Vijesti
Stručnjaci: Povrat delta varijante virusa “apsolutno je moguć”
Endem ili “nema kraja” – prema njemačkim stručnjacima, nije sigurno da će pandemija biti gotova nakon omikrona. Povratak delta varijante je “apsolutno moguć”.
Njemački stručnjaci iz virusologije i epidemiologije izrazili su sumnju da je proces zaraze koronom nakon omikronskog vala puno bliži endemskom stanju. “Apsolutno je moguće da će se nakon što se trenutni val spljošti, delta vratiti”, rekla je Ulrike Protzer, voditeljica Instituta za virusologiju na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, za novine medijske grupe Funke. “Ne možemo biti sigurni da će omicron zamijeniti deltu.”
Imunitet nakon omikronske infekcije je “malo drugačiji” nego nakon delta infekcije. “Ali ako ste bili cijepljeni, a onda ste možda imali dodatnu infekciju, imunološki sustav može se dobro nositi s novim varijantama koje bi se sada mogle pojaviti”, rekao je Protzer za novine Funke. U rizičnim skupinama, međutim, treba razmotriti je li potrebna četvrta doza cijepljenja na jesen. U procjeni bi mogli pomoći podaci iz Izraela, gdje je trenutno u tijeku kampanja cijepljenja s četvrtom dozom.
Gérard Krause, epidemiolog u Helmholtz centru za istraživanje infekcija u Braunschweigu, također je bio skeptičan: “Ne dijelim euforiju da nas omikron sada dovodi do endema”, rekao je Krause. “Ne znamo koje varijante tek dolaze, koje bi mogle zaobići imunitet i dovesti do teških tijekova.” Zbog smanjene zaštite od cijepljenja i infekcija jednom ili drugom varijantom, mnogi ljudi imaju “djelomični imunitet”, ali to ne pomaže jednako dobro protiv svake varijante.
Pitanje kada će pandemija završiti prvenstveno je pitanje kako se nositi s patogenom, rekao je Krause. “Koliko smo bolesti spremni prihvatiti, koliko ih možemo spriječiti i po kojoj cijeni” – mora postojati društveno razumijevanje o tim pitanjima. Ovo nije isključivo medicinsko pitanje, već široko razmatranje.
Suočavanje s redovitim valovima gripe može poslužiti kao smjernica: “Cilj mora biti spriječiti najgore štete i zaštititi najslabije”, rekao je epidemiološki stručnjak. “Kao društvo, očito smo spremni prihvatiti gubitke usred sezone gripe.”
Kako se pandemija širi zemljama i kontinentima, bolesti ili patogeni koji su postojani i kumulativni u ograničenoj regiji ili dijelu populacije smatraju se endemima. U slučaju SARS-Cov-2, prelazak u endem znači da virus ostaje te ljudi moraju živjeti s njim, ali postaje manje opasan za opću populaciju.
Vijesti
Grad od 11.000 stanovnika postavio radar: U godinu dana naplaćeno milijun eura kazni!
U Njemačkoj je kontrola brzine na cestama postala svakodnevica, a vlasti su poduzele mjere kako bi obeshrabrile vozače od prekoračenja brzine. Iako na njemačkim autocestama (Autobahn) na određenim dionicama nije postavljeno ograničenje brzine, situacija na urbanim i magistralnim cestama uvelike se razlikuje. Na tim dionicama jasno su postavljena ograničenja brzine, a kako bi se osigurala sigurnost, te ceste često pokrivaju kamere i radari.
Nedavno su njemačke vlasti pooštrile kazne za prebrzu vožnju, koje sada iznose od 30 pa sve do 800 eura, ovisno o stupnju prekoračenja dozvoljene brzine. Ove mjere pokazale su se vrlo učinkovitima, a jedno mjesto u Bavarskoj postalo je primjer kako se mogu postići visoki prihodi od kazni, piše Auto klub..
Naime, u gradiću Kirchseeon, koji broji točno 11.220 stanovnika, vlasti su postavile radar nakon što su brojni građani i roditelji djece koja pohađaju osnovnu i srednju školu, počeli izražavati zabrinutost zbog prebrze vožnje i buke koju stvaraju vozila. Glavna cesta koja prolazi kroz grad povezuje veće gradove u okolici, a dnevno njome prođe čak 16 tisuća vozila. Kako bi se poboljšala sigurnost u ovoj prometnoj zoni, postavljen je radar, što je u samo prvom mjesecu rezultiralo s čak četiri tisuće prekršaja.
Nakon godinu dana, rezultati su bili iznenađujući. U prosjeku, radar je mjesečno snimao oko tri tisuće prekršaja, a ukupno je ograničenje brzine od 50 km/h bilo prekoračeno 34.500 puta. Iako većina vozača nije drastično prekoračila brzinu (kretali su se između 6 i 10 km/h iznad dopuštene), bilo je i ozbiljnijih prekršaja, uključujući čak 13 vozila koja su vozila brzinom od najmanje 110 km/h.
Tako je Kirchseeon, iako maleni grad, tijekom 12 mjeseci od prikupljenih kazni za prebrzu vožnju uspio prikupiti oko milijun eura. Za usporedbu, München, koji ima 1,6 milijuna stanovnika, zahvaljujući radarima prikuplja oko 1,5 milijuna eura godišnje.
Prihodi od kazni neće biti samo usmjereni na financiranje državnog proračuna. Grad planira iskoristiti taj novac za obnovu osnovne škole, čiji je objekt u lošem stanju, te za obnovu bazena koji je trenutno zatvoren. Osim toga, dio novca bit će uložen u izgradnju novog vatrogasnog doma i nabavku novih vatrogasnih kamiona.
Sustav rada radara očito je imao značajan utjecaj na ponašanje vozača, čime je postignuta sigurnost na cestama, ali i očigledno pozitivno utjecao na financijsku situaciju u gradu. Mještani se sada nadaju da će se, uz poboljšanje infrastrukture, i kvaliteta života u Kirchseeonu značajno poboljšati.
Vijesti
Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”
Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.
„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.
Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.
„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.
Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.
„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:
„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login