Njemački premijer Olaf Scholz postavio je kao cilj izgradnju 400.000 novih domova godišnje, i to prije nego što je postao kancelar. Dvije godine nakon toga njemačka izgradnja stambenih nekretnina izgleda kao da se urušava.

Kancelarov cilj postaje sve teže dostupan, a pod pritiskom se našlo i cjelokupno njemačko gospodarstvo.

Kompanije otkazuju projekte stambene izgradnje, broj narudžbi se smanjuje, a izgledi za industriju čine se mračni, pokazalo je izvješće Instituta za ekonomska istraživanja Ifo objavljeno prošli tjedan, piše tportal.

Više od 22 posto anketiranih tvrtki prijavilo je otkazivanje projekata stambene izgradnje u Njemačkoj u listopadu, što je novi rekord. U međuvremenu, 48,7 posto njih izjavilo je da im nedostaje narudžbi u usporedbi s 46,6 posto u prethodnom mjesecu i 18,7 posto godinu ranije.

Očekivanja za industriju stanogradnje pala su na ono što je Ifo opisao kao ‘iznimno nisko’. A ovo nije jedini zbir podataka koji izaziva zabrinutost među promatračima. Prema najnovijem istraživanju Hamburške komercijalne banke, indeks menadžera nabave u građevinarstvu pao je na najnižu razinu u tri i pol godine.

‘Stvari nastavljaju ići s loših na gore u njemačkom građevinskom sektoru. Stambeni sektor je epicentar pada, a pada vrtoglavom brzinom’, izjavio je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist Hamburške komercijalne banke, u priopćenju. Podaci o izdanim građevinskim dozvolama također daju lošu sliku. Između siječnja i kolovoza izdano je 28,3 posto manje građevinskih dozvola u usporedbi s istim vremenskim okvirom 2022. godine, prema podacima njemačkog Saveznog ureda za statistiku.

Samo 175.500 građevinskih dozvola izdano je u prvih osam mjeseci ove godine, pokazuju podaci, što ukazuje na to da je vlada na dobrom putu da propusti svoj cilj od 400.000 novih domova. Ove će godine vjerojatno biti izgrađeno njih manje od 250.000, rekao je za CNBC Carsten Brzeski, globalni voditelj makro istraživanja i glavni ekonomist za Njemačku u ING-u.

Više kamatne stope ključni su razlog silaznom trendu u sektoru, rekao je Brzeski. ‘Sektor stanogradnje prva je žrtva viših kamata’, rekao je, ukazujući na povećane troškove materijala i energije, kao i ukupne troškove financiranja kao ključne razloge kolapsa.

Poput mnogih središnjih banaka diljem svijeta, Europska središnja banka podiže kamatne stope u nastojanju da ublaži inflatorne pritiske. ECB je na prošlomjesečnom sastanku zadržao stope na četiri posto, nakon niza od 10 uzastopnih povećanja.

Klaus Wohlrabe, voditelj istraživanja instituta Ifo, rekao je da su rezovi u subvencijama za stambenu izgradnju također utjecali na pad aktivnosti, uz više stope i skuplje materijale.

‘Uzimajući sve tri točke zajedno, mnogim osobama nemoguće je izgraditi kuću’, rekao je za CNBC.

A sadašnja situacija samo je početak, smatraju stručnjaci.

‘Situacija će se pogoršati iduće godine, kada sve knjige narudžbi budu prazne, a razvojnim programerima ostat će skupi projekti i potražnja se neće podići dovoljno brzo’, objasnio je Brzeski.

Wohlrabe se slaže da bi 2024. mogla donijeti dodatne poteškoće. ‘Trenutno se mnoge tvrtke oslanjaju na zaostale narudžbe. Ali jaz između trenutne građevinske proizvodnje i pristiglih narudžbi se produbljuje. To znači da je pad 2024. sve vjerojatniji’, rekao je. A budući da građevinska industrija vrijedi oko sedam posto njemačkog BDP-a, takav bi pad mogao izvršiti pritisak na gospodarski rast, dodao je.

Inače, zabrinutost oko stanja njemačkog gospodarstva gomilala se tijekom cijele godine nakon što je zabilježena tehnička recesija u prvom tromjesečju 2023. U svojoj posljednjoj prognozi, Europska komisija očekuje smanjenje gospodarske aktivnosti u Njemačkoj ove godine, prije nego što se ponovno poveća 2024., čak i ako bude na nižoj razini od prethodno predviđene.

Problemi u sektoru gradnje stanova mogli bi utjecati i na tržište rada, primijetio je Brzeski.

‘Trenutno stagnirajuće gospodarstvo lako bi moglo postati gospodarstvo u recesiji s rastućom nezaposlenošću’, rekao je.

Prošlog tjedna njemačka savezna vlada najavila je nove mjere kojima je cilj ubrzati procese planiranja i izdavanja dozvola za građevinske radove te smanjiti birokraciju. Zasebno je također najavila financijske olakšice za tvrtke koje imaju visoke troškove električne energije.

No stručnjaci nisu u potpunosti uvjereni u to da će te mjere ublažiti krizu izgradnje stambenih nekretnina u kojoj se Njemačka nalazi, a ni Brzeski ni Wohlrabe ne vide ih kao jasno rješenje.

Dok Brzeski vjeruje da bi mogle barem pomoći u ublažavanju pada, Wohlrabe je zabrinut da bi se bez rješavanja ključnih pitanja, poput troškova financiranja, mogla razviti dugoročna recesija.