Zbog trenutne proračunske situacije u Austriji, koja uključuje deficit od više od 18 milijardi eura, koalicija planira produžiti radni vijek građana, osobito u starijoj dobi. Ove promjene uključuju i strože uvjete vezane uz mirovine.
Kako bi popunili proračunski deficit, vlada je već predstavila prve mjere štednje. To uključuje širenje poreza, nametanje većih opterećenja na banke i energetske tvrtke, te ukidanje obrazovne dopusta. Iako će ove mjere donijeti nešto više od milijardu eura u proračun, to nije dovoljno za pokrivanje deficita, zbog čega je planirana daljnja štednja, uključujući mirovinske reforme, piše Heute.
Paket koji bi trebao donijeti 3 milijarde eura
Jedan od ključnih dijelova plana je podizanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 6 posto, ali to nije jedina mjera. Također, predviđa se uvođenje paketa za zapošljavanje starijih radnika i reforme mirovinskog sustava koje bi do 2031. trebale donijeti 2,9 milijardi eura, dok će taj iznos do 2028. narasti na 1,45 milijardi eura.
Iako trenutno nije planirano povećanje zakonske dobne granice za umirovljenje, moguće je da će se to promijeniti u budućnosti ako trenutne mjere ne budu dovoljne za smanjenje deficita.
Privlačenje radnika da rade duže
Jedan od ciljeva je učiniti rad u starijoj dobi privlačnijim, kako bi ljudi duže radili i potaknuli gospodarski rast. Prema podacima, muškarci u prosjeku odlaze u mirovinu sa 62,3 godine, a žene sa 60,2 godine. Kako bi to promijenili, planiraju se značajna poboljšanja, poput boljih mogućnosti za obrazovanje i prekvalifikaciju starijih radnika. Također, radnici će moći premjestiti se u lakše poslove ako žele nastaviti raditi, a poslodavci će biti motivirani da započnu s osposobljavanjem za takve poslove.
Strože mjere za umirovljenje
Da bi se postigao viši stvarni radni vijek, planiraju se i strože mjere u vezi s tzv. „koridorskim mirovinama“. Trenutno, radnici mogu u mirovinu s 62 godine ako imaju 480 mjeseci osiguranja, ali uz smanjenje mirovine za svaki mjesec prije zakonske dobi. Koalicija planira podići dob za odlazak u mirovinu na 63 godine i povećati broj potrebnih godina osiguranja na 42.
Također, uvodi se nova opcija smanjene mirovine, koja će omogućiti radnicima da smanje svoje radno vrijeme nakon 42 godine osiguranja, uz smanjenje plaće i mirovine prema postotku smanjenja radnog vremena.
Poticaji za rad nakon umirovljenja
Uvođenjem poreznih olakšica za rad nakon zakonske dobi umirovljenja, planira se ohrabriti starije radnike da nastave raditi. Od 2026. godine, poslodavci neće plaćati socijalne doprinose za radnike starije dobi, a za prihode u mirovini bit će uvođen jedinstveni porez od 25%.
Moguće daljnje promjene
Ako ove mjere ne budu dovoljno učinkovite u postizanju ciljanih ušteda, planiraju se dodatne reforme. Uvođenje zakonskog mehanizma održivosti znači da će, ako se planirane uštede ne postignu do 2030. godine, vlada biti obvezna poduzeti dodatne mjere. Ovo uključuje povećanje broja potrebnih godina osiguranja za koridorsku mirovinu te moguće promjene u stopi doprinosa, godini umirovljenja i uvjetima za mirovine.
