Austrija
Šef industrijalaca: Austrijanci bi trebali raditi pola sata više
Industrijsko udruženje (IV) na čijem je čelu Georg Knill ponovno je u srijedu upozorilo na sve manju konkurentnost Austrije kao lokacije. “Došli smo do kritične točke kada mnogi naši kupci više ne žele ili ne mogu priuštiti Austriju”, rekao je Knill. Sukladno tome, visoki ugovori o plaćama i ugovori o plaćama iz zadnje jesenske runde pregovora te visoki troškovi energije čine proizvode skupljima. Tome se dodaju i visoki troškovi života.
“Mi smo gospodari poreza i carina u usporedbi s Europom. Trebali bismo biti na vrhu negdje drugdje.” Knill već bilježi postupnu migraciju nekih tvrtki iz Austrije. “Greška je deindustrijalizacija, a to znači gubitak prosperiteta.” Ponovno se zauzeo za smanjenje troškova rada izvan plaće te reforme u području rada, obrazovanja, birokracije i mirovina. Time se Austrija želi ponovno učiniti konkurentnijom i spriječiti daljnje preseljenje poduzeća.
Raspravljalo se i o radnom vremenu. U prošlosti je IV zagovarao 41-satni radni tjedan. To je “svjesni kontrapunkt” kao odgovor na zahtjev SPÖ-a za smanjenjem radnog vremena. Knill je čak izračunao da kada bi Austrijanci radili 15 minuta više ujutro i 15 minuta više poslijepodne, postojao bi jasan pozitivan učinak na društveni sustav i prosperitet.
Prema studiji EcoAustrie, povećanje radnog vremena povećalo bi realni bruto domaći proizvod za 1,2 posto. Do sada nije bilo političke stranke koja je prihvatila ovaj pristup. Knill kritizira plan šefa SPÖ Andreasa Bablera. “Ovo je komunistički manifest. On je daleko od realnosti.”
5000 eura za promjenu s punim radnim vremenom
Na kraju, Knill je spomenuo i zahtjeve političarima za boljim poticajima za prekovremeni rad. To uključuje “veliko” proširenje skrbi za djecu kako bi oba roditelja mogla raditi puno radno vrijeme, kao i poticaje za zapošljavanje nakon dobi za umirovljenje. Također bi trebala postojati porezna olakšica između 4500 eura i 5000 eura ako prijeđete s nepunog radnog vremena na puno radno vrijeme.
Nema glavnog energetskog plana
Knill nije kritizirao vladu i krizni menadžment. “Ne napadam vladu.” Jer Corona i kriza cijena energije nisu nastale ni u jednom vladinom programu. – Poslije ćemo svi biti pametniji. Nedostaje mu samo energetski master plan ministrice energetike Leonore Gewessler iz Zelenih koji ide dalje od 2030. godine. Nadalje, ne postoji “održivo rješenje” za opskrbu plinom nakon prestanka isporuka ruskog plina.
Austrija
Austrija: Poznata tvrtka u novim problemima, ugroženo 1400 radnih mjesta
U utorak je Kika/Leiner podnijela zahtjev za stečaj. Oko 1400 zaposlenika pogođeno je stečajem, neposredno prije Božića.
Neposredno prije Božića oko 1.400 zaposlenika Kika/Leinera ponovno mora drhtati – u utorak je uprava trgovine namještajem bila prisiljena podnijeti zahtjev za stečaj – izvijestio je “Heute”.
Što je s velikim brojem zaposlenih ostaje otvoreno pitanje. Stečajni upravitelj sada će odlučiti kako i hoće li tvrtka nastaviti. Iz Kika/Leiner su samo izvjestili da je “učinjeno sve što je bilo u ljudskoj moći kako bi tvrtka mogla i dalje postojati, ali u sadašnjim uvjetima obnova teško ugorženog salona namještaja nažalost nije bila moguća”.
Salonu namještaja ovo je drugi stečaj u kratkom razdoblju. Stečajni postupak morao je biti pokrenut prošle godine. No, to je sada nanijelo trajnu štetu brendu Kika/Leiner. Lanac namještaja također se žalio na “nesklonost kupnji” u posljednje dvije godine. Osim toga, povećanje troškova, primjerice u sektoru plaća zbog prijašnjih kolektivnih ugovora, “zadržalo je opseg iznimno uskim”.
