Vijesti
Pojavila se nova varijanta omikrona, najotpornija dosad. Što se o njoj zna?
Otkako je počela pandemija covida-19, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je glavni problem u kontroliranju virusa njegova sposobnost mutiranja u zaraznije i opasnije varijante.
Najnovija podvarijanta omikrona, BA.2.75.2 sada izaziva uzbunu. Već je uspjela izbjeći imunološki odgovor nastao cjepivom i ne može je se neutralizirati trenutno dostupnim lijekovima. Dosad je prijavljena u 47 zemalja u svijetu.
Evo što se dosad zna o varijanti BA.2.75.2:
Odakle je nastala?
Kako joj i samo ime govori, BA.2.75.2 nastala je iz podvarijante BA.2.75. Širi se brzo, posebice u Indiji, a s obzirom na to da ima mnogo sličnosti s postojećom podvarijantom, Svjetska zdravstvena organizacija nije je prozvala novom varijantom, nego podvarijantom omikrona koja je trenutno pod nadzorom. To znači da bi zdravstveni dužnosnici trebali prioritizirati praćenje slučajeva zaraze ovom podvarijantom, ne bi li se na taj način spriječilo širenje zaraze.
Zašto BA.2.75.2 zabrinjava zdravstvene stručnjake?
BA.2.75.2 je pokupio tri dodatne mutacije iz BA.2.75, od kojih su dvije gdje se virus veže na ljudske stanice kako bi ih zarazio. Prema studiji švedskih istraživača objavljenoj 16. rujna, ova odstupanja pomažu novoj varijanti da izbjegne sve trenutno dostupne i odobrene lijekove, osim jednog – bebtelovimaba. Taj se lijek daje putem infuzije osobama koje imaju blage i umjerene simptome covida-19, koji imaju veliki rizik od razvoja teže bolesti. Ali budući da lijek cilja samo na određeni dio proteina šiljaka virusa, nema jamstva da virus neće razviti mutacije kako bi ga izbjegao.
Japanski znanstvenici su u radu objavljenom 7. rujna u časopisu New England Journal of Medicine, donijeli ohrabrujuće nalaze u svojim testiranjima varijante BA.2.75 na dostupne tretmane liječenja. I oni su otkrili da bebtelovimab može neutralizirati varijantu, a također su izvijestili da su neki od prvih razvijenih antivirusnih tretmana, remdesivir i molnupiravir, kao i najnoviji, Paxlovid, također i dalje učinkoviti.
Ali otpornost je značajka varijante BA.2.75.2, zbog čega su zdravstveni dužnosnici zabrinuti. Švedski znanstvenici također su izvijestili da su razine protutijela koja se bore protiv virusa kod darivatelja krvi, od kojih su neki bili cijepljeni ili nedavno zaraženi virusom SARS-CoV-2, bile pet puta niže protiv varijante BA.2.75.2 nego protiv trenutno dominantne varijante omikrona – BA.5. Također su otkrili da je varijanta BA.2.75.2 otporna na antivirusnu kombiniranu terapiju Evusheld. Znanstvenici su zaključili da ova varijanta “efikasno izbjegava trenutni imunitet [protutijela] u populaciji” i “predstavlja(ju) najotporniju varijantu karakteriziranu do danas.”
Koliko dobro cjepiva djeluju protiv varijante BA.2.75.2?
Slika je trenutno nepotpuna. Studije na ljudima najnovijeg dopunskog cjepiva protiv covida, koje cilja na dvije druge podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5, još nisu dovršene, a nije jasno ni koliko će biti učinkovite protiv varijante BA.2.75.2. Ali iz studija se naziru naznake koje uključuju originalno cjepivo o tome kakvu bi zaštitu ljudi mogli očekivati ako se varijanta proširi, piše Time.
David Montefiori, virusni imunolog u Medicinskom centru Sveučilišta Duke koji nadzire testiranje učinkovitosti Moderninog cjepiva mRNA protiv novih varijanti, sada proučava kako uzorci krvi ljudi imuniziranih Moderninim cjepivom podnose varijantu BA.2.75.2. U ranijim studijama varijante BA.2.75 rezultati su bili ohrabrujući.
U prepisci objavljenoj 9. rujna u New England Journal of Medicine, Montefiori i njegov tim izvijestili su da su razine protutijela koja se bore protiv varijante BA.2.75 više od četiri puta niže od razina protutijela koja se bore protiv izvornog virusa među ljudima cijepljenim Moderninim cjepivom, ali da su i dalje učinkovite.
Međutim, tri dodatne mutacije varijante BA.2.75.2 “mogle bi virus potencijalno učiniti manje osjetljivim na neutralizaciju”, kaže on, “ali moramo ga testirati i saznati.” Rezultati tih studija koje su u tijeku, a financiraju ih i Moderna i Nacionalni instituti za zdravlje, očekuju se u listopadu, piše N1.
