Austrija
Trećina beskućnika u Beču je mlađa od 30 godina
20.000 ljudi u Austriji nema svoj dom, 60 posto ih živi u Beču. Udio mladih beskućnika u saveznoj prijestolnici alarmantno je visok. Trećina je mlađa od 30 godina.
Međutim, 4000 beskućnika mlađih od 30 godina samo su oni koje podržava Bečka pomoć beskućnicima. Udruga je na konferenciji za novinare u četvrtak izvijestila da je broj neprijavljenih slučajeva višestruko veći. “Ovo su alarmantne brojke koje bi nas trebale alarmirati”, rekao je Roland Skowronek, izvršni direktor Vojske spasa.
Svake godine Bečka udruga za pomoć beskućnicima, koja uključuje jedanaest sponzorskih organizacija, predstavlja svoje izvješće. Ove godine fokus je bio na mladim beskućnicima. Ponude Grada Beča i Fonda za socijalnu skrb Beč su uzorne. “Ipak, postoje praznine u ponudi”, rekao je Skowronek.
“Ako ne želimo izgubiti mlade ljude u kriznim situacijama i ponuditi im izlaz iz beskućništva, moramo im izaći u susret tamo gdje jesu, a ne pokušavati ih prisiliti na ponude koje im ne odgovaraju”, također je rekao Andreas Gampert, zamjenik direktora Diakonie Refugee Service i Diakonie One World Social Service.
Često je potrebno previše vremena da pomoć počne ili podrška nije odgovarajuća, rekao je Gampert. “Tada su prekidi.” Kontinuitet u skrbi tada je vrlo važan kako se ne bi izgubili ti ljudi. Stoga je potrebna sveobuhvatna strategija koja omogućuje pristup niskog praga, kontinuirani, prateći rad u odnosima, ali i podršku u učenju svakodnevnih vještina.
Važna je i stabilizirajuća stambena ponuda te prostor i vrijeme za razvoj osobnosti i perspektive. Ali uvijek treba postojati opcija da se vratite ako ne uspijete.
Razlozi beskućništva među mladima često su nedostatak financijskih mogućnosti i mreže socijalne podrške, kao i nedostatak zaposlenja i teškoće u pronalaženju pristupačnog, adekvatnog stambenog prostora. Posebnu pozornost treba obratiti na one koji napuštaju skrb, a radi se o onim mladim ljudima koji kad postanu punoljetni gube dotadašnje pravo na skrb za djecu i mlade i često bivaju pušteni u nesigurne životne situacije ili u beskućništvo.
Obično se mladi odrasli ljudi u Austriji odsele od roditelja u dobi od 25 godina. Osobe koje napuštaju skrb moraju svladati ovu prepreku puno ranije, obično u dobi od 18 godina. “Iz dana u dan moraju se nositi sa svakodnevnim životom za koji su jedva ili nedovoljno pripremljeni”, rekao je Skowronek. “Mladi su bačeni u dubinu, ali ih nitko nije naučio plivati.”
Mnogi ljudi imaju poteškoća s podnošenjem zahtjeva ili traženjem vlastitog stana. Nedostaje im dovoljna podrška u suočavanju s tim svakodnevnim problemima. Nedavno je postalo moguće iskoristiti sate konzultacija u tom pogledu. Predviđeno je do 45 sati savjetovanja u dobi od 18 do 24 godine. “Ali to može biti samo početak. Potrebno je više od 37 minuta mjesečno da se objasni život osobama koje su napustile skrb,” rekao je Skowronek.
Stambeno tržište u Beču također je problematično, jer uzima “premalo u obzir životne situacije mladih”, kaže Elisabeth Hammer, direktorica Neunerhausa. “Čak i stanovi koji su subvencionirani ili se smatraju pristupačnima mogu biti nepriuštivi ako tek imate svoje prvo iskustvo na tržištu rada, obučavate se ili se morate snalaziti uz malo potpore obitelji.” Oni koji su pogođeni često idu “nesigurnim putem s faktorima rizika “, također je naglasio Gampert. Osobito žene prihvaćaju nasilne veze samo da ne bi završile na ulici.
