Religija
Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs
KROATIV svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca želi sretan i blagoslovljen Vaskrs!
Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.
Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.
Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.
Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.
Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.
Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.
Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021
- Eksplozija Temu-a u BiH, narudžbe idu “ko lude”
- U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
- Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
- Kako u Austriji pronaći najpovoljniji kredit
- Austrija: Radna prava i pravila za godišnji odmor
Religija
Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih
Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih. Ovom svetkovinom Katolička crkva slavi sve svece koji su već kanonizirani, ali i one koji još uvijek nisu. U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju poslije blagdana Duhova. Pravoslavna crkva ovim blagdanom završava uskrsni dio liturgijske godine.
Blagdan Svih svetih u Crkvama se počeo slaviti u četvrtom stoljeću. U početku obilježavanja ovaj Blagdan se slavio prvu nedjelju nakon Duhova, što je i danas ostalo u Pravoslavnoj crkvi te ga oni baš na taj dan obilježavaju.
Papa Grgur III odlučio je ovaj blagdan premjestiti na 1. studenoga. Učinio je to kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom kojim se obilježavao početak Nove godine. U Katoličkom kalendaru ovaj blagdan označen je kao svetkovina. Ujedno je neradni dan u Republici Austriji i Republici Hrvatskoj. Za ovaj blagdan mnogi ljudi obilaze te uređuju groblja i na taj način se sjećaju svojih mrtvih. Međutim u Crkvi se Dušni dan obilježava 2. studenog.
Dušni dan
Dušni dan se obilježava u Katoličkoj crkvi dan poslije blagdana Svi svetih tj. 2. studenog. Ovaj blagdan nastao je na inicijativu Sv. Odilona. Za blagdan dušnog dan najzaslužniji su benediktinci preko kojih se raširio cijelim svijetom. Ovaj blagdan Katolička crkva službeno je potvrdila 1311. godine.
Religija
Katolici danas slave blagdan Velike Gospe
Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.
Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.
Vjernici se za Veliku Gospu pripremaju većinom na sličan način. Mnogi od Porcijunkule, odnosno Gospe od Anđela pa sve do uključujući i 14. kolovoza, poste i mole se Gospi. Neki to započnu devet dana prije Velike Gospe, a neki opet uzimaju trodnevnicu kroz koju se postom, molitvom i dobrim djelima pripremaju za slavlje Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo.
U Hrvatskoj katoličkoj misiji Beč, kao priprava za Veliku Gospu, posljednja tri dana održavala se trodnevnica, trodnevna duhovna priprava koju predvode franjevci, sestre i vjernici ove Misije. Prije svete mise kao i u vrijeme svete mise, vjernici su imali priliku za svetu ispovijed. Molila se krunica, otajstva svjetla i litanije Blaženoj Djevici Mariji.
- Eksplozija Temu-a u BiH, narudžbe idu “ko lude”
- U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
- Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
- Kako u Austriji pronaći najpovoljniji kredit
- Austrija: Radna prava i pravila za godišnji odmor
Hrvati u BiH
Tisuće mladih na 35. Festivalu mladih u Međugorju
I po 35. put nakon 1989. kada je na poticaj fra Slavka Barbarića održan prvi Festival mladih, ponovno su se zavijorile brojne zastave ispred glavnog oltara crkve sv. Jakova.
Već za vrijeme krunice u 18 sati klupe su bile prepune hodočasnika. U 19 sati započelo je svečano otvaranje 35. Mladifesta pjesmom „Hosana u visini“ koju je izveo međunarodni zbor i orkestar obučen u tirkizne majice Mladifesta i animirane pokretima te tradicionalnim defileom predstavnika iz pristiglih zemalja, njih čak 80, koje je redom čitao međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić, piše međugorje.info.
