke. Oni se obrazlažu fiktivnim prekovremenim satima i pretpostavljenim napredovanjima u karijeri koja bi, prema tom tumačenju, ostvarili da nisu razriješeni dužnosti. Takva praksa ne postoji u privatnom sektoru, gdje sindikalni predstavnici koji su razriješeni rada primaju isključivo osnovnu plaću.
Sporan sustav dobio zakonsko uporište
Primjer iz Salzburga pokazuje da kod pojedinih sindikalnih predstavnika dolazi do stvarnog udvostručenja plaće. Do sada je taj sustav bio pravno nedovoljno jasno uređen i bez izričite zakonske osnove. Sindikat državnih službenika sada je, u sklopu pregovora o plaćama u javnom sektoru, osigurao da se takva praksa zakonski potvrdi.
Točni iznosi nisu objavljeni jer ovise o vrstama dodataka, zanimanju i duljini staža. Na saveznoj razini riječ je o oko 150 osoba, dok se na razini saveznih pokrajina radi o znatno većem broju. Sindikat ne iznosi detaljne podatke.
U prosjeku više od 3000 eura mjesečno
Razmjere isplata vidljive su na primjeru Salzburga, gdje su učitelji osnovnih škola, razriješeni redovitih dužnosti radi sindikalnih funkcija, tužili saveznu pokrajinu jer su im zbog mjera štednje bile obustavljene isplate dodataka. Uz osnovnu bruto plaću od oko 3000 eura mjesečno, primali su dodatke u visini od približno 3300 eura mjesečno.
Izmjenama zakona usvojenima u prosincu te su isplate sada zakonski dopuštene, zbog čega Vlada govori o „razjašnjenju u smislu transparentnosti“. Navode da su Zeleni zakon podržali ne znajući njegov sadržaj Vlada odbacuje, uz tvrdnju kako su svi materijali oporbenoj stranci bili dostavljeni na vrijeme.
Koliko je sustav kontroverzan pokazuju i primjeri iz austrijskog Parlamenta. Dvije zastupnice i dvojica zastupnika Slobodarske stranke istodobno su razriješeni redovitih policijskih dužnosti radi sindikalnih funkcija te, uz zastupničku plaću višu od 10.000 eura, primaju i paušalne naknade za prekovremeni rad u iznosu od oko 2000 eura mjesečno, piše Krone.
Ekonomija
Poznati proizvođač igrača u problemima, za posao strepi 2000 radnika
Tvrtka ROFU Kinderland Spielwarenhandelsgesellschaft mbH iz njemačkog mjesta Hoppstädten-Weiersbach podnijela je zahtjev za insolventnost uz samostalno upravljanje. Tvrtka je to potvrdila u srijedu ujutro.
Općinski sud u Idar-Obersteinu već je 19. siječnja odredio pokretanje privremenog postupka. ROFU upravlja s 104 poslovnice u sedam saveznih pokrajina te se ubraja među najveće specijalizirane trgovce igračkama i dječjom opremom na jugozapadu Njemačke.
Razlozi za insolventnost
Povećani troškovi, snažna konkurencija i dugotrajna suzdržanost potrošača negativno su utjecali na poslovanje trgovačkog lanca. Posebno slabo božićno poslovanje navodi se kao ključan razlog za podnošenje zahtjeva za insolventnost.
Postupak sanacije i perspektiva
„Postupak samostalnog upravljanja otvara tvrtki perspektivu za budućnost“, izjavila je privremena povjerenica Annemarie Dhonau, koja će u nadolazećim mjesecima pratiti postupak u interesu vjerovnika. Paralelno se traži novi investitor kako bi se dugoročno očuvalo poslovanje tvrtke.
Uprava i rad poslovnica
Direktori Michael Fuchs i Michael Edl ostaju na svojim funkcijama te će ih u postupku sanacije podupirati specijalizirani savjetnici. Prema riječima Michaela Fuchsa, svih 104 poslovnica nastavljaju s radom prema uobičajenom radnom vremenu, a internetska trgovina posluje bez prekida. Plaće za oko 1.970 zaposlenika osigurane su tijekom tri mjeseca putem naknade za insolventnost.
Austrija
Austrija bez optimizma: Građani ni u 2026. ne očekuju financijsko poboljšanje
Austrijski ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer prije nekoliko je dana poručio kako vidi “svjetlo na kraju tunela” te da je najgori dio gospodarske krize prošao. “No iskreno kažem, postoji nekoliko čimbenika koji optimizam pretvaraju u ‘oprezni optimizam’”, istaknuo je.
Znatno suzdržanije su aktualne analize Instituta za trgovinu, prodaju i marketing pri Sveučilištu Johannes Kepler. Prema njihovim procjenama, uzlazni trendovi mogu se očekivati tek tijekom godine.
Gospodarska nesigurnost, rast nezaposlenosti i i dalje visoka inflacija dovode do toga da stanovnici Austrije ni u 2026. godini ne očekuju poboljšanje vlastite financijske situacije. Omjer pozitivnih i negativnih procjena na prijelazu 2025./2026. ostaje na minus sedam postotnih bodova.
Podsjetimo na stanje u gospodarstvu: klima u maloprodaji u godišnjem prosjeku 2025. poboljšala se tek neznatno, s minus šest postotnih bodova u 2024. na minus pet. Izgledi za prvo tromjesečje također su suzdržani, a saldo iznosi minus dvanaest postotnih bodova.
Prvi pokazatelji doduše upućuju na moguće poboljšanje gospodarske situacije, no rast cijena i dalje snažno opterećuje potrošače. U skladu s time, očekivanja maloprodaje za prvo tromjesečje nisu povoljnija nego prošle godine.
Međusobne blokade, ističe vodstvo instituta, čine kratkoročni gospodarski oporavak malo vjerojatnim. Trgovce se poziva da pošalju jasne i razumljive signale, poput stabilnosti cjenovnih strategija te pouzdanosti u kvaliteti ponude i usluga, kako bi se očekivanja postupno stabilizirala i ponovno izgradilo povjerenje, piše Heute.