Mjere štednje koje je novi vlasnik najavio u ljeto 2023. kako bi otklonio ozbiljne financijske poteškoće nisu uspjele. Tada je zatvoreno dvadesetak lokacija i otpušteno oko polovice od 3900 zaposlenih, piše Heute.
Kako je tvrtka napredovala, broj zaposlenih se dodatno smanjivao – s 1.900 zaposlenih na 1.400. 500 pogođenih pozicija trebalo se smanjiti kroz umirovljenja i otpuštanja.
Prema udruzi za kreditnu zaštitu Creditfeform (ÖVC), prošle godine prijavljeno je ukupno 131 milijun eura potraživanja, od čega se gotovo 50 milijuna eura može pripisati poreznoj upravi – u konačnici poreznom obvezniku. Pogođeno je oko 500 vjerovnika i 3300 zaposlenika tvrtke.
Austrija
U Austriji najizglednija koalicija ÖVP, SPÖ i NEOS-a
U Austriji bi se uskoro mogla formirati koalicija, odnosno mogao bi pasti inicijalni dogovor oko koalicije. To je potvrdio i šef ÖVP-a Karl Nehammer koji je rekao da će u srijedu biti otvoreni razgovori oko potencijalnog trećeg partnera.
Kako stvari stoje, nakon okvirnog dogovora sa SPÖ-om, sada se postavlja pitanje o mlađem partneru. Pretpostavlja da bi treći partner mogao biti dogovoren već u srijedu. No, jasno se nagađa da će to biti NEOS.
NEOS je već prošli tjedan u medijima iskazao svoje želje prema Ministarstvu financija, no to bi ipak moglo prerasti u mogući kamen razdora.
Ipak, čini se sasvim realnim da će “Ružičasti” prije ući u Vladu nego Zeleni. Predsjednica NEOS-a Beate Meinl-Reisinger već se sastala s Nehammerom i predsjednikom SPÖ-a Andreasom Bablerom na sastanku u ponedjeljak i općenito je nakon toga bila optimistična.
Ipak, iz crvenih redova čuje se da SPÖ želi ostaviti otvorenu opciju sa Zelenima – tim više što je Bablerovo krilo socijaldemokrata ideološki bliže stranačkim kolegama Wernera Koglera nego NEOS-u. Vjerojatno se zato Babler u petak navečer sastao s Koglerom na razgovoru.
Potraga za trećim potencijalnim koalicijskim partnerom je zbog iznimno tijesne većine Tirkizno-crvenih sa samo jednim mandatom viška u Nacionalnom vijeću, piše Krone.
Austrija
U Austriji skoro 100.000 ljudi potpisalo peticiju za smjenu Van der Bellena
Oko 99.000 ljudi već je potpisalo peticiju kojom se traži ostavka saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena.
“Momentalna ostavka austrijskog saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena”, stoji u peticiji koja sada ima gotovo 100.000 potpisa. Mario Widek iz Gumpoldskirchena je pokrenuo peticiju jer smatra da se savezni predsjednik ponašao “nedemokratski”. “Nažalost, Van der Bellen relativnoj većini ne daje mandat za sastavljanje vlade, kao što je uvijek tradicionalno bio slučaj. On daje zadatak ÖVP-u da sastavi vladu, a ne FPÖ-u, iako je dobio najviše glasova”, rekao je Widek.
Nakon samo nekoliko dana peticiju su podržale tisuće. Sada – gotovo tri tjedna nakon pokretanja peticije – potpisalo ju je oko 99.000 ljudi. Potpore će se prikupljati do travnja sljedeće godine.
Za usporedbu: referendume mora potpisati najmanje 100.000 birača s pravom glasa (odnosno jedna šestina birača s pravom glasa u tri savezne države) da bi bili razmatrani u Nacionalnom vijeću, piše oe24.
Podsjećamo, austrijski predsjednik je nedavno operiran.
