Ekonomija
Premalo stanova za iznajmljivanje u Beču: Cijene brzo rastu
Pristupačnih stanova već dugo nema u ponudi zahvaljujući sve većoj inflaciji i kamatama. Sada se situacija na tržištu nekretnina pogoršava.
“Postaje sve teže financirati životni prostor – ne samo posjedovati nekretninu, već i unajmiti je”, rekao je u utorak izvršni direktor EHL Immobiliena Michael Ehlmaier, misleći na sve veću nestašicu ponude. Očekuje se da će dovršenost pasti za dobrih 50 posto do 2025. godine. Najamnine rastu, otkupne cijene se kreću postrance.
Konkretno, dovršetak stanova u Beču, daleko najvećem tržištu u Austriji, vjerojatno će pasti s nešto manje od 15.900 jedinica ove godine na maksimalnih 7.500 jedinica u 2025. godini. “Međutim, čujemo o drugim projektima koji se trenutno zaustavljaju gotovo svaki tjedan, stoga očekujem da će broj dovršetaka pasti ispod ovog, koji je već vrlo nizak”, rekla je direktorica EHL-Wohnen Karina Schunker, iznijevši trenutnu situaciju na konferenciji za novinare. Glavni razlozi za to su visoki troškovi izgradnje i značajno povećani troškovi financiranja kao posljedica povećanja kamata. Početak gradnje za mnoge je trenutno previše neizvjestan iz ekonomskih razloga. “Ne može se isključiti da će dovršeci izgradnje još više pasti u 2026.”, dodao je Ehlmaier. “Ponuda naglo pada, dok je potražnja i dalje velika.”
Pitanje grijanja objekata također igra ulogu u nevoljkosti investitora s obzirom na specifikacije za održivost, uključujući postupno ukidanje fosilnih goriva. Između 2018. i 2022. plinsko centralno grijanje instalirano je u gotovo 50 posto stanova, rekao je Schunker za APA-u. Alternativno – ako je moguć priključak na mrežu – primarno se bira daljinsko grijanje, no aktivacija betonske jezgre, odnosno dubinsko bušenje, te zračne dizalice topline u kombinaciji s fotonaponskim sustavima često su korištena rješenja, stoji u informacijama.
Kako bi stanovanje bilo pristupačnije, ponuda stambenog prostora mora se znatno povećati, poručuju iz nekretninske industrije. Budući da se kupnja nekretnine pomaknula dalje u budućnost za mnoge ljude koji traže stan, sve više ljudi iznajmljuje stan. “Vidimo promjenu potražnje s vlasništva na najam, a potražnja za najmom je porasla”, kaže Schunker.
Povećana potražnja zauzvrat utječe na kretanje cijena. U Beču su stanarine za novogradnje u privatnom sektoru 2022. porasle za 4 ili 5 do 10 posto, ovisno o okrugu i lokaciji. Broj ponuda izravno utječe na cijenu. “Mora se stvoriti više stambenog prostora kako ne bi došlo do daljnjeg povećanja”, naglasio je upravitelj nekretninama.
S druge strane, u sektoru nekretnina cijene su stagnirale. “Zbog navedenih čimbenika, ne vidi se odmah povećanje – ujednačili smo se na prošlogodišnjoj razini – u novogradnji i renoviranim projektima, uključujući i rabljene stanove”, izvijestio je Schunker. Ali cijene nisu pale. “Vidimo bočno kretanje, nema popusta, čak ni za objekte kojima je potrebna obnova.”
Neprofitni pružatelji usluga ne mogu sami zatvoriti golemi jaz u ponudi, kaže generalni direktor EHL Investment Consultinga, Franz Pöltl. “Potreba za ulaganjem je tako golema – niti jedna divizija to ne može učiniti sama.” Privatno gospodarstvo može brže reagirati na situaciju nego subvencionirano područje. Po njegovom mišljenju, porezne mjere za ublažavanje dodatnih troškova koji proizlaze iz zahtjeva za održivom gradnjom, više digitalnih, a time i brži procesi odobravanja i prenamjene, te općenito uklanjanje “vrlo preopterećenog građevinskog kodeksa” mogli bi ponovno pokrenuti građevinsku aktivnost. Mora se stvoriti okruženje koje će motivirati programere da ponovno grade. “Novogradnja je u padu – sve manje kapitala pritječe i imamo manje dovršetaka.”
Godine 2022. u Beču se još uvijek gradilo gotovo 16.000 stanova. Prvotno se predviđalo više, no neke su se stvari prebacile na ovu godinu. “Ako pogledate 2024. i 2025., ponuda će biti vrlo oskudna s 12.100 odnosno 7.500 jedinica” – uz rast stanovništva u isto vrijeme, kaže Schunker. Za dvije godine, brojka od 2 milijuna stanovnika Beča će vjerojatno biti probijena.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
You must be logged in to post a comment Login