Austrija
Šef velikog lanca u Austriji prognozira: Cijene bi mogle naglo porasti
Već za nekoliko dana – početkom godine – mnoge će cijene naglo porasti, prognozira Marcel Haraszti, šef Bille, Bipa & Co.
Situacija je kritična: 1,5 milijuna ljudi u Austriji je u akutnom riziku od siromaštva. Broj Austrijanaca koji si više ne mogu priuštiti ni popravak perilice rublja raste – i za to moraju podići kredit. Situacija će se vjerojatno dodatno pogoršati u novoj godini.
Jedan od važnih razloga je vrtoglavo povećanje troškova energije. Povećani “troškovi mreže” bit će jasno vidljivi od 2025. godine. To je cijena koju plaćamo da struja i plin teku u našu kuću. Cijene bi u prosjeku mogle porasti i do 290 eura po kućanstvu.
Ukidanje ograničenja cijena električne energije ima još gori učinak. To rezultira prosječnim dodatnim troškom od 435 eura po kućanstvu. Učinke ćemo uskoro osjetiti i u trgovinama.
Energetski intenzivna prehrambena industrija će, primjerice, uvelike stradati. Poduzeća su također pogođena ukidanjem granice cijena. Nije tajna da se veliki dio troškova prebacuje na potrošače.
Sada jedan od pravih poslovnih divova u Austriji upozorava na novu poplavu troškova. Marcel Haraszti, šef Rewe-Austria (Billa, Billa Plus, Bipa, Penny…), kaže za “Heute”: “Ako se početkom 2025. cijene energije drastično povećaju, troškovi energije neće porasti samo u kućanstvima, već i duž cijelog lanca trgovine.”
Dakle, učinci su pojačani. “Trgovina hranom je pogođena na nekoliko načina. Ne samo da rastu troškovi energije u trgovinama, već i troškovi dobavljača.” Ciklus je beskonačan jer svaki dobavljač ima druge dobavljače. A oni također ovise o cijenama energije.
Rezultat je, rekao je šef Rewea bolan: “To bi ponovno potaknulo inflaciju cijena hrane na koju snažno upozoravamo.”
Prije nekoliko dana, Haraszti je u Kurieru rekao: “Moj apel vladi je: Molim vas, nemojte ponoviti pogrešku i pustite da cijene padnu. Ljudi su već vrlo uznemireni, zabrinuti zbog ratova i bankrota, a sada prijeti sljedeća lavina poskupljenja. To stvarno nisu dobre vijesti za Novu godinu.”
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
