Vijesti
Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju
Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.
Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.
Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.
To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.
“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.
Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.
“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.
Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.
Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.
Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.
Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.
Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.
WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.
Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.
Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.
I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.
Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.
Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.
Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.
“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.
“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.
Svijet
Poznata Tiktokerica se vraća u Siriju: “Europa nije zdrava za moju djecu”
Sirijska influencerica Salma Naddaf napustila Dansku i vratila se u domovinu zbog “sukoba vrijednosti”
Sirijka Salma Naddaf, najpoznatija tiktokerica iz Danske, odlučila je nakon 11 godina života u Skandinaviji napustiti tu zemlju i vratiti se u Siriju. Njezinih više od deset milijuna pratitelja na društvenim mrežama moglo je pratiti emotivne objave u kojima se sa suprugom i troje djece oprašta od Danske i kreće prema Bliskom istoku — najvjerojatnije zauvijek.
U jednom dirljivom videu, kroz suze je objasnila da je odluku donijela zbog neslaganja s europskim vrijednostima. Kako je istaknula, presudni trenutak bio je kada je u školama svoje djece vidjela istaknute zastave duginih boja. Smatrala je da takvo okruženje nije prikladno za odrastanje njezine djece:
“Bilo je teško oprostiti se od ljudi među kojima sam živjela 11 godina, ali bila sam sigurna da moja djeca ne bi trebala odrastati u društvu koje ne dijeli naše običaje i tradicije.”
“Zastava duginih boja bila je prekretnica”
Naddaf je pojasnila da ju je na odluku potaknulo više stvari, no najviše ju je pogodilo kada je “zastava duginih boja postala dio svakodnevice u školi njezine djece”.
“Kad promjena spola postane tema poučavanja i svakodnevnog života, meni to ne izgleda kao zdravo okruženje. Možda neki to vide kao slobodu, ali ja to ne mogu prihvatiti,” rekla je 36-godišnja influencerica.
Iako je njezin TikTok profil najpraćeniji u Danskoj (više od tri milijuna pratitelja), Naddaf objavljuje isključivo na arapskom jeziku i ne obraća se danskoj publici. Popularnost je stekla tijekom pandemije, dijeleći savjete o roditeljstvu i kreativnim aktivnostima, a kasnije se preusmjerila na teme uređenja doma i „uradi-sam“ projekte.
U objavi na YouTubeu, koja je prikupila gotovo dva milijuna pregleda, Naddaf je napisala:
“Ovo je razlog zbog kojeg sam napustila Europu. I ne, neću požaliti zbog te odluke.”
Unatoč svemu, video završava porukom zahvalnosti: priznaje da je tijekom boravka u Europi naučila “toleranciju prema svim ljudima, bez obzira na rasu ili vjeru”, ali da je povratak u Siriju bio “nužan radi budućnosti djece”.
Podijeljene reakcije
Reakcije njezinih pratitelja bile su podijeljene. Većina je njezinu odluku pozdravila i citirala stihove iz Kurana. Jedna korisnica komentirala je da je to “najbolja odluka jer je Zapad postao mjesto kriminala i moralnog propadanja”.
Druga pratiteljica, koja živi u Europi, poručila joj je:
“Bog te blagoslovio, sestro. I ja bih se vratila, ali moja odrasla djeca to ne žele. Moli sa mnom da moj sin, koji je prihvatio europske običaje, ponovno pronađe pravi put.”
Salma Naddaf u Dansku je stigla tijekom sirijskog građanskog rata, zajedno s milijunima svojih sunarodnjaka. Nakon što je u prosincu 2024. svrgnut režim Bashara al-Assada i vlast preuzela islamistička opozicija na čelu s Ahmedom al-Sharaom, u zemlji je uspostavljen krhki mir.
Ipak, ne dijele svi optimizam Naddaf. Neki njezini pratitelji upozoravaju da se u Siriji još uvijek teško živi. Jedna žena napisala je da se i sama vratila, ali sada jedva preživljava jer nema posla. Druga je poručila:
“U Europi imam slobodu i sigurnost. U Siriji još uvijek nije sigurno živjeti. Neka vam Bog pomogne.”
Povratak Sirijaca još uvijek spor
Unatoč završetku rata, nema masovnog povratka sirijskih izbjeglica. Prema podacima humanitarnih organizacija, u prvoj polovici 2025. godine vratilo se tek nekoliko tisuća od ukupno 1,2 milijuna Sirijaca koji žive u Europskoj uniji.
Naddaf, s druge strane, ne mora brinuti za egzistenciju — zahvaljujući društvenim mrežama i dalje zarađuje više od 100.000 dolara godišnje, pa može nastaviti svoj posao i iz Sirije.
