Austrija
Treća godišnjica terorističkog napada u Beču
Danas se obilježava treća godišnjica napada u Beču u kojem su poginule četiri osobe, a više od 20 ih je ozlijeđeno, neki teško. Kao i prethodnih godina, žrtava će se državni vrh prisjetiti polaganjem vijenaca.
U četvrtak će kancelar Karl Nehammer (ÖVP) i vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) kao i gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) položiti dva vijenca na spomen-kamen na Desider-Friedmann-Platzu u središtu Beča. Bit će prisutni i ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP), ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP).
Dvadesetogodišnji islamist otvorio je vatru oko tog trga prije tri godine. Kako je tamo dospio, je li djelovao sam i kako je svoje planove mogao tajiti od Ureda za zaštitu Ustava predmet je političkih i pravosudnih istraga posljednjih godina.
Početkom veljače 2023., nakon višetjednog suđenja, šestorica muškaraca posljednji su put stala pred sud zbog pomaganja i poticanja na ubojstvo kao terorističko djelo i druga kaznena djela. Četvoricu od njih porota je proglasila krivima i osudila na 19 i 20 godina i dvije doživotne robije. Oni su navodno poticali atentatora na njegov plan.
Dvojica od njih navodno su posredovala u poslu s oružjem. Ipak, petorica od šestorice optuženika mogla bi se ponovno pojaviti pred sudom: zbog mogućih pogrešaka u pisanoj presudi i možda pogrešnih pravnih uputa, suđenje bi se moglo ponoviti u dijelovima. Srž optužbe – počinjenje terorističkih kaznenih djela u vezi s umiješanošću u ubojstvo – nije pogođena, naglasio je državni odvjetnik Martin Ulrich u odgovoru na zahtjev APA-e krajem rujna.
No greške su se dogodile i uoči suđenja koje se održalo nekoliko mjeseci kasnije. 32-godišnji Slovenac, koji je atentatoru navodno prodao pištolj i automatsku pušku Zastava, u svibnju je zbog kaznenog djela iz Zakona o oružju osuđen uvjetno na devet mjeseci zatvora zbog prodaje pištolja. No, više nije mogao biti odgovoran za isporuku zbog pogreške državnog odvjetništva. Tužiteljstvo je 2021. godine greškom prerano zatvorilo slučaj u koji je bio upleten Slovenac.
Zadić je tada najavila reviziju zakona o službi te jačanje unutarnjeg tehničkog nadzora i strukturne promjene u državnom tužiteljstvu u Beču. U utorak je Ministarstvo pravosuđa izjavilo za APA da je bečko državno odvjetništvo “poduzelo opsežne preventivne mjere kako bi spriječilo takve slučajeve u budućnosti i kako bi dodatno poboljšalo upravljanje kvalitetom”.
To uključuje „sveobuhvatnu senzibilizaciju voditelja grupa o tehničkom i službenom nadzoru“, senzibilizaciju državnih odvjetnika, pokretanje projektne skupine koja evaluira postojeće radne procese i po potrebi razvija daljnje prijedloge za poboljšanje, kao i „dalje proširenje sastanaka umrežavanja s dionicima relevantnim za sigurnost, kao što je Odjel za kriminalističke istrage.”
Međutim, ključni kontakt za ubojicu suočava se s deportacijom. Radikalnog islamističkog propovjednika Argjenda G. je u jesen 2022. Bečki regionalni sud pravomoćno osudio da je clan terorističke i zločinačka organizacije jer je napadača upoznao s ideologijom IS-a i intelektualnim alatima za svoje terorističko djelovanje. Kako je zajedničko istraživanje APA-e, “Standarda” i “Pulsa 24” otkrilo u kolovozu, BFA je pokrenuo mjere za prekid njegovog boravka, pogotovo jer se za Sjevernomakedonca kaže da nastavlja propagirati radikalne ideje i još uvijek je klasificiran kao “prijetnja”. ” od strane vlasti.
Nakon napada, savezna vlada je dobila kritike zbog nedostatka potpore žrtvama. Za neke ljude država nije pokrila troškove psihoterapijske podrške, a isplate odštete za pogođene bile su preniske. Ministarstvo socijalne skrbi objavilo je brojke u utorak. U 2021. godini – uz pomoć predviđenu Zakonom o žrtvama zločina (VOG) – osnovan je fond za žrtve terorizma s oko 3,5 milijuna eura. Iz ovih financijskih sredstava, pogođeni koji su primili slične isplate prema VOG-u dobit će dodatnu naknadu za bol i patnju u skladu s načelima građanskog prava.
Isplata se vrši putem organizacije za podršku žrtvama “Weißer Ring”. Do sada je 138 pogođenih osoba dobilo 374.000 eura prema VOG-u. Dodatnu novčanu pomoć iz Fonda za žrtve terorizma dobile su 104 osobe. Iz fonda je do sada isplaćeno ukupno 3,4 milijuna eura, što znači da je pred završetkom. “Čak i ako se patnja prouzročena terorističkim napadom ne može popraviti, podržali smo žrtve i njihove preživjele dodatnom pomoći iz Fonda za žrtve terorizma”, rekao je ministar Johannes Rauch u priopćenju za javnost.
Austrija
Steuerausgleich u Austriji: Kada predati prijavu i kako dobiti maksimum novca
S novom poreznom aplikacijom, zaposlenici sada mogu dodatno olakšati svoje porezne prilagodbe i od porezne uprave dobiti u prosjeku više od 1000 eura. Zbog novih propisa i revalorizacija krediti bi ove godine mogli biti i veći.
Od početka godine porezni obveznici mogu predati poreznu prijavu za 2024. godinu. Posebno atraktivno: prosječni povrat poreza za samostalnu prijavu je oko 1.000 eura po osobi. Važno je znati da se od srpnja iznos može smanjiti zbog procjene bez potrebe za prijavom.
Ove godine Radnička komora bilježi posebno veliku potražnju za terminima konzultacija o poreznim prilagodbama. S “poreznim brisačem” Radnička komora od ožujka ponovno nudi podršku za utvrđivanje poreza u svim saveznim državama. Potrebna je prethodna najava.
Novi kalkulator prilagodbe poreza omogućuje vam online izračun očekivanog povrata. Na temelju osobnih podataka provode se izračuni i koriste se usporedne vrijednosti. Porezna uprava počinje obrađivati zahtjeve krajem veljače, nakon predaje godišnjih obračuna.
Godina 2024. donijet će dodatne pogodnosti kroz valorizaciju poreznih olakšica i povećanje obiteljskog bonusa. Te se promjene mogu zatražiti prilikom podnošenja porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, što bi moglo dovesti do viših poreznih olakšica.
Austrija
Uskoro isplata Klima bonusa, zadnjeg ove godine
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.