Udruga je stoga pozvala na sveobuhvatni koncept koji uzima u obzir sve potrebe mladih odraslih u višestrukim kriznim situacijama i nudi blisku suradnju između pomoći beskućnicima, koordinacije ovisnosti i droga, skrbi za djecu i mlade te organizacija u području zdravstva i integracije na tržište rada.
Osim toga, zakonsko pravo osoba koje su napustile skrb na uzdržavanje i mogućnost ponovne skrbi trebalo bi produžiti do dobi od 24 godine. Iako Beč ima veliki potencijal za dostupne stanove, to također treba iskoristiti za mlade odrasle beskućnike.
Austrija
Prometna pravila u Austriji su od ove godine puno stroža
Od 1. ožujka na cestama diljem Austrije vrijede nova pravila. Nesavjesni vozači u budućnosti će se morati odreći svojih automobila – u najgorem slučaju zauvijek.
Od 1. ožujka 2024. godine na snagu je stupila 34. izmjena Zakona o cestovnom prometu. I ima mnogo toga za ponuditi “onima s olovnim stopalima”. Planovi Leonore Gewessler za prebrzu vožnju predviđaju da se vozila mogu oduzeti u slučaju “ekstremno prebrze vožnje”.
Prvi dio paketa mjera bio je značajno povećanje kazni za prebrze vozače od jeseni i produljenje maksimalnog roka oduzimanja vozačke dozvole. Sada postoji i mogućnost oduzimanja vozila “nepopravljivim vozačima. “U konačnici” se vozila mogu proglasiti oduzetima i prodati na dražbi.
Za prekršaje od najmanje 60 km/h u gradu i 70 izvan njega, nadzorna tijela sada mogu privremeno oduzeti vozilo koje je vozilo prebrzo.
Međutim, vlasti će ga vozilo oduzeti samo ako…
➤ vozaču je već oduzeta vozačka dozvola zbog prekršaja u posljednje četiri godine ili…
➤ najveća dopuštena brzina je prekoračena za najmanje 80 km/h u lokalnom području ili 90 km/h izvan njega.
Ako zbog ranije osuđivanosti i osobnosti počinitelja postoji bojazan da će se prekoračenje brzine nastaviti, nadležno tijelo u konačnici može pokrenuti tzv. postupak oduzimanja imovine.
Automobil će ostati na čuvanju do donošenja konačne odluke. “Ovo sprječava prebrze vozače da se vrate u svoje automobile u sljedećih nekoliko tjedana i dovedu druge u opasnost”, naglasila je Gewessler tijekom svoje prošlogodišnje prezentacije.
Automobili se prodaju na aukciji
No Republika ta dotrajala vozila ne skladišti, ona se, prema amandmanu na StVO, moraju “iskoristiti na najbolji mogući način”. To znači da će biti prodani na aukciji. 70 posto prihoda ide Austrijskom fondu za sigurnost cestovnog prometa, a ostatak ide lokalnim vlastima koje su morale snositi troškove vlasti u predmetnom kaznenom postupku.
U slučajevima kada vozilo nije u vlasništvu vozača – (doživotna) zabrana upravljanja dotičnim vozilom također je moguća.
ÖAMTC: Zakon o prebrzoj vožnji je moguće protuustavan
U priopćenju za javnost ÖAMTC sumnja u učinkovitost mjere i izražava zakonsku zabrinutost: “O tako drastičnim zahvatima u vlasništvo trebali bi odlučivati kazneni sudovi, a ne upravna tijela”, kaže odvjetnik ÖAMTC-a Matthias Wolf.
Prema Wolfu, brojne izjave renomiranih profesora prava također su utvrdile da je zakon uvelike manjkav, pa čak i protuustavan. “Bila bi šteta za sigurnost na cestama da je zakon poništen u prvoj relevantnoj primjeni žalbom najvišim sudovima ili Europskom sudu za ljudska prava”, rekao je stručnjak ÖAMTC-a. Umjesto toga, klub mobilnosti poziva na ciljane kontrole kako bi se povećala vjerojatnost da će biti uhvaćeni.
Kako Ministarstvo opravdava zapljenu?
Oduzimanje i zapljena vozila su uređeni Zakonom o upravno-kaznenom postupku. Međutim, u pravilu su ove mjere namijenjene stvarima koje su same po sebi opasne ili zabranjene. Iako se to ne mora nužno odnositi na vozila općenito u predmetnim slučajevima, pored specifičnih i općih preventivnih razloga za oduzimanje i oduzimanje, sigurnosna mjera ovih sredstava je u prvom planu.