Vijesti
Do 400 eura subvencija: Ove AK potpore trebate poznavati u Austriji
Zbog porasta životnih troškova, Radnička komora (AK) nudi financijske potpore i u 2025. godini. Ovisno o saveznoj pokrajini, dostupne su subvencije za putnike, učenike, pripravnike i kućanstva, s iznosima do 400 eura.
Subvencije za putnike i učenike/studente u Štajerskoj
Radnici sa stalnim prebivalištem u Štajerskoj mogu ostvariti do 389 eura potpore za putovanje. Potpora se isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu. Uvjeti: prihodi manji od 35.000 eura godišnje i radno mjesto udaljeno najmanje 25 kilometara (jedan smjer). Zahtjevi se mogu podnijeti do 31. prosinca.
Obitelji u Štajerskoj mogu također podnijeti zahtjev za 300 eura potpore za učenike od 9. razreda pa nadalje, te studente. Zahtjevi se mogu podnositi od 15. listopada 2024. do 31. ožujka 2025.
Bonus za pripravnike i subvencija za školske izlete u Donjoj Austriji
Pripravnici u Donjoj Austriji mogu do 30. lipnja 2025. godine podnijeti zahtjev za bonus mobilnosti od 100 eura. Također, postoji “AK bonus za školske izlete” od 75 do 150 eura za izlete u 5. do 9. razredu.
Regionalne subvencije i naknada za troškove energije
Različite savezne pokrajine nude dodatne potpore, uključujući subvencije za troškove grijanja i stanovanja, te bonuse za energiju. U Welsu i Beču nedavno su uvedeni novi bonusi za troškove struje od 100 eura po kućanstvu.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Vijesti
Grad od 11.000 stanovnika postavio radar: U godinu dana naplaćeno milijun eura kazni!
U Njemačkoj je kontrola brzine na cestama postala svakodnevica, a vlasti su poduzele mjere kako bi obeshrabrile vozače od prekoračenja brzine. Iako na njemačkim autocestama (Autobahn) na određenim dionicama nije postavljeno ograničenje brzine, situacija na urbanim i magistralnim cestama uvelike se razlikuje. Na tim dionicama jasno su postavljena ograničenja brzine, a kako bi se osigurala sigurnost, te ceste često pokrivaju kamere i radari.
Nedavno su njemačke vlasti pooštrile kazne za prebrzu vožnju, koje sada iznose od 30 pa sve do 800 eura, ovisno o stupnju prekoračenja dozvoljene brzine. Ove mjere pokazale su se vrlo učinkovitima, a jedno mjesto u Bavarskoj postalo je primjer kako se mogu postići visoki prihodi od kazni, piše Auto klub..
Naime, u gradiću Kirchseeon, koji broji točno 11.220 stanovnika, vlasti su postavile radar nakon što su brojni građani i roditelji djece koja pohađaju osnovnu i srednju školu, počeli izražavati zabrinutost zbog prebrze vožnje i buke koju stvaraju vozila. Glavna cesta koja prolazi kroz grad povezuje veće gradove u okolici, a dnevno njome prođe čak 16 tisuća vozila. Kako bi se poboljšala sigurnost u ovoj prometnoj zoni, postavljen je radar, što je u samo prvom mjesecu rezultiralo s čak četiri tisuće prekršaja.
Nakon godinu dana, rezultati su bili iznenađujući. U prosjeku, radar je mjesečno snimao oko tri tisuće prekršaja, a ukupno je ograničenje brzine od 50 km/h bilo prekoračeno 34.500 puta. Iako većina vozača nije drastično prekoračila brzinu (kretali su se između 6 i 10 km/h iznad dopuštene), bilo je i ozbiljnijih prekršaja, uključujući čak 13 vozila koja su vozila brzinom od najmanje 110 km/h.
Tako je Kirchseeon, iako maleni grad, tijekom 12 mjeseci od prikupljenih kazni za prebrzu vožnju uspio prikupiti oko milijun eura. Za usporedbu, München, koji ima 1,6 milijuna stanovnika, zahvaljujući radarima prikuplja oko 1,5 milijuna eura godišnje.
Prihodi od kazni neće biti samo usmjereni na financiranje državnog proračuna. Grad planira iskoristiti taj novac za obnovu osnovne škole, čiji je objekt u lošem stanju, te za obnovu bazena koji je trenutno zatvoren. Osim toga, dio novca bit će uložen u izgradnju novog vatrogasnog doma i nabavku novih vatrogasnih kamiona.
Sustav rada radara očito je imao značajan utjecaj na ponašanje vozača, čime je postignuta sigurnost na cestama, ali i očigledno pozitivno utjecao na financijsku situaciju u gradu. Mještani se sada nadaju da će se, uz poboljšanje infrastrukture, i kvaliteta života u Kirchseeonu značajno poboljšati.
You must be logged in to post a comment Login