Nakon mimohoda započelo je Euharistijsko slavlje svečanom procesijom do vanjskog oltara gdje je sa mons. Aldom Cavalliem i još osmoricom biskupa i brojnim svećenicima (u koncelebraciji je bilo ukupno 640 svećenika) došao večerašnji predslavitelj, apostolski nuncij za BiH, mons. Francis Assisi Chullikatt. Nadbiskupa Chullikatta, naslovnog nadbiskupa Ostre, apostolskim nuncijem u BiH i u Crnoj Gori papa Franjo imenovao je 1. listopada 2022. Nakon što ga je fra Zvonimir najavio i pozdravio, pozdravio je i mons. Aldu Cavallia koji je zatim pročitao poruku Pape Franje mladima:
PORUKA PAPE FRANJE MLADIMA:
Dragi mladi,
radostan sam sto vam mogu uputiti ovu poruku prigodom 35. Festivala mladih, koji vas je okupio u velikome broju u Međugorju, kako bi susret s Gospodinom Isusom u zajedništvu s Djevicom Marijom mogao raspiriti plamen vaše vjere. U ovim intenzivnim danima razmišljat ćete o temi ”Marija je uistinu izabrala bolji dio…” (Lk 10,42). Polazeći upravo od ove Gospodinove rečenice, htio bih vam ponuditi nekoliko kratkih prijedloga za vaš duhovni rast te zalaganje u Crkvi i svijetu.
Isus nas, s onim što govori Marti, Lazarovoj i Marijinoj sestri, podsjeća da je pristup vjerodostojnog učenika staviti se u slušanje Gospodinove Riječi. Marija je shvatila da je Gospodin ušao u njenu kuću, no želio je također ući i u njezino srce. Ona je, zapravo, sjela do Njegovih nogu kako bi ga slušala, izabirući tako bolji dio koji ”Joj se neće oduzeti”.
Druga vjerodostojna učenica je Marija iz Nazareta. Bog je ušao u kuću ove mlade djevojke te joj je govorio, Ona je ugostila Riječ Božju u vlastito srce i sudjelovala je u Njegovom planu, stavljajući na raspolaganje cijelu sebe kada je, u punini vremenâ, Bog poslao svojega Sina. Bila je prisutna u tišini u podnožju križa kada je Isus, Sin Božji i njezin Sin, otkupio svijet; pratila je apostole na dan Pedesetnice, kada je u Duhu Svetome rođena Crkva. Dozvoljavajući Božjoj Riječi da ude u njezino srce, Djevica Marija je ostvarila svoje poslanje u vjernosti i pozornosti. I ona je odabrala bolji dio: Gospodina Isusa.
Jednako ste tako i vi, dragi prijatelji, pozvani da postanete vjerodostojni Kristovi učenici. Ostanite u Učiteljevoj prisutnosti kako biste meditirali Riječ Božju, puštajući da ona prosvijetli vaš um i srce, da otkrijete i surađujete na planu kojega Otac ima za svakoga od vas. Zato vas potičem da uspostavite blisku vezu s Evanđeljem te da ga imate sa sobom, kako bi vam bio poput kompasa koji pokazuje put kojega treba slijediti. Čitajući ga, naučit ćete upoznati Krista ”Sina Božjega koji je postao čovjekom, koji jest jedina, savršena i nenadmašiva Očeva Riječ. U njemu nam Otac kaže sve, i neće biti druge riječi do ove” (KKC, 65). kako potvrđuje i sveti Jeronim: ”Nepoznavanje Pisma, nepoznavanje je Krista” (PL 24,17). Krijepite se također snagom sakramentalne milosti pomirenja i euharistije, pohodite Gospodina u ovome susretu ”srca k srcu”, to jest u euharistijskom klanjanju.
Vjerodostojan učenik, k tome, postavši mudar i jak u Duhu, nužno prenosi drugima Kraljevstvo Božje, jer naviještati Njegovu Riječ nije obveza samo svećenicima i redovnicima, nego i vama, dragi mladi. Trebate imati hrabrosti govoriti o Kristu u vašim obiteljima, u vašem obrazovnom i radnom okruženju, u vašem slobodnom vremenu. Naviještajte ga iznad svega vašim životom, očitujući vidljivu Kristovu prisutnost u vlastitoj egzistenciji, svakidašnjem naporu te u dosljednosti s Evanđeljem u svakoj konkretnoj odluci. Gospodin vas želi kao neustrašive apostole svoje Radosne Vijesti te kao graditelje nove čovječnosti.
Predragi, neka vas prati moj blagoslov, a Majci Mariji, Majci Crkve, povjeravam svakoga od vas, kako bi vam izmolila snagu i mudrost da možete razgovarati s Bogom te govoriti o Bogu. Njezin primjer neka vas potakne da u svijetu budete navjestitelji nade, ljubavi i mira. Na kraju, ljubazno tražim od vas da se molite za mene.
You must be logged in to post a comment Login