Svijet
Amerikanci ukinuli sankcije Miloradu Dodiku
Mnistarstvo financija SAD-a izbrisalo je s liste sankcioniranih Milorada Dodika, članicu Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović, predsjednika NSRS Nenada Stevandića i ostale kojima su sankcije bile uvedene u prethodnom razdoblju.
Sankcije su ukinute svim fizičkim i pravnim licima iz Republike Srpske, koji su se našli na listi Ureda za kontrolu strane imovine SAD-a.
Iz američkog Ministarstva financija, pod kojim djeluje odjel za sankcioniranje, naveli su da se sankcije ukidaju zbog konstruktivnog djelovanja Narodnse skupštine RS.
“Sjedinjene Države redovno preispituju svoje sankcije da bi osigurale da iste promoviraju ekonomske ciljeve SAD, te ciljeve vezane za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, o čemu se i ovdje radi. Osobe koje su danas skinute s liste nisu više predmetom odredbi o blokiranju zbog kojih su bila označena. Konstruktivno djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske zadnjih tjedana trebalo bi poboljšati razinu stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a omogućit će partnerstvo sa Sjedinjenim Državama zasnovano na obostranim interesima, gospodarskim potencijalima i zajedničkom prosperitetu. Nastavit ćemo blisko surađivati s političkim i ostalim akterima iz cijelog političkog spektra u Bosni i Hercegovini kako bismo promovirali zajedničke prioritete”, naveli su u obrazloženju.
Sankcije su skinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade, Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Doma naroda Republike Srpske, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutarnjih poslova, Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.
Ukupno je skinuto 48 pravnih i fizičkih lica s liste.
Cvijanović je na mreži X napisala kako su je po slijetanju u Pariz, gdje će se sastati s francuskim predsjednikom, dočekale lijepe vijesti da su skinute američke sankcije za 30 fizičkih i sedam pravnih lica iz Republike Srpske, uključujući i njene najviše dužnosnike.
“Prethodno su sankcije skinute za četiri osobe koje obavljaju važne poslove u sustavu vlasti Republike Srpske”, napisala je Cvijanović na mreži X.
Svijet
Tragedija u Sloveniji pokrenula puno pitanja, što će Slovenija napraviti s Romima?
Novo Mesto, 25. listopada 2025. — U slovenskom gradu Novo Mesto došlo je do tragičnog incidenta u kojem je 48-godišnji muškarac preminuo nakon sukoba ispred lokalnog kafića. Policija je privela 21-godišnjeg muškarca iz romske zajednice, osumnjičenog za sudjelovanje u napadu.
Nesretan događaj izazvao je val političkih i društvenih reakcija diljem zemlje. Slovenski premijer Robert Golob prihvatio je ostavke ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara i ministrice pravosuđa Andreje Katič, koji su se povukli zbog pritiska javnosti i kritika na račun neučinkovitosti državnih institucija u rješavanju problema međuetničkih napetosti.
„Ovo nije samo pitanje sigurnosti, nego i društvene odgovornosti,“ izjavio je premijer Golob, najavivši dodatne policijske mjere u jugoistočnom dijelu zemlje te ubrzane zakonske izmjene koje bi trebale poboljšati sustav integracije i nadzora.
Gradonačelnik Novog Mesta sazvao je i mirni prosvjedni skup kojim se traže “sistemske promjene” i bolja koordinacija lokalnih vlasti, policije i socijalnih službi.
Društveni kontekst
Romska zajednica u Sloveniji broji između sedam i dvanaest tisuća ljudi, što čini oko 0,4 posto ukupne populacije. Unatoč zakonskoj zaštiti koju jamči Zakon o romskoj zajednici iz 2007., brojni Romi i dalje žive u teškim uvjetima – u neformalnim naseljima, s ograničenim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.
Organizacije za ljudska prava već godinama upozoravaju na duboko ukorijenjene probleme segregacije i socijalne isključenosti. Amnesty International navodi da su romska djeca često žrtve diskriminacije u obrazovnom sustavu, dok su odrasli suočeni s visokom stopom nezaposlenosti i predrasudama na tržištu rada.
Najavljene mjere
Slovenska vlada najavila je uspostavu mreže “višenamjenskih romskih centara” koji bi trebali pomoći u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj integraciji romske populacije. Uz to, planira se i jačanje terenskog rada socijalnih službi te pooštravanje zakona o sigurnosti u lokalnim zajednicama.
Dok javnost traži odgovore i pravednost, tragedija u Novom Mestu ponovno je otvorila pitanje koliko je Slovenija spremna suočiti se s dugotrajnim problemima manjinske integracije i međunacionalnih odnosa.
You must be logged in to post a comment Login