Austrija
Teroristički napad u Beču: Tko je ubijeni atentator?
U terorističkom napadu koji se u Beču dogodio u ponedjeljak uvečer stradale su četiri osobe te je ozlijeđeno njih 22. Napadača, 20-godišnjeg Fejzulai Kujtima neutralizirao je djelatnik specijalne postrojbe WEGA. Užasne scene iz Austrije potresle su svjetsku javnost, a tri dana nakon užasnog terorističkog čina poznato je sve više informacija koje se vežu za napadača.
Nakon svakog okrutnog ubojstva, a pogotovo nakon terorističkih napada na površinu uvijek isplivaju informacije koje dodatno zgroze javnost. Ni slučaj atentatora u Beču nije iznimka. Što je krenulo po zlu u životu jednog mladića, inače rođenog Bečanina, koji je po tvrdnjama njegovih poznanika u ranoj mladosti bio uzoran i talentiran nogometaš. Tko je krivac za njegovu radikalizaciju i kako je u samo nekoliko godina prošao put od uzornog nogometaša do islamističkog terorista?
Fejzulai Kujtima je, prema riječima njegovog branitelja u procesu iz 2019. godine bio sasvim normalan mladić koji je imao nesreću da upozna krive ljude u svom životu. Mladić albanskih korijena, s državljanstvom Austrije i Sjeverne Makedonije, u fokusu austrijskih tajnih službi bio je već 2018. i 2019. godine kao jedan od 90 austrijskih islamista koji su htjeli otići boriti se u Siriju. Radi toga je osuđen na zatvor od 22 mjeseca, ali je u prosincu prošle godine pušten na uvjetnu slobodu te je smatran mlađim punoljetnikom, zbog čega mu se sudilo prema zakonu za mladež. Da stvar bude čudnija, u veljači ove godine potpisao je ugovor o najmu općinskog stana, u koji je uselio u svibnju ove godine.
“Da je umjesto u džamiju išao na boks, postao bi boksač”, – slikovito je za Kleine Zeitung napadača opisao njegov branitelj po službenoj dužnosti Nikolaus Rast. Dodao je kako nikada ne bi očekivao da će mladić kojeg je branio 2019. postati ubojica.
Tko je kriv za mladićevu radikalizaciju i je li austrijsko pravosuđe moglo bolje reagirati teško je odgovoriti. Činjenica je da atentator ovo ljeto otišao u Slovačku u potrazi za municijom te da postoje osnovane sumnje da austrijske pravosudne i policijske vlasti nisu dobro reagirale na izvještaje slovačkih kolega. To je ozbiljan propust za koji će netko trebati odgovarati.
Više od propusta zabrinjava činjenica da je mladić rođen u Beču i da je njegova radikalizacija i put do islamističkog terorista oblikovana u Beču. Austrija ima ozbiljan problem kojem je potrebno sustavno pristupiti kako bi se svaki oblik radikalizacije iskorijenio iz austrijskog društva. Jednako kao i iz europskog društva, jer istini za volju iste probleme imaju i Švedska, Njemačka i naposljetku, a možda i najozbiljnije – Francuska. Hoće li Europa imati snage da reagira – ostaje tek za vidjeti.
R.P
Foto: BMI / facebook.com
Austrija
Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
Bečki restoran Steirereck u Stadtparku, jedan od najpoznatijih bečkih restorana, dobio je treću Michelinovu zvjezdicu, a ovog je tjedna u Salzburgu predstavljeno novo izdanje vodiča za Austriju za 2025. godinu.
Drugi je to bečki restoran s tri zvjezdice, uz Amador španjolskog chefa Juana Amadora, a Austrija prema novom Michelinovom vodiču sada ima 83 restorana sa zvjezdicama i 43 s oznakom Bib Gourmand.
Restoran Steirereck fokus stavlja na austrijsku gastronomiju, a cilj im je u jelima spojiti tradiciju s novim tehnikama pripreme jela. Restoran je poznat po futurističkoj arhitekturi, ali i jelima u kojima se koriste namirnice s njihove farme nedaleko od Graza te začinskom bilju koje uzgajaju na krovnoj terasi restorana.
