Austrija
Službeno: Ovo su odluke koje vrijede od 24. siječnja
? Lockdown i ograničeno kretanje se produžavaju do najranije 8. veljače, nakon čega otvaraju trgovine, uslužne djelatnosti i muzeji. Ugostiteljstvo, hoteli i događaji neće biti dozvoljeni u veljači, a uvode se obavezno nošenje FFP2 maski u trgovinama i javnom prijevozu. „Pred nama su dva-tri teška mjeseca“, izjavio je kancelar Kurz. Sve mjere na jednom mjestu:
Članovi austrijske Vlade zajedno su s kancelaromm Sebastianom Kurzom (ÖVP) predstavili nove mjere produženog lockdowna u Austriji. Prvobitno je lockdown trebao biti gotov 24. siječnja, no novom odlukom lockdown traje najranije do 8. veljače.
Kancelar Kurz je na početku konferencije za medije izjavio kako je nakon razgovora s predstavnicima vlada unutar Europske unije, socijalnih partnera, pokrajinskih predsjednika i znanstvenika odlučio produžiti trenutni lockdown.
Izjavio je kako ovo „nije stranačka ili politička priča, nego pitanje činjenica i odgovornosti“, a s njim su na konferenciji bili vicerektor Medicinskog sveučilišta u Beču Oswald Wagner, ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) te gradonačelnik Beča kao predstavnik pokrajinskih predsjednika Michael Ludwig (SPÖ).
„Rezultati pregovora posljednjih dana ne čine nas sretnim i nisu popularni, ali naša je odgovornost donijeti bitne odluke, iako je i nama dosta ovih mjera“, izjavio je Kurz. Austrija se prema njegovim riječima nalazi u trećini zemalja u kojima se zaraza koronavirusa najbolje kontrolira u Europi, ali mutacije iz Velike Britanije i Južne Afrike su znatno zaraznije te ovo pooštrava situaciju još jače.
„Najgore je kada ne možete planirati ništa. Imali smo dobru strategiju sa stručnjacima i onda se pojavila nova mutacija koja je učinila svoje. (…) Želimo dati plan ljudima, podijeliti informacije s vama kako cijenimo situaciju koja je pred nama“, dodao je. Od trenutka kada se osobe starije od 65 godina cijepe, situacije u bolnicama i u društvu će se poboljšati. Budući da se ne može procijeniti kada će i koje cjepivo biti dozvoljeno na tržištu Europske unije, teško je bilo što planirati.
Kurz je izjavio kako se sa trenutnimm BioNTech/Pfizer cjepivom na tržištu starije stanovništvo u Austriji može procijepiti do sredine travnja, početkom svibnja, a ako se dozvole i cjepiva poput AstraZenece, onda se osobe mogu cijepiti do kraja ožujka, no „sve ovisi o dozvolama cjepiva“. Rekao je kako će toplije vrijeme pomoći u situaciji, ali da imamo „dva-tri teška mjeseca ispred nas“.
Što sve vrijedi od 24. siječnja?
Lockdown se produžuje od 24. siječnja do najranije 8. veljače, kao i ograničeno kretanje uz mnoge iznimke. Trgovine i škole će ostati zatvorene od 8. veljače, nakon čega trgovine postupno otvaraju zajedno s uslužnim djelatnostima i muzejima. Do 24. siječnja se preporučuje nošenje FFP2 maski, nakon čega će iste biti obavezne barem u trgovinama i javnom prijevozu.
Škole će u Beču i Donjoj Austriji početi 8. veljače, u ostalim saveznim pokrajinama tek 15. veljače. Zbog toga će škole u Gornjoj Austriji i Štajerskoj pomjeriti školski raspust za jedan tjedan. To znači da će nastava biti online do početka školskog raspusta, nakon čega se učenici vraćaju u školske klupe u smjenama.
Ugostiteljstvo i hoteli neće otvoriti prije ožujka, a neće biti dozvoljeni ni sportski i kulturni događaji u veljači. Tu je situacija u Austriji „dramatična“, no kao i u ostalim članicama EU, „ne očekuje se otvaranje u veljači“. Sredinom veljače se za ova polja u društvu očekuje više informacija.
U svim zatvorenim prostorijama, gdje se okuplja veći broj ljudi, obavezno će biti nositi FFP2 zaštitne maske. Prema riječima ministra Anschobera FFP2 maske će se nuditi u trgovinama po pristupačnim cijenama, dok će osobe s niskim prihodima ove maske dobiti besplatno.
Također, obavezna distanca od drugih ljudi će se povećati na dva metra. Kako će se financirati FFP2 maske te koliko će građani morati platiti za iste, bit će poznato u drugoj konferenciji za medije s ostatkom ministara druge Kurzove vlade. Bit će obavezan rad od kuće (home office) za sve djelatnosti u kojima je to moguće.
Cilj je evaluirati broje svakodnevno i doći do incidencije barem približno 50 zaraženih na 100.000 stanovnika u sedmodnevnom prosjeku. Kurz je izjavio da „poštuje savjete znanstvenika“, ali ne očekuje i ne smatra realnim da će Austrija brzo spustiti brojke do ove incidencije.
- Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
- Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
- Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
- Slovenija: Teška nesreća zatvorila glavni prometni pravac prema Austriji: Radovljica – Lesce nedostupna!
- Dođe li Kickl na vlast, u Austriji se spremaju velike promjene
Austrija
Dođe li Kickl na vlast, u Austriji se spremaju velike promjene
U ovoj godini planiraju se urediti razne izmjene i smanjenja dodatnih primanja za nezaposlene i umirovljenike. To bi za neke dodatno olakšalo život, dok bi drugi morali računati sa znatno manje novca.
