Zanimljivosti
Svjetski dan kravate – prepoznatljivog hrvatskog simbola
Danas se obilježava Svjetski dan kravate u spomen na 2003. godinu kada je oko Arene u Puli izvedena spektakularna umjetnička instalacija. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Kao izvorni hrvatski proizvod kravata se raširila Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj.
Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici koji su se pod francuskom zastavom borili u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.). Ovaj je „modni“ detalj izazvao veliko zanimanje Parižana koji su oduvijek bili zainteresirani za kvalitetne novitete na području odijevanja. Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate.
Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu. Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti. Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja.
U Engleskoj kravata postaje modni trend nakon što se Karlo II. s njom vratio iz izgnanstva. Kravata kao modni dodatak pogotovo uzima maha nakon Prvoga svjetskoga rata kada postaje učestali dio odjevnih kombinacija i u SAD-u. Iako se kravata nosila i ranije, Britannica i mnoge druge enciklopedije smatraju kako je prva „službena“ uporaba kravate zabilježena 1656. godine.
Pero Bačić I troplet mostar
Foto: academia-cravatica.hr
Zanimljivosti
(VIDEO) Obitelj objedovala, a onda je na piknik upao medvjed
Nepozvani krzneni gost upao je u meksički park u kojem je jedna obitelj slavila rođendan. Medvjed je skočio na stol i pojeo gotovo svu hranu, a obitelj mu nije bila zanimljiva.
Snimka medvjeda koji je upao na obiteljski piknik u parku prirode Chipinque u meksičkom Nuevo Leónu postala je viralna na društvenim mrežama. Ušetao je u park, skočio na stol i poslužio se. Nije bio izbirljiv pa je probao svaki obrok. Dok je on objedovao, obitelj se ukipila. Majka Silvia Macías prekrila je lice svome sinu ne bi li ga spasila od eventualnih napada, ali medvjeda nisu zanimali oni, već hrana.
Majka je kasnije ispričala za AP da je njihova večera zapravo bila proslava 15. rođendana sina koji ima Downov sindrom. “Najgore je bilo to što se Santiago mogao uplašiti. Jako se boji životinja. I mačke i psa, svaka životinja ga jako plaši”, rekla je. “Prekrila sam mu oči jer nisam htjela da ga vidi i zavrišti ili potrči. Bilo me strah da će uplašiti medvjeda”, dodala je.
@angelachaapa Cuando vas a echarte un taco a Chipinque 😥 #oso #viral #mty #fyp #monterrey ♬ sonido original – Ángela Chapa
Medvjedi nisu rijetkost u tom parku, pa je tako s prijateljicom Angelom Chapa, koja je i video snimila, unaprijed smislila što će napraviti ako dođe nepozvani gost. “Igrat ćemo igru u kojoj ćemo pokriti Santiagove oči, a mi ćemo se ukipiti”, rekla je. Upravo su to i napravili.
Santiago je kasnije priznao da se jako bojao, ali na kraju se sve dobro završilo. Angela je jedan tanjur s hranom odbacila malo dalje, a medvjed je za njim potrčao. S vremenom je otišao, a Santiago je dobio svježu hranu. Medvjed je samo na mreži TikTok skupio 15 milijuna pregleda, a ta je snimka podijeljena i na druge mreže.
Park je na svojoj službenoj stranici objavio da je povećan broj crnih medvjeda u gradskom području Monterreyja. Objavili su i listu preporuka, odnosno što napraviti ako netko naiđe na životinju. Jedna od njih je i da “posjetitelji nikad ne smiju pokušavati fotografirati medvjeda izbliza”, piše BBC.
Zanimljivosti
Najskuplja pizza u Austriji košta čak 469 eura, evo od čega je
Pizze dolaze u mnogo različitih vrsta i oblika. Različiti dodaci za pizzu ne samo da začinjavaju okus, već i samu pizzu čine skupljom. Jedna bečka pizzerija sada je smislila jedinstvenu kreaciju – najskuplju pizzu u Austriji, koju je valjda okusom i cijenom je teško nadmašiti. Na Karl-Lueger-Platz 5 u gradu Beču, “Viva la Mamma” već godinama uspješno ima ono što zovemo “Cucina Italiana”. Sada su kreirali “Mamma Rich”, najskuplju austrijsku pizzu, koja spaja luksuz i užitak po “razumnoj cijeni” od 469 eura.
Zlatni listići i kavijar. Velikodušno je preliveno sa 125 grama kraljevskog kavijara, jedne od najboljih i najskupljih sorti na svijetu, od jesetre iz Kaspijskog jezera. Ništa manje ekstravagantno.
Tu je i ukras s 23 karatnim zlatnim listićima. To daje tijestu za pizzu, crnom bojom sepia tinte, vrlo poseban sjaj. Mamma Rich poslužuje se s bocom Moët Imperial Ice (0,7 litara) koji također nije jeftin.
Zanimljivosti
Evo gdje se popije naviše kave na svijetu, Hrvatska i Austrija visoko kotiraju
Bosna i Hercegovina je na 12. mjestu s 4,3 kilograma kave godišnje, a Hrvatska je tri mjesta niže s 3,8 kilograma. Stranica “World of Statistics” na društvenoj mreži X (nekadašnjem Twitteru) objavila je popis zemalja u kojima se popije najviše kilograma kave po glavi stanovnika godišnje. Na prvom mjestu je Finska gdje se godišnje popije čak 9,6 kilograma kave po stanovniku.
Slijede Norveška sa 7,2 kilograma, Nizozemska sa 6,7, Švedska sa 6,5 pa Slovenija sa 6,1. U top 10 su i Austrija u kojoj se po stanovniku popije 5,5 kilograma kave godišnje, a odmah iza nje, na sedmom mjestu je Srbija s 5,4 kilograma. Slijede Danska i Njemačka s po više od 5 kilograma godišnje te Belgija s 4,9 kilograma kave, prenosi N1.
Bosna i Hercegovina na 12. mjestu s 4,3 kilograma kave godišnje, a Hrvatska je tri mjesta niže s 3,8 kilograma. Sjeverna Makedonija je 18. i ovoj državi se po stanovniku popije oko 3,6 kilograma kave godišnje. Posljednje mjesto na ovom mjestu zauzima Nigerija s 0,03 kilograma kave.