Ekonomija
Plaće u Austriji: Koliko u prosjeku zarađuju radnici u Austriji

Austrija slovi za državu u kojoj se od vlastitog rada itekako dobro može živjeti. I ekonomski pokazatelji pokazuju da je austrijska ekonomija stabilna. Radnička prava su među zaštićenijima u EU, a socijalne i zdravstvene usluge izuzetno su kvalitetne. Sve to, ali i mnoge druge stvari Austriju svrstavaju u sam vrh europskih država. No, koliko radnici u Austriji zbilja zarađuju?
“Plaća je ključni faktor pri odluci o poslu. No ipak, plaća je u Austriji i dalje tabu tema. To uznemirava zaposlenike koji često ne znaju koju plaću mogu dobiti na svom poslu – a unatoč svemu poslodavci rijetko osiguravaju potpunu transparentnost”, rekao je za Kurier Nikolai Dürhammer, upravitelj internetske platforme za zapošljavanje StepStone.
Prema podacima koje su u StepStone kalkulatore plaće upisivali zaposlenici širom Austrije, prosječna godišnja bruto plaća u Austriji iznosi oko 52 tisuće eura (u konačnici to znači oko 2.390 eura neto mjesečnih primanja).
Prema StopStoneu, najveće godišnje bruto plaće ostvaruju liječnici (79.000 eura), menadžeri (73.000 eura), financijski stručnjaci (72.250 eura) i odvjetnici (63.650 eura). Gledano prema industrijama, najviše godišnje bruto plaće su u bankarskom sektoru (64.250 eura), a zatim slijede kemijska i naftna industrija (62.800 eura) i farmaceutska industrija (62.500 eura). Procjene su izvršene na oko 14 tisuća korisnika platforme StepStone.
U najvišim plaćama prednjače Beč, Vorarlberg, Gornja Austrija i Salzburg, a na samom dnu je Gradišće. Zanimljivo, Bregenz i Linz imaju veće plaće od primjerice Beča. Poslodavci u Austriji cijene odgovornost, pa primjerice rukovoditelji poslova koji imaju odgovornost za rezultate zarađuju više nego dvostruko od zaposlenih bez osobne odgovornosti na poslu. S povećanjem profesionalnog iskustva povećava se i plaća.
Vrijedi istaknuti i činjenicu da visokoobrazovani građani (sa sveučilišnom diplomom) zarađuju oko 14.000 eura više godišnje od onih bez akademske diplome. Naravno i tu postoje znatne razlike budući da se svaka sveučilišna diploma ne vrednuje jednako.
Općenito, istraživanje pokazuje da kod plaća vrijedi sljedeće pravilo: što je veća tvrtka, to su veće plaće. Poslodavci koji imaju najviše 50 zaposlenih isplaćuju prosječnu godišnju plaću od 47.000 eura. Međutim, svatko tko je zaposlen u tvrtki s više od 5.000 zaposlenih može očekivati oko 12.500 eura veću godišnju plaću od one prosječne.
Je li istraživanje pouzdano ostavljamo na osobnu procjenu, ali činjenica je i da u Austriji postoje sektori u kojima se zarađuju plaće znatno ispod austrijskog prosjeka.

Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini

Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu

Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini

Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
You must be logged in to post a comment Login