Iz Michelina su napisali da su restoran zadnji put posjetili prošle godine neposredno prije Božića – restoran je bio prepun gostiju iz raznih zemalja, a fokus je bio, kako su napisali, na izvrsnoj hrani. Naručili su poznata Steirereckova kolica s kruhom, a sva jela koja su probali dobila su odlične ocjene – od ribe zlatovčice u pčelinjem vosku do artičoka s bergamotom i dunje s mliječnim kruhom, šafranom i limunom.
“Ovakav ručak za 155 eura nećete nigdje dobiti”, zaključili su Michelinovi inspektori nakon posjeta ovom restoranu.
Austrija
U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza
Ovaj tjedan započeli su plavo-crni koalicijski pregovori i oko medijskog sektora – a general FPÖ-a Christian Hafenecker izrekao je riječi koje odzvanjaju eterom. ORF treba uštedjeti 15% svog proračuna od milijarde eura – i umjesto da se financira kroz kućanstvo nameta, novac će doći iz federalnog proračuna.
Zbog toga se digla uzbuna na ORF-u. Heinz Lederer, član upravnog odbora zaklade blizak SPÖ-u, upozorava na uništavanje javnog emitiranja kakvog poznajemo od 1960-ih.
Smanjenje osoblja od 15 posto značilo bi odlazak oko 600 zaposlenika ORF-a, od kojih bi 40 posto bili novinari. Ali to nije sve: “Unutarnje produkcije od Tatorta do Dancing Starsa također bi bile u velikoj opasnosti, što bi koštalo dodatnih poslova od cateringa do snimatelja.” Ukupno bi moglo biti ugroženo oko 1000 radnih mjesta.
A ÖVP? Upućeni, međutim, ne očekuju da će ÖVP pružiti veliki otpor plavim planovima smanjenja – na kraju krajeva, konzervativci su željeli zamrznuti porez na kućanstva od 2026. nadalje – što bi rezultiralo gubitkom prihoda za ORF od oko 5% godišnje. Također je nejasno kada će FPÖ zapravo ukinuti ORF porez – na kraju krajeva, savezni proračun treba novu krv, a deficit je kao što smo već pisali – jako velik.
Austrija
U Austriji 2024. godine izvršeno 13.307 deportacija
Broj zahtjeva za azil u Austriji pao je za 58 posto u 2024. godini. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) objašnjava situaciju.
Prošle godine u Austriji je podnesen 24.941 zahtjev za azil. Ovo je ogroman pad u usporedbi s prethodnim godinama. U 2023. bilo je oko 60.000 zahtjeva za azil, au 2022. više od 110.000. To znači da je broj zahtjeva za azil pao za 58 posto (u odnosu na 2023.) odnosno 80 posto (u odnosu na 2022. godinu).
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner: “I u pogledu zahtjeva za azilom i deportacija vidimo da su poduzeti koraci u pravom smjeru. Za nas, međutim, to nije razlog za slavlje, već zadatak koji treba obaviti.”
U prosincu 2024. u Austriji je podneseno 1828 zahtjeva za azil. Žene su podnijele 754 zahtjeva za azil, a muškarci 1.074 zahtjeva. Najjača nacija među kandidatima u Austriji je daleko Sirija.
Pad u Austriji bio je daleko veći nego u Europskoj uniji. Bilo je više od milijun zahtjeva za azilom, deset posto manje nego prethodne godine. Prijave su porasle u Grčkoj (+15 posto), Italiji (+16 posto), Poljskoj (+79 posto) i Irskoj (+40 posto). Ekstrapolirano na broj stanovnika, Austrija je trenutno na devetom mjestu europske statistike.
U 2024. godini izvršeno je 13.307 deportacija. To predstavlja porast od 3,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Od 13.307 deportacija koje je izvršio BFA, 6.353 odlaska izvršeno je samostalno prije deportacije (48 posto), a 6.954 prisilno (52 posto). Oko 45 posto deportiranih osoba ima kaznene presude. To predstavlja mali preokret trenda.
