13.9 C
Beč
24. ožujka 2023.
Austrija Hrvati u Austriji Hrvati u iseljeništvu Ostale savezne pokrajine

PRISJETIMO SE: Gradišćanski Hrvati i gradišćanskohrvatski jezik

Gradišćanski Hrvati (istok Austrije – sjeverozapad Mađarske – jugoistok Slovačke – jug Moravske u Češkoj)

Naziv Gradišće hrvatski je prijevod imena austrijske zemlje Burgenland, osnovane 1921. godine, koji je stvorio pisac Mate Meršić Miloradić. Teritorij koji nastanjuju Gradišćanski Hrvati širi je od austrijskoga Burgenlanda i opseže kraj koji se proteže od Brna u Moravskoj preko Bratislave u Slovačkoj, Győra u Mađarskoj i Bečkoga Novoga Mjesta u Austriji prema jugu do Mure i Drave.

Prije raspada Austro-Ugarske cio taj pojas bio je dio istočne Ugarske. Onamo su Hrvati tijekom 16. stoljeća u tri vala bili preseljavani iz različitih krajeva domovine (Like, Krbave, zapadne Bosne, Korduna, Banovine, Gorskoga kotara i Slavonije), pa su i govori pojedinih sela različiti, ovisno o tome iz kojih su se krajeva doselili. Najviše je čakavskih sela (npr. Stinjaki, Poljanci, Hati, Dolinji te nekadašnja hrvatska sela u Donjoj Austriji, Slovačkoj, Moravskoj i Mađarskoj), kajkavski su npr. Vedešin i Umok u Mađarskoj, čakavsko-kajkavski je Hrvatski Grob u Slovačkoj te Bajngrob u Austriji; štokavski su govori npr. u selima Štoji, Bandol i Vlahi u južnome Gradišću. Svi oni čuvaju stare jezične crte narječja iz kojih potječu. 

Gradišćanskohrvatski jezik

Gradišćanskohrvatski književni jezik autonoman je u odnosu na hrvatski standardni jezik. Osnovica mu je čakavska, ali s utjecajima većinskih jezika sredina u kojima Gradišćanski Hrvati žive (njemački, mađarski, slovački) u fonetici, leksiku i sintaksi s jedne strane, a s druge se strane nastoji taj jezik približiti hrvatskomu standardnom jeziku u dijelu razvijanja funkcionalnih stilova jezika. Zbog svega toga riječ je o jeziku koji se može nazvati gradišćanskohrvatskim standardnim jezikom, jezikom koji ima gramatiku i rječnik (Deutsch-burgenländischkroatisch-kroatisches Wörterbuch 1982. i Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik 1991.), a u funkcionalnom smislu pokriva sve jezične potrebe zajednice koja se njime služi.

T.N.
Izvor: JezikHr
Foto: ZIGH – Znanstveni institut Gradiščanskih Hrvata


Povezane vijesti:

Na njih smo skoro i zaboravili – GECKO: Situacija s koronom je stabilna

KROATIV

Karl Mahrer iz ÖVP-a: “Sirijci, Afganistanci i Arapi su preuzeli Brunnenmarkt” – snažne kritike od strane SPÖ-a i Neosa

KROATIV

Opuštanje nakon pandemije u Austriji: Četvrtina muškaraca nosi prljavo donje rublje

KROATIV