30.6 C
Beč
15. kolovoza 2022.
Austrija Hrvati u Austriji Hrvati u iseljeništvu Ostale savezne pokrajine

PRISJETIMO SE: Gradišćanski Hrvati i gradišćanskohrvatski jezik

Gradišćanski Hrvati (istok Austrije – sjeverozapad Mađarske – jugoistok Slovačke – jug Moravske u Češkoj)

Naziv Gradišće hrvatski je prijevod imena austrijske zemlje Burgenland, osnovane 1921. godine, koji je stvorio pisac Mate Meršić Miloradić. Teritorij koji nastanjuju Gradišćanski Hrvati širi je od austrijskoga Burgenlanda i opseže kraj koji se proteže od Brna u Moravskoj preko Bratislave u Slovačkoj, Győra u Mađarskoj i Bečkoga Novoga Mjesta u Austriji prema jugu do Mure i Drave.

Prije raspada Austro-Ugarske cio taj pojas bio je dio istočne Ugarske. Onamo su Hrvati tijekom 16. stoljeća u tri vala bili preseljavani iz različitih krajeva domovine (Like, Krbave, zapadne Bosne, Korduna, Banovine, Gorskoga kotara i Slavonije), pa su i govori pojedinih sela različiti, ovisno o tome iz kojih su se krajeva doselili. Najviše je čakavskih sela (npr. Stinjaki, Poljanci, Hati, Dolinji te nekadašnja hrvatska sela u Donjoj Austriji, Slovačkoj, Moravskoj i Mađarskoj), kajkavski su npr. Vedešin i Umok u Mađarskoj, čakavsko-kajkavski je Hrvatski Grob u Slovačkoj te Bajngrob u Austriji; štokavski su govori npr. u selima Štoji, Bandol i Vlahi u južnome Gradišću. Svi oni čuvaju stare jezične crte narječja iz kojih potječu. 

Gradišćanskohrvatski jezik

Gradišćanskohrvatski književni jezik autonoman je u odnosu na hrvatski standardni jezik. Osnovica mu je čakavska, ali s utjecajima većinskih jezika sredina u kojima Gradišćanski Hrvati žive (njemački, mađarski, slovački) u fonetici, leksiku i sintaksi s jedne strane, a s druge se strane nastoji taj jezik približiti hrvatskomu standardnom jeziku u dijelu razvijanja funkcionalnih stilova jezika. Zbog svega toga riječ je o jeziku koji se može nazvati gradišćanskohrvatskim standardnim jezikom, jezikom koji ima gramatiku i rječnik (Deutsch-burgenländischkroatisch-kroatisches Wörterbuch 1982. i Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik 1991.), a u funkcionalnom smislu pokriva sve jezične potrebe zajednice koja se njime služi.

T.N.
Izvor: JezikHr
Foto: ZIGH – Znanstveni institut Gradiščanskih Hrvata


Povezane vijesti:

Predsjednik bečkog FPÖ traži od Ludwiga zaustavljanje rasta cijena općinskih stanova

Robert Pandža

Skoro 20 posto stanovništva Austrije starijeg od 16 godina nema pravo glasa na predsjedničkim izborima

Pero Bačić

SPÖ traži veće ovlasti parlamenta

Pero Bačić