Ove godine mnogi ljudi u Austriji vjerojatno će doživjeti neke promjene u pogledu dodatnih prihoda. To ne utječe samo na primatelje AMS naknada, poput naknade za nezaposlene ili hitne pomoći, već i na umirovljenike.
Kao dio paketa štednje FPÖ-a i ÖVP-a, najavljeno je da će dodatni prihodi prilikom primanja naknade za nezaposlene ili hitne pomoći biti smanjeni ili čak u potpunosti ukinuti. Pozadina ove mjere je da je njezina namjera vratiti više ljudi puno ili nepuno radno vrijeme. Očekuje se da će to ove godine rezultirati uštedama od oko 80 milijuna eura.
Paket mjera štednje uključuje mjere ukupne vrijednosti 6,4 milijarde eura za uravnoteženje proračuna u 2025. godini. O tome je izvijestio Finanz.at. Budući da ove mjere još nisu konačno donesene, trenutačno se primjenjuje maksimalni dodatni dohodak koji iznosi granicu dohotka od 551,10 eura mjesečno.
U koalicijskim pregovorima dviju stranaka trebao bi se dogovoriti i novi “paušalni porez na učinak”. Prema prijedlogu ÖVP-a, to predviđa da se dodatni prihodi pri primanju mirovine oporezuju samo jedinstvenom stopom od 20 posto. Također će se ukinuti doprinosi za socijalno osiguranje. To bi značilo da ako zaradite 500 eura dodatnih prihoda mjesečno, morate platiti samo 100 eura poreza – a ostalo bi vam 400 eura neto.
Ovo se pravilo također treba primijeniti na prekovremeni rad u cijelosti. Odluka o ovom “paušalnom porezu” još se čeka jer su trenutačno u tijeku pregovori oko plavo-crne koalicije.
Postoji i posebna privremena uredba za mirovine do kraja 2025.: Svatko tko dodatno zaradi tijekom mirovine može dobiti do dodatnih 112,98 eura mjesečno. Konkretno, dio doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se odnosi na osiguranu mirovinu plaća savezna država – do 10,25 posto dvostrukog iznosa graničnog dohotka. To odgovara dodatnoj olakšici do 1.355 eura godišnje, budući da će se posebna plaćanja nastaviti naplaćivati kao i dosad.
Ako se prekorači godišnja granica dodatnog dohotka od 8.100 eura (od 2024.) za doplatak za skrb o dohotku, samo iznos iznad tog limita mora se vratiti iz doplatka za skrb o djeci ili naknade za roditeljski dopust.
Nova granica prihoda za primanje obiteljskog dodatka i stipendije za studente je 17.212 eura bruto godišnje. Također je revalorizirana početkom godine. Prethodno je ograničenje iznosilo 16.455 eura i tek je retroaktivno u ljeto 2024. podignuto na taj iznos.
Beč
Kongresna industrija Beču će u 2025. godini osigurati više od 350.000 noćenja
Kongresna industrija izuzetno je važan ekonomski faktor za austrijski glavni grad. U prosjeku, kongresni gost dnevno potroši više od 500 eura. Kako bi učvrstio poziciju jednog od vodećih kongresnih gradova, Grad Beč odlučio je promijeniti marketinšku strategiju, a ona uključuje i rebrendiranje.
Bečki velesajam ima novo ime. Donedavno poznat kao Messe Wien, sada će ulogu Beča kao tražene destinacije za održavanje raznoraznih događanja jačati pod imenom VIECON – Vienna Congress & Convention Center. Novi brend dio je sveobuhvatne marketinške strategije Grada Beča koji je nedavno preuzeo bečki velesajam.
Bečko gospodarstvo uvelike profitira od činjenice da se austrijska metropola ubraja u najpopularnije međunarodne kongresne destinacije. Cilj rebrendiranja jest osnažiti tu poziciju i dovesti je do samog vrha. Ime Messe Wien (hrv. bečki velesajam) sve je manje odgovaralo međunarodnoj upotrebi. Odluka o promjeni imena nije bila samo jezične prirode, već i zato što su, u posljednje vrijeme, prihodi od kongresa, konvencija i konferencija znatno veći od onih koje donosi sajamsko odnosno izložbeno poslovanje. Ime VIECON na međunarodnoj razni mnogo bolje može dočarati i predstaviti ponudu te se uspješno obratiti ključnim partnerima. Navedeno dokazuju i prve pozitivne reakcije poslovnih partnera.
Kongresni gosti važna su ciljna skupina za bečku ekonomiju jer troše dvostruko više novčanih sredstava od posjetitelja koji u grad dolaze u slobodno vrijeme. Prosječni kongresni gost u Beču potroši oko 550 eura dnevno. Ovi prihodi pozitivno utječu na bečku gastronomiju i hotelijerstvo te domaći sektor usluga, osiguravajući tako tisuće radnih mjesta.
VIECON je za tekuću godinu već osigurao 45 događanja, među kojima je i pet velikih kongresa. Jedna od najvećih i najvažnijih manifestacija svakako je Godišnji kongres Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID) koji će se održati u travnju. Očekuje se da će zbog ovog kongresa glavni grad Austrije posjetiti oko 20.000 gostiju.
Osim toga, bečki VIECON bit će domaćin međunarodnih korporativnih manifestacija poput „Check Point CPX Event” koja okuplja stručnjake na području kibernetičke sigurnosti, a ondje će se održati i najveća europska konferencija na području biofarmacije „BIO-Europe”.
Samo dosad dogovorene konferencije i kongresi gradu će u 2025. godini osigurati više od 350.000 noćenja. Svaki euro koji Beč investira u kongresnu industriju, generirat će dodatnu vrijednost od 15 eura. Upravo je iz toga vidljivo koliko je kongresna industrija važna za austrijski velegrad.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
