WIFO predlaže podizanje dobi za odlazak u mirovinu u Austriji na 67 godina kako bi se nosilo s rastućim troškovima mirovina.

Hoćemo li uskoro svi morati duže raditi? Institut za ekonomska istraživanja sada izaziva pomutnju eksplozivnom studijom. Analiziralo se kako bi se mirovine mogle učiniti održivijima. Šef Wifo-a Gabriel Felbermayr založio se za podizanje početne dobi na 67 godina.

Kako bi se restrukturirao proračun, stručnjaci razmišljaju i o rezanju rastućih mirovinskih troškova. No, to nije tema između ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a u pregovorima o Austro semaforu.

Već četvrti najveći izdatak za mirovine u Europi

Budući da ljudi stare i stoga provode više vremena u mirovini, troškovi vrtoglavo rastu. Potrošnja za mirovine već je četvrta najveća u cijeloj Europi u odnosu na austrijsku gospodarsku proizvodnju. Šef Wifo-a Felbermayr stoga vidi potrebu za akcijom: “Samo od 2024. do 2025. bit će potrebno 2,5 milijardi eura kao dodatna plaćanja, polovica onoga što hitno moramo uštedjeti”, naglasio je ekonomski stručnjak. “Ovo doseže granice proračuna.”

Analiza je objavljena u ime inicijative “Akcija generacijske pravde”. Godine 1980. na svakog umirovljenika dolazilo je 4,5 radnika, prošle godine tri, a 2050. bit će samo 1,7, računa predstavnik inicijative Georg Feith.

Zemlje EU povećavaju dob za odlazak u mirovinu na 70 i 72,5 godine

Osim povećanja početne dobi, WU profesor Felberbayr također zagovara povezivanje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom. Za kratkoročno olakšanje Felbermayr predlaže i usklađivanje mirovina ispod inflacije.

U cijeloj EU mnoge zemlje trenutačno usklađuju dob za odlazak u mirovinu za mirovine. Očekuje se da će početna dob u Danskoj porasti na impresivne 74 godine do 2070. godine. U Grčkoj se još uvijek kaže da je 72,5 godina. Felbermayr ovdje upozorava. U Grčkoj je bio potreban državni bankrot da bi se reformirao mirovinski sustav, ali su tada morali biti poduzeti “vrlo dramatični koraci”. S druge strane, Švedska je također povezala visinu usklađivanja mirovina s demografskim kretanjima.

Čak i ako Ukrajina od 1. siječnja 2025. više ne dopušta prolaz ruskog plina na zapad, u Austriji neće biti nestašice plina u sljedeće dvije zime, uvjerava član uprave E-Control Alfons Haber.

“Uvoz ruskog plina preko Ukrajine i Slovačke u Baumgarten može se potpuno nadomjestiti uvozom preko Njemačke i Italije”, rekao je sinoć Haber.

“Taj scenarij da se netko smrzne na smrt u Europi ne postoji”, naglasila je voditeljica odjela za plin u E-Controlu Carola Millgramm. Takva su razmatranja “nategnuta”.

Tržište plina je likvidno, skladišta plina su dobro popunjena, a nakon prve plinske krize 2009. uvedene su europske sigurnosne mjere. Osim toga, tu je i Europska uredba o sigurnosti opskrbe s mehanizmima solidarnosti za zaštićene kupce.

Potrošnja plina smanjena za petinu

Sada su dostupni i potrebni transportni kapaciteti za uvoz neruskog plina, rekao je Haber. “Od 1. listopada kapacitet uvoza preko Italije povećan je na 95 teravat sati godišnje. U Njemačkoj je kapacitet uvoza 90 teravat sati.”

Za usporedbu: 2021. godine potrošnja plina u Austriji iznosila je 96 TWh, 2023. godine samo 75,64 TWh. “To odgovara smanjenju potrošnje plina od oko 21,4 posto”, kaže Haber. I ove će godine potrošnja u Austriji biti oko 75 TWh. Ukupna potrošnja u Europi je 3600 TWh godišnje.

Prema Haberu, u austrijskim skladištima plina uskladišteno je ukupno oko 92 TWh plina, a skladišta su popunjena 90 posto. Od pohranjenih 92 TWh, oko 33 TWh rezervirano je za austrijske krajnje kupce, dok će daljnjih 16 TWh “najvjerojatnije” ostati na austrijskom tržištu plina.

Dok neki ljudi piju punč i jedu kestene na božićnim sajmovima, drugi leže u krevetu s temperaturom, kašljem i drugim simptomima. Podaci o bolovanjima Austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazuju da posebno infekcije slične gripi još uvijek uzrokuju kaos u Beču.

U 48. kalendarskom tjednu, posljednjem tjednu studenog, oko 200 Bečana prijavljeno je kao nesposobno za rad zbog gripe. To odgovara porastu od gotovo 40 infekcija u odnosu na prethodni tjedan. Zabilježen je i blagi porast infekcija sličnih gripi. Dok ih je prije dva tjedna bilo 22.535, sada je kod kuće 22.878 oboljelih. Zabilježen je samo pad oboljelih od Covida 19, sa 1219 na 1126.

“U 48. kalendarskom tjednu ponovno je više obolijevanja od gripe i gripe. Cijepljenje protiv gripe pruža visoku razinu zaštite od težih tijekova i posljedica bolesti u slučaju prave gripe. Rizik od hospitalizacija i komplikacija, kao što su kao što je upala pluća, značajno se smanjuje cijepljenjem protiv gripe, kaže dr. Andreas Krauter, glavni liječnik Austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ističe i da od prave gripe može oboljeti bilo koja dobna skupina. Informacije o ponudi cijepljenja možete dobiti kod svog obiteljskog liječnika ili na internetskim stranicama ÖGK i saveznih (www.impfen.gv.at). „Može se koristiti i telefonska linija 1450, kao i ÖGK linija za cijepljenje protiv gripe“, naglašava.

Prošle godine u isto vrijeme pravom je gripom zaraženo slično – 176. U cijelom Beču tada je bilo 10.853 oboljelih od Covida. S druge strane, infekcije slične gripi još su više ljudi vezale za krevet. Ukupno je u 48. kalendarskom tjednu 2023. godine bilo 29.247 oboljelih.

U cijeloj Austriji također je evidentirano više ljudi kao nesposobnih za rad nego 2024. Trenutačno je 268.447 ÖGK-osiguranih zaposlenika i primatelja naknade za nezaposlene bolesno.