Hrvatska
Slučaj iz Hrvatske: Otac sinu ne dozvoljava nositi maske, a škola mu ne da na hodnik bez nje
Ovaj tjedan školska godina u svim zagorskim školama počela je za sve učenike osim za jednog učenika Osnovne škole Krapinske Toplice. Naime, kako je za Zagorje.com, ispričao Kristijan Gaćina, njegov sin od početka nastavne godine, proteklog ponedjeljka, niti jedan dan nije bio na nastavi. Do škole, doduše, učenik uredno dođe svakog dana, ali kako ni on, ni otac, ne žele nositi maske, u školu učenik ne može ući. Zbog toga je otac danas odlučio prosvjedovati.
“Mom sinu Nikoli ne daju ući u školu zato što ne nosi takozvanu masku, koja smeta njegovom disanju. On ima osnovno pravo na obrazovanje, koje mu je uskraćeno. Po svim zakonima Božjim, po svim zakonima prirode, svaki čovjek ima pravo na disanje i to mu apsolutno nitko ne može uzeti. Međutim, u ovoj školi to nije slučaj”, rekao je otac.
Inače, otac Kristijan kaže kako njegov sin nema nikakvih zdravstvenih problema, zbog kojih ne bi morao nositi masku, ali, kako je rekao, neće ih ni imati ako ne bude nosio masku, koju smatra štetnom za zdravlje.
“Neka mi pokažu ugovor kojeg sam ja potpisao da moj sin može nositi masku, neka mi pokažu bilo koji zakon koji zabranjuje slobodno disanje. Ako mi to pokažu, mi ćemo staviti masku i nikada je više skinuti nećemo”, izjavio je Kristijan.
Ravnatelj Samson Štibohar pojasnio je kako u topličkoj školi učenici nižih razreda nisu obavezni nositi masku, a da učenici viših razreda na nastavi i u učionici, također ne moraju nositi masku, kao ni njihovi učitelji. Jedino je, kaže Štibohar, za učenike viših razreda obavezno nošenje maski u zajedničkim prostorima.
“Svaka škola je, temeljem uputa Vlade, napravila Provedbeni plan po kojem mora funkcionirati u novoj školskoj godini. U našoj školi, temeljem tih uputa, maska je za učenike od petog do osmog razreda obavezna samo u zajedničkim prostorima, a to je prostor hodnika i prostor odlaska na wc, dok u učionicama učenici ne nose maske”, izjavio je ravnatelj.
Ravnatelj je također istaknuo da je otac učenika obaviješten kako se može javiti nadležnom liječniku, koji će eventualno propisati izuzeće nošenja maske zbog zdravstvenih uvjeta, što bi školi i razredniku, kaže ravnatelj, bilo dovoljno da učenik više ne mora nositi masku u zajedničkom prostoru.
“Pošto je roditelj odbio otići liječniku i ishodovati potvrdu za izuzeće nošenja maske, to je sad čisto stvar roditelja”, rekao je Štibohar, a na pitanje hoće li učenik dobiti neopravdane sate odgovorio je samo kako roditelj ima pravo opravdati nedolazak učenika na nastavu do tri dana. “Za sve ostalo, ako je prisutna neka bolest, nadležan je liječnik, a temeljem svojih razrednih poslova na kraju mjeseca, kad se bilježi izostanak, razrednik opravdava ili neopravdava izostanak učenika”, izjavio je Štibohar te naglasio da je ovo jedini takav slučaj u tamošnjoj školi, odnosno, da svi ostali učenici i nastavnici poštuju propisane mjere.
Inače, u čitavu ovu priču bila se prisiljena uplesti i policija. Naime, kako nam je rekao ravnatelj, otac Gaćina jučer je od strane djelatnika škole primijećen kako na školskom prostoru neovlašteno snima djelatnike i malodobne učenike. Ravnatelj kaže da ge je upozorio na GDPR, a nakon što se on tome izrugivao, bio je primoran i obavezan slučaj prijaviti policiji i Centru za socijalnu skrb.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login