Austrija
Špijuniraju li Rusi i u Beču?: Ova zgrada u 22. kotaru izaziva veliku sumnju, priča je filmska
Na platformi promjera 45 metara i visine 26 metara, 13 tanjura pod različitim kutovima gleda prema ekvatoru, gdje se nalaze geostacionarni sateliti. Promjer najvećeg je oko četiri metra. Informacije su koje svima paraju uši. Beč i špijunaža – poznata priča.
Beč ponovno opravdava svoju sumnjivu reputaciju špijunske prijestolnice Europe. U sredini 22. okruga, odnosno na krovu ruskog predstavništva pri Ujedinjenim narodima, nalazi se navodna stanica za satelitsku špijunažu. Velik dio tamošnjih satelitskih antena usmjeren je na podatkovne transpondere zapadnih satelita, ali neke od antena imaju drugačiju funkciju, piše danas fm4.orf.at
Širenje ove postaje počelo je nakon 2014. godine, kada se moglo vidjeti samo pet satelita. Od 2018., međutim, fotografije iz zraka bečkog geoinformacijskog sustava tada pokazuju pravi skok rasta postaje odnosno broja satelita. U međuvremenu je antenski park narastao na 13 antena.
Prema snimci zaslona koja dolazi iz preglednika geopodataka grada Beča, poznatog kao Vienna GIS, slika prikazuje stanicu 2021. godine, što je najnovija tamo dostupna georeferencirana zračna slika. Ruska misija pri Ujedinjenim narodima nalazi se u kompleksu zgrada u Beču u 22. kotaru, na adresi Erzherzog-Karl-Strasse 182. Orijentacija ovog kompleksa je otprilike sjever-sjeveroistok – jug-jugozapad, svi sateliti su usmjereni pod različitim kutovima prema ekvatoru, gdje su svi geostacionarni sateliti jedan do drugog.
U svakom slučaju, Ruska Federacija koristi ovu stanicu za rad “Signals Intelligence”, u vojnom žargonu skraćeno SIGINT, ili u njemačkom za “elektronsku obavještajnu službu”. Veliki tanjuri vidljivi na zgradi imaju promjer od oko četiri metra, a manji bi trebali imati promjer između 150 i 250 centimetara. To se može grubo izmjeriti i preglednikom podataka Bečkog geoinformacijskog sustava. Za SIGINT stanicu to nije pretjerano veliko, ali ovdje se moraju uzeti u obzir okolnosti.
Sustav se nalazi na krovu zgrade, što znači da je veličina tanjura i zrcala i prije svega težina postolja ograničena statikom. Osim toga, stanica se nalazi na visini od oko 25 metara na Donaufeldu, a okolo su samo mnogo niže zgrade. Ogledala su stoga bez zaštite izložena svakom opterećenju vjetrom. Königswarte je, s druge strane, na padini koja se spušta prema jugoistoku, zbog čega su ondje mogući pojedini tanjuri promjera deset metara ili više, ali većina je promjera oko četiri metra, kao na ruskoj postaji. .
Svi ti sateliti, bilo da pasivno slušaju i/ili se koriste za uplinkove, iznimno su učinkovita pojačala signala. Što su signali slabiji, potrebno je koristiti veće tanjure. Ovo je neophodno kada je ciljni satelit udaljen daleko na horizontu i signal stoga mora prijeći veliku udaljenost kroz zemljinu atmosferu, a uz to ga prigušuje voda u atmosferi. Isto vrijedi ako je satelit na geografskoj dužini blizu dotične antene, ali SAT transponderi osvjetljavaju drugo ciljno područje na zemlji, objašnjava članak objavljen prvotno na fm4.orf.at.
Ako se radi o aktivnoj, tj. emitiranoj anteni koja se koristi za slanje protoka podataka ili kontrolnih signala na satelit, također zahtijeva veće performanse, a time i veće antene. Na snimkama iz zraka vide se letvice na podnožjima većih tanjura, što je također tehnički neophodno. Geostacionarni sateliti nisu potpuno stacionarni, već lete u obliku osmice na visini od 35.000 metara. Konstrukcija antene stoga mora automatski ponovno podešavati fokus nekoliko puta dnevno. To nije važno kod manjih antena, ali veće antene se tako snažno “skupljaju” da čak i najmanja odstupanja dovode do gubitka podatkovne veze.
Radi li se o uistinu o špijunskim gadetima ili se radi o sasvim normalnim satelitima teško je reći, ali mašta je u svakom slučaju neograničena (i besplatna).
Austrija
Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji
Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.
Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.
Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.
U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.
Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.
Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.
Austrija
Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen
Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).
Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.
Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.
Austrija
Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama
Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.
Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.
Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.
“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.
Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.
“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.
Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.
You must be logged in to post a comment Login