Ekonomija
Proizvođači cjepiva na koronavirusu zaradili milijarde
Tko je od ulagača na samom početku pandemije koronavirusa odlučio uložiti u dionice pojedinih farmaceutskih kompanija zaradio je milijune. Naime, cijena dionica pojedinih farmaceutskih kompanija rasla je i za 2000 posto.
Od svih ulagača najbolje su prošli oni koji su odlučili uložiti u male farmaceutske kompanije koje su razvile mRNA cjepivo poput Moderne i BioNTecha koji je svoje cjepivo razvio u suradnji s Pfizerom. Tako je cijena dionica Moderne u 2020. godini narasla za 2000 posto, dok je ona BioNTecha porasla za 1000 posto.
Moderna je protekli tjedan objavila financijsko izvješće za drugi kvartal ove godine. U tom izvješću vidljiv je nevjerojatan rast tvrtke te raste same dobiti. Tako su ukupni prihodi u drugom tromjesečju iznosili 4,4 milijarde dolara, dok su u istom razdoblju prošle godine prihodi iznosili samo 67 milijuna. Kada se gleda prva polovica godine razlika u prihodima ove i prošle godine još je i veća. Naime, ove godine Moderna je uprihodovala 6,3 milijardi dolara, dok je prošle godine u istom razdoblju promet iznosio 75 milijuna dolara.
Iz izvješća je vidljivo da je Moderna u prvih šest mjeseci ove godine prodala 501 milijun doza cjepiva te su od prihodi od prodaje cjepiva iznosili 5,9 milijardi dolara.
U prvih pola godine Moderna je ostvarila dobit od četiri milijarde dolara, dok je u istom razdoblju prošle godine zabilježila gubitke od 272 milijuna dolara. Moderna je osnovana 2010. godine, a zanimljivo je da je cijena dionicaModerne prije izbijanja pandemije koronavirusa bila oko 20 dolara, a danas ona iznosi oko 400 dolara. Jednostavnim matematičkim izračunom lako je zaključiti da je onaj tko je na početku u Modernu uložio milijun dolara već do sada samo na dionicama zaradio 20 milijuna dolara.
BioNTech još uvijek nije objavio svoje financijsko izvješće, ali ako je suditi po izvješću za prva tri mjeseca financijsko stanje bi moglo biti slično kao ono kod Moderne. Naime, u prva tri mjeseca ove godine prihodi BioNTecha bili su preko dvije milijarde eura, dok su godinu dana ranije oni iznosili samo 27 milijuna eura.
Ukupni prihodi BioNTecha u prva tri mjeseca ove godine iznosili su preko dvije milijarde eura, dok su u istom razdoblju prošle godine bili svega 27 milijuna eura. Neto dobit u prva tri mjeseca im je iznosila 1,1 milijardu eura, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvaren gubitak od 53 milijuna eura. Cijena dionica BioNTecha prije izbijanja pandemije koronavirusa kretala se oko 30-40 dolara da bi ona sada iznosila malo manje od 400 dolara.
- Teška nesreća u Austriji, na bager i vozača se obrušio odron
- Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
- Udruga prijatelja Hajduka poziva na učlanjivanje u Beču
- Billa donosi novu čokoladnu senzaciju u Austriju
- In Kroatien gibt es heute einen allgemeinen Boykott von allem: „Wir kaufen nichts.“
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
You must be logged in to post a comment Login