Austrija
Sve veći nedostatak vozača autobusa u Austriji
Autobusnoj industriji nedostaje kvalificirano osoblje. Na stručnoj konferenciji u Spielbergu ovoga tjedna središnja tema bila je nestašica vozača autobusa. I autobuske tvrtke i javni prijevoz očajnički traže osoblje.
Dok je ranije Graz Linien primao i do 2000 kandidata godišnje, sada ih je tek nekoliko stotina. Priča se i da bi privatni autobusni prijevoznici mogli odmah zaposliti oko 150 vozača.
Svakome tko odabere autobusnu industriju ponudit će se sigurna karijera, kaže Horst Schachner, predsjednik radničkog vijeća Holdinga Graz: „Kada pogledam sve oko sebe što radimo za opće uvjete naših ljudi. Ako normalno odradite svoje sate, počet ćete zarađivati između 2150 i 2350 eura neto.”
Na specijalističkoj konferenciji ovog tjedna u Spielbergu također su se tražila rješenja za pronalaženje više osoblja. Nedostatak osoblja je i zbog radnog vremena i odnosa ljudi, rekli su sudionici. Kao i u drugim industrijama, mnogi više ne žele raditi puno radno vrijeme. “Kolektivni ugovor je stvarno jako dobar u autobusnom sektoru. Postoji određena razina inhibicije među mladima kada kažu da se žele baviti ovom profesijom,” kaže Peter Lackner, voditelj odjela u Štajerskoj gospodarskoj komori.
Horst Schachner također smatra da zanimanje treba učiniti još privlačnijim. Definitivno nije u pitanju plaća, već odrađeni sati. U privatnom sektoru 14 sati nije neuobičajeno. U Holdingu Graz puno radno vrijeme je do deset sati dnevno ili 40 sati tjedno. Ovdje, makar zvučalo utopistički, broj sati treba smanjiti, kaže Schachner: “Mnogi ljudi više ne žele raditi kao vozač autobusa ili tramvaja jer je previše stresno i jer si dežuran subotom i nedjeljom. ”
Udio žena u holdingu posljednjih se godina povećao s 25 na 30 posto. Uz jamstvo posla, dobre šanse imaju i osobe koje mijenjaju karijeru. Troškovi za vozačku dozvolu su pokriveni. Zainteresirani se mogu osposobiti i za vozača autobusa kroz četiri mjeseca kroz projekt “AMS Drivers” preko Zavoda za zapošljavanje.
Austrija
Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji
U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.
Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).
Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.
Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.
Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.
Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.
Austrija
U Austriji kuhinjskom soli “cijepljeno” 129 ljudi, sve završilo na sudu
Suđenje u kojem su sudjelovali liječnici i farmaceuti koji su davali kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv korone završilo je jednom osudom.
Farmaceut, zaposlenica, lijecnik i liječnica u ponedjeljak su se pojavili pred sudom u Landecku (Tirol) zbog navodnog krivotvorenja dokaza. U jesen 2021., usred trećeg i daleko najgoreg vala, navodno su mnogim ljudima dali kuhinjsku sol umjesto cijepljenja protiv korone.
Četvrti optuženi, liječnik iz okruga Innsbruck-Land, objasnio je to tadašnjim “divljim vremenima”, prenosi ORF Vorarlberg. Zakonski zahtjevi savezne vlade za njega su bili upitni. Ljudi su bili očajni jer su u određene ustanove smjeli ići samo kao cijepljeni, preboljeli ili nakon testiranja na koronavirus. Međutim, mnogi se ljudi “apsolutno” nisu željeli cijepiti.
Kaže se da je prijedlog lažnog cijepljenja konačno došao od ljekarnika, “kreativno rješenje”, kako ga je nazvao na sudu. Danas mu je žao što je dao kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv Covida. Liječnik je također konačno shvatio da su njegovi postupci nespojivi s Hipokratovom zakletvom.
Ipak, na ovaj način “cijepljeno” je ukupno 129 osoba, od kojih su neki posebno dolazili u daleki Landeck kako bi dobili potvrdu o cijepljenju. Liječnik je također poslao desetak svojih “pacijenata” da prime lažna cijepljenja, navodi ORF, a prenosi Heute.
Prvostupanjska presuda bila je dosta blaga. Farmaceut je osuđen (nepravomoćno, pa i dalje vrijedi presumpcija nevinosti) na kaznu od 12.000 eura. Preostalih troje optuženih izvukli su se diverzijom i moraju platiti kazne i sudske pristojbe.
Austrija
Poznata pekara u Austriji muku muči s nedostatkom radne snage
Na sve strane nedostaje radnika, a dio postojećeg osoblja više ne može raditi. Teška situacija sada tjera pekara na drastičan korak.
Honeder, jedan od najvećih pekara u Gornjoj Austriji s 27 podružnica, već mjesecima osjeća posljedice nedostatka zaposlenika. Nedavno je morao na šest mjeseci zatvoriti popularni ugostiteljski dio u svojoj podružnici na Gruberstrasse u Linzu.
Sada se tamo opet poslužuju gosti. Dva terminala na kojima možete naručiti kao u McDonald’su rasterećuju radnu snagu. Tvrtka koristi istu metodu na lokaciji Kaisergasse.
Ostale Honederove trgovine, pak, djelomično su zatvorene. Nedjeljom i praznicima poslovnica na Dornacher Straße nudi svježi kruh i peciva, ali zatvoreno je od podneva nadalje – čak i normalnim radnim danima.
“Ova poslovnica je privremeno zatvorena u poslijepodnevnim satima. Naši zaposlenici i njihova dobrobit naš su glavni prioritet”, stoji na vratima poslovnice.
Jedino što je bilo veće od dosadašnjih opterećenja uzrokovanih kadrovskom situacijom bio je neumorni angažman. “Iz zahvalnosti za njihove usluge i odgovornosti za njihovu dobrobit, privremeno zatvaramo ovu podružnicu u poslijepodnevnim satima”, rekli su iz Honedera.
