Ekonomija
Stanarine u Austriji bi mogle rasti i do 28 posto
Sindikalni institut Momentum upozorava na daljnja značajna troškovna opterećenja za stanare. Referentne najamnine već su porasle za 14,4 posto u posljednje dvije godine, a mogle bi porasti za ukupno 28 posto do 2025. godine, upozorio je institut, pozivajući se na predviđanja Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).
Za 2021. korištena je prosječna referentna najamnina od 480 eura mjesečno. U 2022. referentne najamnine porasle su za 5,8 posto, a ove godine za daljnjih 8,6 posto. “To je povećanje od 72 eura. Ako ne dođe do kočenja referentnih najamnina, najamnina će do 2025. porasti na 613 eura”, kaže ekonomist Momentuma Alexander Huber.
Za najmoprimce bi bilo daleko bolje da se ove godine uvede kočnica cijena najma, koja bi omogućila rast najamnina najviše dva posto godišnje. Zatim bi se gore navedena najamnina do 2025. povećala na samo 539 eura mjesečno.
“U usporedbi s 2021., to bi bio dodatni mjesečni trošak od 60 eura”, izračunao je Huber. Podsjetio je da će 80 posto svih prihoda od najma ići najbogatijoj desetini kućanstava.
Kočnicu cijena najma komentirao je i imenovani šef IHS-a Holger Bonin. Protivnik je intervencija u cijene najma jer je “uvijek problem intervenirati u cijene i tržišta jer to utječe na ponudu”.
“Ograničenja cijena najma nemaju koristi ako zbog toga na tržište dolazi manje stanova, a preostali se iznajmljuju po još višim cijenama. Bolja je ciljana potpora za one koji više ne mogu podnijeti stanarinu“, rekao je ekonomski istraživač.
On vidi potrebu za djelovanjem u vezi s klauzulom o automatskom zadržavanju vrijednosti u ugovorima o najmu, jer se oni temelje na indeksu potrošačkih cijena, “a to nije plauzibilno, to nije pravi indeks”.
Šef WIFO-a Gabriel Felbermayr rekao je jučer u ZIB2, s obzirom na prijetnju usklađivanja referentne najamnine u srpnju, da je važno da svi daju doprinos kako bi se postigla ciljana inflacija od dva posto u eurozoni. Pozdravio je razmišljanja o produženju prilagodbi tijekom vremena.
Kočnica cijena najma bila bi “smislena”, jer bi u suprotnom plaće iz kolektivnog ugovora morale najesen porasti snažnije nego u ostatku Europe, jer je i inflacija viša od prosjeka EU-a, upozorio je Felbermayr.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
You must be logged in to post a comment Login