Austrija
Trećina beskućnika u Beču je mlađa od 30 godina
20.000 ljudi u Austriji nema svoj dom, 60 posto ih živi u Beču. Udio mladih beskućnika u saveznoj prijestolnici alarmantno je visok. Trećina je mlađa od 30 godina.
Međutim, 4000 beskućnika mlađih od 30 godina samo su oni koje podržava Bečka pomoć beskućnicima. Udruga je na konferenciji za novinare u četvrtak izvijestila da je broj neprijavljenih slučajeva višestruko veći. “Ovo su alarmantne brojke koje bi nas trebale alarmirati”, rekao je Roland Skowronek, izvršni direktor Vojske spasa.
Svake godine Bečka udruga za pomoć beskućnicima, koja uključuje jedanaest sponzorskih organizacija, predstavlja svoje izvješće. Ove godine fokus je bio na mladim beskućnicima. Ponude Grada Beča i Fonda za socijalnu skrb Beč su uzorne. “Ipak, postoje praznine u ponudi”, rekao je Skowronek.
“Ako ne želimo izgubiti mlade ljude u kriznim situacijama i ponuditi im izlaz iz beskućništva, moramo im izaći u susret tamo gdje jesu, a ne pokušavati ih prisiliti na ponude koje im ne odgovaraju”, također je rekao Andreas Gampert, zamjenik direktora Diakonie Refugee Service i Diakonie One World Social Service.
Često je potrebno previše vremena da pomoć počne ili podrška nije odgovarajuća, rekao je Gampert. “Tada su prekidi.” Kontinuitet u skrbi tada je vrlo važan kako se ne bi izgubili ti ljudi. Stoga je potrebna sveobuhvatna strategija koja omogućuje pristup niskog praga, kontinuirani, prateći rad u odnosima, ali i podršku u učenju svakodnevnih vještina.
Važna je i stabilizirajuća stambena ponuda te prostor i vrijeme za razvoj osobnosti i perspektive. Ali uvijek treba postojati opcija da se vratite ako ne uspijete.
Razlozi beskućništva među mladima često su nedostatak financijskih mogućnosti i mreže socijalne podrške, kao i nedostatak zaposlenja i teškoće u pronalaženju pristupačnog, adekvatnog stambenog prostora. Posebnu pozornost treba obratiti na one koji napuštaju skrb, a radi se o onim mladim ljudima koji kad postanu punoljetni gube dotadašnje pravo na skrb za djecu i mlade i često bivaju pušteni u nesigurne životne situacije ili u beskućništvo.
Obično se mladi odrasli ljudi u Austriji odsele od roditelja u dobi od 25 godina. Osobe koje napuštaju skrb moraju svladati ovu prepreku puno ranije, obično u dobi od 18 godina. “Iz dana u dan moraju se nositi sa svakodnevnim životom za koji su jedva ili nedovoljno pripremljeni”, rekao je Skowronek. “Mladi su bačeni u dubinu, ali ih nitko nije naučio plivati.”
Mnogi ljudi imaju poteškoća s podnošenjem zahtjeva ili traženjem vlastitog stana. Nedostaje im dovoljna podrška u suočavanju s tim svakodnevnim problemima. Nedavno je postalo moguće iskoristiti sate konzultacija u tom pogledu. Predviđeno je do 45 sati savjetovanja u dobi od 18 do 24 godine. “Ali to može biti samo početak. Potrebno je više od 37 minuta mjesečno da se objasni život osobama koje su napustile skrb,” rekao je Skowronek.
Stambeno tržište u Beču također je problematično, jer uzima “premalo u obzir životne situacije mladih”, kaže Elisabeth Hammer, direktorica Neunerhausa. “Čak i stanovi koji su subvencionirani ili se smatraju pristupačnima mogu biti nepriuštivi ako tek imate svoje prvo iskustvo na tržištu rada, obučavate se ili se morate snalaziti uz malo potpore obitelji.” Oni koji su pogođeni često idu “nesigurnim putem s faktorima rizika “, također je naglasio Gampert. Osobito žene prihvaćaju nasilne veze samo da ne bi završile na ulici.
Udruga je stoga pozvala na sveobuhvatni koncept koji uzima u obzir sve potrebe mladih odraslih u višestrukim kriznim situacijama i nudi blisku suradnju između pomoći beskućnicima, koordinacije ovisnosti i droga, skrbi za djecu i mlade te organizacija u području zdravstva i integracije na tržište rada.
Osim toga, zakonsko pravo osoba koje su napustile skrb na uzdržavanje i mogućnost ponovne skrbi trebalo bi produžiti do dobi od 24 godine. Iako Beč ima veliki potencijal za dostupne stanove, to također treba iskoristiti za mlade odrasle beskućnike.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
Austrija
U Austriji krenule rezervacije za ljetnu sezonu
Unatoč rastućim cijenama i stalnoj ekonomskoj krizi, mnogi stanovnici Austrije ne žele se odreći svog ljetnog odmora u inozemstvu. Popusti za rane rezervacije u turističkim agencijama osiguravaju povećanje broja rezervacija.
Samo iz zračne luke Salzburg možete doći do 153 odredišta za odmor bez presjedanja. Rijetko tko želi propustiti ovu raznolikost na svom ljetnom odmoru. Od karantene zbog Corone, želja stanovnika Salzburga za putovanjem porasla je za 16 posto samo od 2022. do 2023. godine.
Prema Statistici Austria, građani Austrije su više od 14 milijuna puta otišli na odmor u inozemstvo. I taj se trend nastavlja, kaže Petra Stranger, glasnogovornica putničkih agencija: „Unatoč globalnoj krizi i slabljenju gospodarstva, turizam se pokazao vrlo otpornim. Od listopada imamo povećanu potražnju za ljeto 2025. Kupci vrlo rado iskorištavaju popuste za rane prijave jer mogu uštedjeti novac.”
Primjerice, za hotelska putovanja moguće su cijene i do 40 posto niže. Tko ove godine ide na ljetovanje u inozemstvo, morat će izdvojiti više novca, kaže stručnjak: “Poskupljenje je oko tri posto, a to nikoga neće odbiti od putovanja. Imamo mnogo novih putnih odredišta iz Salzburga, uključujući Grčku, Egipat ili na dugim putovanjima.”
Bilo da se radi o dalekim putovanjima ili odredištima na Mediteranu – stanovnici Salzburga svoj odmor uglavnom plaćaju odmah. Ljetovanje na kredit ili obročno plaćanje nije baš uobičajeno u ovoj regiji.
Austrija
D. Austrija planira uvesti zabranu nošenja marama za djevojčice i velike kazne
U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.
Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.
Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”
U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.
