Vijesti
Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju
Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.
Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.
Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.
To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.
“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.
Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.
“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.
Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.
Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.
Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.
Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.
Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.
WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.
Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.
Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.
I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.
Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.
Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.
Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.
“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.
“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.
Vijesti
Čovjek u Austriji za otvaranje vrata platio 1400 eura, posao trajao pet minuta
Svatko tko u brzini izlazi iz stana i zatvara vrata ponekad se našao u situaciji da se možda pita je li ponio ključ ili je isti zaboravio u stanu. Radnička komora Gornje Austrije sada upozorava na internetske prevarante koji iskorištavaju izvanredne situacije: sumnjivi pružatelji usluga često zahtijevaju previsoke cijene.
AK preporučuje da u hitnim slučajevima uvijek pozovete lokalnog bravara. To održava troškove – posebno za putovanja – niskima. Svatko tko izabere nepoznate pružatelje s interneta riskira plaćanje previsokih cijena. Kako doznaje “Heute”, žrtvom takve postao je i jedan umirovljenik iz Gornje Austrije.
86-godišnjaku su se zatvorila vrata. Susjed mu je pomogao guglati bravara. Račun nakon otvaranja: nevjerojatnih 1400 eura.
“S takvim iznosima, zvona za uzbunu moraju zazvoniti”, kaže Ulrike Weiß iz zaštite potrošača, pozivajući na oprez. AK je savjetovao starijeg čovjeka da incident prijavi policiji. U svakom slučaju, stručnjaci upozoravaju na plaćanje visokih zahtjeva u gotovini.
Brutalna inflacija – sad opet rastu cijene stanarina
Prema AK usporedbi cijena, otvaranje vrata trenutačno stoji između 60 i 352 eura, ovisno o trudu i vremenu. „Ako morate pozvati bravara u nedjelju u 4 ujutro, to može stajati nekoliko stotina eura“, objašnjava Weiß. Dodatni trud i materijalni troškovi, npr. zamjena brave, povećavaju cijenu.
Vijesti
Nova austrijska vlada mogla bi uvesti velike promjene na AMS-u
Mjera koju je ÖVP dugo tražila mogla bi brzo postati stvarnost kao dio prve liste rezova: ukidanje ograničenja dodatnog dohotka AMS-a.
Na “cut list” četiri su velike teme kojima FPÖ i ÖVP do kraja godine žele uštedjeti 6,4 milijarde eura. U području klime ukidaju se klimatski bonus i porezne olakšice za PV i električne automobile.
U području mirovina obustavlja se revalorizacija mirovinskih računa. Socijalna pitanja uključuju planiranu obustavu valorizacije socijalnih naknada, kao i povećanja poreza na duhan, kockanje i digitalno oglašavanje.
Fokus je i na tržištu rada. Uz ukidanje obrazovnog dopusta, smanjuje se i dodatna granica primanja u slučaju nezaposlenosti. To pogađa oko deset posto korisnika naknade.
Trenutačno je primateljima AMS novca ili hitne pomoći dopušteno zaraditi do granice graničnog dohotka (551,10 eura) – bez poreza. Nadamo se da će, ako se ovo dodatno ograničenje dohotka smanji, ljudi vjerojatnije odlaziti na redovni posao (čak i ako je samo skraćeno zaposlenje), tvrde izvori bliski pregovaračima oko nove vlade.
Martin Kocher, tadašnji ministar rada, nagovijestio je slične planove prije dvije godine. Istraživanje AMS-a Koruške pokazalo je da kod nezaposlenih osoba koje su bile nezaposlene kraće vrijeme marginalna zaposlenost teži produljenju trajanja nezaposlenosti. Za ljude koji su dugo bili nezaposleni, međutim, veća je vjerojatnost da će marginalna zaposlenost dovesti do ponovnog zapošljavanja.
Vijesti
Velika promjena u Hoferima u Beču i okolici
Lanac supermarketa Hofer promijenio je minimalnu vrijednost narudžbe za uslugu dostave za kupce u Beču i okolici. To je ono što sada trebate znati.
Naručite namirnice putem interneta i brzo ih dobijete na kućnu adresu – to vam omogućuju dostavne službe raznih supermarketa. Kupci u Beču i okolici sada mogu koristiti uslugu dostave Hofer uz minimalnu vrijednost narudžbe od 29 eura i birati između oko 3000 proizvoda.
Kupci u Hoferu u Beču i okolici odavno su otkrili dostavu kao moguću alternativu posjetu poslovnici. Dok je usluga dostave još uvijek bila koncentrirana na saveznu prijestolnicu 2021. godine, područje dostave se postepeno širilo na 40 zajednica na području Beča.
Vjernim stalnim kupcima, ali i onima koji žele isprobati uslugu dostave Hofera, sada je omogućena nova snižena minimalna vrijednost narudžbe, stoji u priopćenju objavljenom u srijedu. Od sada možete koristiti uslugu dostave Hofer uz naknadu od 1,90 eura za narudžbe iznad 29 eura.
Za narudžbe između 39 i 49 eura, naknada je 0,95 eura; za sve narudžbe iznad 49 eura, ova naknada se ne naplaćuje. Dostavnom službom Hofer kupci mogu birati između oko 3000 proizvoda i naručivati po Hofer cijeni. Narudžbe se mogu slati 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i do 14 dana unaprijed.
Ovisno o raspoloživosti dostavnih termina, proizvodi se dostavljaju od ponedjeljka do subote u radno vrijeme Hofer poslovnica. Kupci također imaju mogućnost primiti svoju isporuku isti dan ili čak unutar sat vremena putem ekspresne narudžbe. Ovisno o odabranoj opciji, troškovi dostave kreću se između 3,90 eura i 8,90 eura.
You must be logged in to post a comment Login