Vijesti
Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju
Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.
Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.
Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.
To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.
“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.
Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.
“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.
Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.
Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.
Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.
Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.
Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.
WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.
Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.
Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.
I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.
Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.
Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.
Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.
“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.
“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.
Vijesti
Varšava kroz oči Balkan Powerfrauen: između bajkovitog Starog grada i suvremenih kontrasta
Balkan Powerfrauen u Varšavi: Vikend u gradu kontrasta, ljepote i izazova
Grupa žena iz udruge Balkan Powerfrauen – Verein für Integration, Recht und Kultur provela je protekli vikend u poljskoj prijestolnici. Putovanje je organizirano u sklopu kulturno-integracijskih aktivnosti udruge, koje okupljaju žene s Balkana u Austriji i povezuju ih kroz zajednička iskustva i otkrivanje novih destinacija.
Sigurnost unatoč medijskim izvještajima
Iako su neposredno prije putovanja mediji izvještavali o sigurnosnim prijetnjama i upotrebi dronova, sudionice izleta nisu osjetile strah. „Grad nas je dočekao mirno i živopisno. Uživale smo u svakoj minuti i nismo imale osjećaj nesigurnosti“, poručuju žene iz grupe.
Grad kontrasta
Varšava se pokazala kao grad pun kontrasta. S jedne strane, očarava posjetitelje obnovljenim Starim gradom, pod zaštitom UNESCO-a, koji svojim trgovima i šarenim fasadama podsjeća na bajku. S druge strane, svakodnevicu obilježava veliki broj građevinskih radova – „baustelle“ su na gotovo svakom koraku, što kretanje gradom čini zahtjevnim.
Turistički izazovi
Uz ljepote i kulturu, sudionice su se suočile i s manje ugodnim aspektima turističkog iskustva. Nepovoljna konverzija valuta, dodatne takse u restoranima i kafićima te pokušaji ubacivanja nenaručenih stavki u račune ostavili su dojam da posjetitelji moraju biti posebno oprezni.
Putovanje koje povezuje
Unatoč tim izazovima, najjači dojam ostavila je ljepota grada i snaga zajedničkog iskustva. Za članice Balkan Powerfrauen ovo putovanje bilo je mnogo više od običnog izleta – bilo je to vrijeme druženja, međusobne podrške i povezivanja kroz kulturu.
„Zajedno otkrivamo nove gradove i gradimo mostove među ženama različitih porijekla – to je naša misija“, poručila je predsjednica udruge.
Varšava kroz oči Balkan Powerfrauen: između bajkovitog Starog grada i suvremenih kontrasta
Vijesti
U Beču susjed (26) napao mladića (24) bez ikakvog razloga
U nedjelju navečer u bečkom Floridsdorfu dogodio se ozbiljan incident kada je 26-godišnji muškarac nožem napao svog 24-godišnjeg susjeda u zgradi s više stanova. Do napada je došlo oko 17:45 sati, upravo dok je mladić izlazio iz lifta.
Napadač je prišao s velikim nožem i zadao žrtvi reznu ranu na podlaktici. Hitna pomoć brzo je reagirala i odvezla ozlijeđenog u bolnicu na hitnu medicinsku pomoć.
Policija je uspjela uhititi napadača nakon što su ga pozvali da otvori vrata stana. Nož s tragovima krvi, međutim, nije pronađen. Tijekom ispitivanja osumnjičeni je odbio dati izjavu i po nalogu državnog odvjetništva odveden je u pritvor.
Motiv napada i dalje ostaje misterij – prema riječima žrtve, između njih nije postojao nikakav sukob, a poznaju se samo površno. Istragu vodi Bečka kriminalistička policija.
Svijet
London: Više od 120.000 ljudi na antiimigrantskom prosvjedu
Veliki antiimigracijski prosvjed u središtu Londona okupio je preko 100.000 sudionika, koji su uzvikivali parole poput „Pošaljite ih kući“ i kritizirali britansku vladu zbog politike prema migrantima. Policija je rasporedila značajne snage kako bi spriječila sukobe s protuprosvjednicima.
Okupljanje je započelo južno od rijeke Temze, a prosvjednici su se potom uputili prema Westminsteru, sjedištu britanskog parlamenta. Skup je organizirao aktivist Tommy Robinson, koji ga je nazvao proslavom slobode govora. Među sudionicima dominirale su britanske i engleske zastave, dok su neki nosili i američke te izraelske simbole.
Prosvjednici su nosili transparente s porukama poput „pošaljite ih kući“, a dio okupljenih istaknuo je crveno-bijeli križ Svetog Jurja te kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ovaj događaj izazvao je podijeljene reakcije u javnosti, posebno u trenutku kada je imigracija postala ključno političko pitanje u zemlji.
Sigurnosne mjere
Metropolitanska policija Londona rasporedila je više od 1.600 službenika, uključujući 500 policajaca iz drugih gradova. Policija je bila zadužena za nadzor prosvjeda, ali i za održavanje reda na nogometnim utakmicama i koncertima održanim istog dana. Istovremeno je održan i protuprosvjed pod sloganom „Ustanimo protiv rasizma“.
Vlasti su bile posebno oprezne zbog nedavnih nereda, kada je gotovo 900 osoba uhićeno tijekom prosvjeda protiv zabrane skupine Palestine Action.
Imigracija kao političko pitanje
Imigracija je u Velikoj Britaniji postala dominantna politička tema, nadmašivši zabrinutost zbog gospodarskih problema. Ove godine preko La Manchea u zemlju je stiglo više od 28.000 migranata, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela javnosti i oštre reakcije političara.
Tommy Robinson (pravog imena Stephen Yaxley-Lennon) poručio je da brani slobodu govora i razotkriva državne nepravde. Iako Reform UK, najveća britanska antiimigrantska stranka, drži distancu od njega, mnogi prosvjednici izrazili su povjerenje u Robinsona i zahtjev za zaustavljanjem ilegalne migracije u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login