Konkretno, kod prekoračenja ograničenja brzine potencijalna opasnost je tolika da se vozilo može koristiti kao oružje. To stoga može predstavljati ogromnu opasnost za život i tijelo drugih sudionika u prometu.
Evo gdje vrebaju radari u Austriji.
Austrija
Na ovoj dionici u Austriji radari su uslikali čak 120.000 vozača
Stotine vozača svaki dan biva uslikano na ulaznim portalima Schönberggalerie na autocesti Brenner. Do sada je izdano 120.000 kazni.
1500 puta – toliko često bljesnu dvije radarske kutije na A13 u blizini Schönberggalerie u prosjeku dnevno. Kamere za kontrolu brzine sada su poznate daleko izvan Schönberga. “Pročula se vijest da kutije mjere vrlo precizno”, kaže Nicole Eller.
Rast prijava iznenadio je i vlasti. “Broj kazni je vrlo visok i znatno je iznad prosjeka koji imamo na A12 i A13”, objašnjava Bernhard Knapp, šef državnog odjela za promet, na pitanje ORF Tirol. Jedan od razloga za brojne kamere za brzinu je relativno nisko ograničenje brzine od 40 km/h za autoceste. No, to je nužno kako bi se osigurala sigurnost radnika u portalu tunela.
No ne samo broj prijava, već i iznos naplaćenih kazni je popriličan. Prema informacijama iz BH Innsbrucka, najmanja moguća kazna je 35 eura. Ekstrapolirano, minimalni iznos svih izrečenih kazni je 4,2 milijuna eura. Stvarna vrijednost je vjerojatno znatno viša. Kako piše BH Innsbruck, mnogi još nisu platili kaznu.
Stalno se javljaju ljutiti vozači. Birokratski napori su stoga golemi za vlast, objašnjava šef odjela Markus Pallestrong: “Pozivi i e-mailovi neprestano stižu. Ljudi žele informacije ili čak slike dokaza. Ovaj napor se mora pokriti, ali u ovom trenutku jedva to možemo učiniti.”
Austrijski prekršitelji brzine kažnjavaju se takozvanom nalogom o anonimnosti. Prema Pallestrongu, stopa plaćanja je oko 70 posto. Strani vozači malo teže. Ovdje je vlastima često posebno teško naplatiti kazne. Kazne koje su zakonski izrečene u državi članici EU mogu se naplatiti u inozemstvu samo ako prelaze 70 eura. Austrija je s Njemačkom dogovorila limit od 25 eura.
Talijan koji je uhvaćen u prebrzoj vožnji u Schönbergu bit će kazneno gonjen u Italiji samo ako je kazna najmanje 70 eura.
Kazne koje BH Innsbruck naplati iz radarskih kutija u Schönbergu slivaju se tvrtki za održavanje cesta, odnosno ASFINAG-u. Ministarstvo unutarnjih poslova dobiva 20 posto iznosa za nadzor cestovnog prometa. U Austriji od ove godine vrijede i nova prometna pravila.
Austrija
Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje očekuje manjak do 800 milijuna eura
Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje (ÖGK) sljedeće godine očekuje manjak do 800 milijuna eura. Bilančni gubitak za 2024. godinu iznosit će 481 milijun eura, stoji u tromjesečnoj financijskoj prognozi.
S proračunom od 20,2 milijarde eura, to je minus od 2,4 posto u 2024. godini. Napeta gospodarska situacija zaslužna je za porast vrijednosti. Predviđaju se gubici od preko četiri milijarde eura do 2028.
Na početku godine očekivao se plus za 2024. zbog već uključenih sredstava iz sustava financijskog izravnanja i temeljen na stabilnom gospodarskom razvoju.
Recesija također stvara probleme ÖGK-u. Predsjednik ÖGK-a Andreas Huss rekao je da bi to dovelo do stagnacije broja zaposlenika i stoga manjeg povećanja doprinosa.
Tome je pridodan “neviđeni porast korištenja medicinskih usluga” i društvo koje stari: osobe od 65 godina i više koriste e-karticu više nego dvostruko češće od mlađih dobnih skupina.
Važne informacije za austrijski e-card.
