Austrija
Teror u Beču: Bečki terorist želio je tražiti žrtve u crkvama
Teroristički napad koji se 2. studenog dogodio u Beču potresao je Austriju i svijet. Terorist je ubio četiri osobe, te ozlijedio veliki broj ljudi. Novi detalji napada gotovo svakodnevno izlaze u javnost, a ključna pitanja vezana za napad su i dalje otvorena. Ministar unutrašnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP) izvijestio je danas o novim detaljima terorističkog napada u Beču.
Novi rezultati istrage sugeriraju da je počinitelj tražio žrtve u vjerskim institucijama kao što su crkve. Prema ministru Nehammeru, crkve i druga religijska mjesta sada će biti dodatno zaštićena, a savezna vlada intenzivnije će surađivati s vjerskim zajednicama i institucijama. “Nećemo dopustiti da budemo podijeljeni”, naglasio je Nehammer.
Prema rezultatima istrage, poznato je da je atentator K. F. bio dobro povezan. Istražitelji vjeruju da je sastanak s njemačkim i švicarskim “džihadistima” poslužio za planiranje napada. Pored toga, vjeruje se kako postoji mogućnost i da Austriji postoji široka “džihadistička” mreža. U noći napada je uhićeno 12 ljudi, a pored toga istražuje se najmanje još 20 ljudi, od kojih neki imaju relevantnu kaznenu evidenciju.
Potvrđeno je i da je oružje kojim je počinio napad jeste replika kalašnjikova napravljena u Kragujevcu te da je pištolj koji je korišten bio sovjetski poluautomatski pištolj Tokarev. Nije poznato gdje je nabavio oružje, ali je poznato da su atentator i sada drugi optuženi (A.F) u ljeto 2020. godine išli automobilom u Slovačku. Automobil je bio registriran na majku drugooptuženog, a prema pisanju Der Standarda “još uvijek nije moguće razjasniti je li atentator kupio municiju ili to jednostavno pokušao”.
U javnosti se prije nekoliko dana pojavila informacija o kratkoj video snimci na kojoj se vidi zasad nepoznati muškarac s puškom među nogama, dok je u pozadini svirala pjesma albanskog rap pjevača. Unatoč tome, pitanje kako je počinitelj došao do centra grada i dalje je otvoreno. Vozač Ubera tvrdi kako je vozio napadača, ali policija traga i za drugim mogućnostima. Prema tome, moguće da postoji još jedan sudionik. Javni prijevoz kao jedna od opcija je isključena.
Poprilično je jasno da su se u istrazi, odnosno u sprječavanju terorističkog napada dogodile velike manjkavosti. Vlasti su poznavale atentatora te su nakon signala iz Slovačke trebale poduzeti jasnije korake protiv počinitelja.
R.P
Foto: kroativ.at / arhiva
Austrija
Snijeg zadaje probleme u Austriji, blokirane prve ceste
U nedjelju su prve ceste u zapadnoj Austriji morale biti zatvorene zbog obilnih snježnih padalina. Pogođena je i autocesta Brenner.
Početak zime u nedjelju će u dijelovima zemlje izazvati prometni kaos. U poslijepodnevnim satima, zbog obilnih snježnih padalina, nekoliko ulica u Tirolu i Salzburgu moralo je biti zatvoreno zbog radova čišćenja, javlja ÖAMTC. Između ostalog, zahvaćena je i brennerska autocesta (A13) u smjeru Brennera.
Zbog otežanih uvjeta za vožnju trenutno su zastoji i zastoji ispred snježnih branika na još nekoliko pravaca. Trenutno je u dvije savezne države nametnuto oko 15 zahtjeva za lance za snijeg.
No, blagdanski promet pred božićne blagdane ne miruje ni u nedjelju. Prema ÖAMTC-u, morate čekati sat i pol više na Tauernautobahnu (A10) zbog gradilišta tunela između Gollinga i Wwerfena.
U većem dijelu dana očekuju se obilne snježne padaline. Najviša razina upozorenja, ljubičasta, vrijedi oko Arlberga i Ausserferna. Kako izvješćuje Državni centar za upozorenja Vorarlberga, u nekim regijama može pasti i do jedan metar snijega.
Na temelju trenutne vremenske prognoze, očekuje se da će stupanj upozorenja na lavine biti podignut na stupanj 4 kasnije danas. “Jak vjetar dodatno pogoršava situaciju jer može uzrokovati nanose”, upozoravaju vlasti.
Austrija
Austrijanka osvojila dio najvećeg lutrijskog dobitka na svijetu
Glavni dobitak na najvećoj svjetskoj lutriji osvojio je 61-godišnjak iz Beča. Ali dobit će “samo” dvadeseti dio toga.
Od 1812. godine “El Gordo” je sastavni dio božićnih praznika u Španjolskoj. U izvlačenju 22. prosinca 2024. bit će isplaćeno nevjerojatnih 2,7 milijardi eura u sklopu najveće svjetske lutrije.
Glavni dobitak iznosi četiri milijuna eura, a posebnost izvlačenja su brojne dodatne nagrade i velika mogućnost podjele ždrijeba. Petice, desetice ili pedesetice mogu se igrati u obiteljima, grupama prijatelja ili igračkim grupama.
U svečanom izvlačenju u nedjelju, koje su pratili milijuni ljudi, sretan broj bio je 72480. Diljem zemlje danas Španjolci do kasno u noć slave svoje dobitke. No, slavit će se i u Austriji.
Kako javlja online kladionica Lottoland, 61-godišnja Bečanka je putem platforme odigrala lutriju. Osigurala je dvadeseti dio listića broj 72480 online i sada se može veseliti 200.000 eura.
“Jako smo sretni zbog pobjednika iz Beča, koji je sada postao poseban dio ove jedinstvene tradicije. ‘El Gordo’ predstavlja nadu i radost – a ova pobjeda pokazuje da se snovi mogu ostvariti, bez obzira gdje se nalazite,” objašnjava Laura Pearson, potpredsjednica globalnih korporativnih poslova u Lottolandu.
Sljedeća prilika dolazi u siječnju, kada se izvlači “El Niño” u Španjolskoj. Princip dobitka je sličan, ali su iznosi dobitaka manji.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
