Panorama
Rimčevom Neverom jurio 230 km/h kod Dubrovnika
Na internetu se pojavila snimka vozača koji brzinom od oko 230 km/h juri magistralnim putem kod Dubrovnika. Vozač je vozio Rimčevu Neveru, a snimka koja se pojavila na društvenim mrežama izazvala je velike kritike u javnosti. Sve je na sreću prošlo bez posljedica, a vozač se navodno sam prijavio policiji.
Dubrovački dnevnik objavio je da je Rimčeva Nevera bila izložena u Vrtovima sunca u Dubrovniku, dodajući da danas kreće prezentacija automobila za potencijalne kupce. Testiranje i probne vožnje će se odvijati i na magistrali, objavio je Dubrovački dnevnik. Na snimci se vidi kako Rimčeva Nevera na magistrali kod Dubrovnika postiže brzinu od 232 km/h, a u suprotnom smjeru prolazi niz automobila, što znači da taj dio magistrale nije bio zatvoren za promet. Muškarac koji vozi Neveru odjeven je u jaknu i kapu s oznakama Rimac Automobila.
O svemu su se oglasili i iz dubrovačke policije te su naveli kako je proveden postupak utvrđivanja prekršajne odgovornosti te je utvrđeno da se radi o prometnici državne ceste D-8 na predjelu Ratac kod Dubrovnika i da je vozač grubo prekoračio dopuštenu brzinu kretanja vozilom, odnosno da je vozilom upravljao brzinom od 232 km/h na predjelu gdje je ograničenje brzine 90 km/h.
Na svom Facebooku se oglasio i Mate Rimac koji je komentirao čitav događaj:
Šteta da je nakon premijere auta ova vijest dala negativan kontekst.
Željeli smo skupiti veliki broj internacionalnih kupaca, suradnika i distributera u Hrvatskoj (a gdje bolje nego u Dubrovniku). Preko 80 ih dolazi unatoč COVID restrikcijama iz svih krajeva svijeta (USA, Japan, UK, razne EU zemlje…). Tu će dobiti prezentaciju auta i priliku da ga probaju u realnim uvjetima na cesti. Naravno, pune performanse će isprobati drugom prilikom na stazi, kao sto su i novinari prošli tjedan.
Nas stav je jasan: svim kupcima, gostima i zaposlenicima dajemo do znanja da se vožnja odvija na javnoj prometnici i da se moraju pridržavati zakona.
Vozač iz videa se sam javio policiji. Policija je došla i obavila razgovor i biti će kažnjen kao sto bi svatko drugi bio kažnjen u ovoj situaciji.
Za druge vožnje ćemo bolje paziti i nadzirati. Ja se ispričavam na neugodnosti.
A sad možemo biti bar malo ponosni da ljudi iz cijelog svijeta dolaze u Hrvatsku, naručiti najsnažniji auto u povijesti – razvijen i proizveden u Hrvatskoj.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login