Hrvatska
Preminuo znanstvenik i političar Miroslav Tuđman
U Zagrebu je preminuo Miroslav Tuđman, istaknuti profesor, doktor informacijskih znanosti, saborski zastupnik i čelnik obavještajnih službi i najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana. Preminuo je od posljedica koronavirusa.
Miroslav Tuđman sin je prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i Ankice Tuđman, a rodio se u Beogradu 1946. godine, točno na obljetnicu vjenčanja svojih roditelja. Ime Miroslav je dobio po hrvatskom romanopiscu Miroslavu Krleži kojeg je njegov otac u to doba obožavao. U Beogradu je polazio i završio osnovnu školu a 1961. s obitelji seli iz Beograda u Zagreb. Gimnaziju je pohađao i završio u Zagrebu (1961.-1965.).
Godine 1968. bio je urednik Studentskog lista a potom je bio zamjenik urednika Tjednog lista omladine da bi 1971. godine bio i glavni urednik časopisa Pitanja. Miroslav Tuđman završio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1970. godine, studij filozofije i sociologije, magistrirao je 1975. godine na temi Spoznajno-logistički elementi činjenice i obavijesti i doktorirao 1985. godine iz područja informacijskih znanosti obranom disertacije Paradigma informacijske znanosti.
Radio je u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu (1972.–1977.) te Zavodu za kulturu Hrvatske (1977.-1988.). Od 1988. godine šef je Katedre za dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2004. postavljen je za predstojnika Katedre za organizaciju znanja na istomu Odsjeku. Predaje teoriju informacijske znanosti, organizaciju znanja, izvještajne sustave i službe. Izabran je 1988. godine za docenta, 1991. godine za izvanrednog profesora a 1998. godine za redovitog profesora za znanstveno područje informacijskih znanosti.
Utemeljitelj je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1989.-1990.). Bio je prodekan Filozofskog fakulteta (1990.-1991.). Godine 2000. pokreće međunarodni časopis National Security and the Future, kojemu je glavni i odgovorni urednik.
Organizator je većeg broja znanstvenih i stručnih skupova iz područja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Aktivni je istraživač na području informacijskih znanosti te na području nacionalne sigurnosti i izvještajne djelatnosti. Održao je niz predavanja u SAD-u, Njemačkoj, Bugarskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj i Mađarskoj.
Sigurnosno-obavještajni rad
Bio je sudionik Domovinskoga rata od 1991. Također, bio je voditelj Centra za strategijska istraživanja (1992.-1993.). Bio je zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost te utemeljitelj i ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) u dva navrata 1993. do 1998. godine i 1999. do 2000. godine. Vodio je kolegije iz nacionalne sigurnost na Diplomatskoj akademiji, Ratnoj školi te na Obavještajnoj akademiji.
Tuđman je bio član Savjeta Hrvatske socijaldemokratske stranke od 1991. godine, te jedan od njezinih utemeljitelja (1989.).
Godine 2000. ponovno se politički aktivirao zbog, kako je govorio, najave detuđmanizacije, odnosno dehrvatizacije Hrvatske i kriminalizacije Domovinskoga rata. Osniva Udrugu Hrvatski istinski preporod (UHIP). Na lokalnim izborima 2001. kao nositelj nezavisne liste za Skupštinu grada Zagreba osvaja 7,6% glasova i dobiva pet gradskih zastupnika. Iste godine osniva stranku pod istim nazivom Hrvatski istinski preporod (HIP), te postaje njenim predsjednikom. Godine 2002. nakon pobjede Ive Sanadera za predsjednika HDZ-a i raspuštanja niz županijskih i gradskih organizacija, troje zastupnika Ante Beljo, Đuro Njavro i Dario Vukić prelaze u HIP, te njegova stranka u četvrtom sazivu Hrvatskog sabora postaje parlamentarna stranka. Klubu se pridružuje i neovisna zastupnica Ljerka Mintas-Hodak.
Na parlamentarnim izborima 2003. Miroslav Tuđman bio je nositelj liste 1. izborne jedinice, ali koalicija HIP/Hrvatski blok osvaja 1,7% glasova. Na izborima za Hrvatski sabor 2007. HIP nije istaknuo svoju kandidaturu. Suosnivatelj je pokreta Hrvatski rast, 2010. godine, ali ga napušta i prilazi HDZ-u za izbore 2011. te biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. Obnaša dužnost zastupnika i u osmom (2015.) te u devetom (2016.) sazivu Hrvatskog sabora.
Miroslav Tuđman objavio je 23. ožujka 2009. godine kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske, kao neovisni kandidat, te na izborima od 27. prosinca 2009. osvaja 4,09% glasova.
- Austrija: Poznata tvrtka u novim problemima, ugroženo 1400 radnih mjesta
- Snažniji potres zabilježen u Austriji
- U Austriji najizglednija koalicija ÖVP, SPÖ i NEOS-a
- U Austriji skoro 100.000 ljudi potpisalo peticiju za smjenu Van der Bellena
- Austrija: Bolnica uklanja sve križeve iz bolesničkih soba?
R.P / wikipedia.hr
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
