Connect with us

Austrija

Sve na jednom mjestu: Ovo su sve mjere austrijske vlade u borbi protiv inflacije, evo koliko dobivaju građani

Objavljeno

na

Vladin paket olakšica sastoji se od mnogo pojedinačnih točaka: jednokratne isplate za umirovljenike, klimatski bonus od 500 eura, ograničenje cijena struje. Budući da je puno toga predstavljeno, mnogi su se u svemu ‘izgubili’. Upravo iz tog razloga donosimo sve mjere austrijske vlade.

Cijeli paket olakšica sastoji se od mnogo pojedinačnih točaka. Ukupno se za suzbijanje posljedica inflacije i golemog povećanja cijena energije u Austriji ulaže gotovo 35,2 milijarde eura. O prva dva paketa pomoći odlučeno je početkom godine, a o trećem u lipnju. Sada dolazi i ograničenje cijena struje, a slijedi i rasterećenje ostalih energenata za grijanje.

Detaljno sve mjere protiv inflacije

U kolovozu je za svako dijete uz obiteljski dodatak već isplaćeno 180 eura.

U rujnu će 300 eura dobiti ljudi s niskim primanjima, poput onih na socijalnoj pomoći, nezaposlenih i umirovljenika s minimalnim mirovinama.

500 eura: klimatski bonus i bonus za inflaciju

Kako bi se nadoknadila cijena CO2, svi u rujnu dobivaju klimatski bonus od 250 eura plus dodatnih 250 eura bonusa za povećanje cijene. To znači da sve odrasle osobe koje žive u Austriji dobivaju 500 eura. Za svako dijete se isplaćuje dodatnih 250 eura. Ljudi u najvišem poreznom razredu (50 posto) moraju platiti porez na inflacijski bonus, tako da dobivaju samo polovicu.

Obiteljski bonus se povećava

Obiteljski bonus će se 2022. povećati na 2.000 eura po djetetu ili 650 eura za djecu stariju od 18 godina. Ako obiteljski bonus nije uzet u obzir u obračunu plaća poslodavca, mora se podnijeti zahtjev prilikom prijave poreza zaposlenika početkom 2023. godine.

Istodobno će se takozvani dječji doplatak, odnosno porezna olakšica za roditelje s niskim primanjima, povećati s 450 na 550 eura. Može se prijaviti putem prijave poreza na rad početkom 2023. godine.

Za umirovljenike do 500 eura

U rujnu 2022. umirovljenici će od svog nositelja mirovinskog osiguranja primiti jednokratnu isplatu do 500 eura. Istodobno će se postojeće porezne olakšice za zaposlene i umirovljenike povećati jednokratno za 2022. do 500 eura (porezna olakšica za troškove života).

Porezna olakšica na troškove života mora se aktivno prijaviti u prijavi poreza zaposlenika početkom 2023. godine. Umirovljenici koji imaju pravo na jednokratnu isplatu nemaju pravo na poreznu olakšicu za troškove života.

Uredba usvojena tijekom korona krize 2020./21., da se dodatni dodaci i bonusi do 3.000 eura po zaposleniku isplaćuju bez poreza, bit će produžena na 2022./23.

Ukidanje hladne progresije

Od 2023. godine ukida se hladna progresija. To znači povećanje poreznog opterećenja zbog godišnjeg usklađivanja s inflacijom plaća i mirovina. Do sada se porezno opterećenje nadoknađivalo redovnim poreznim reformama. Ubuduće će se porezna stopa usklađivati ​​godišnje. U tu se svrhu porezne razine i odbici usklađuju s 2/3 inflacije prethodne godine. Političari odlučuju kako će se raspodijeliti preostala trećina.

Beneficije su prilagođene CPI-u

Socijalne naknade kao što su obiteljski doplatak, porezna olakšica za djecu, naknada za brigu o djeci, naknada za studiranje i rehabilitaciju, naknada za bolovanje i prekvalifikaciju od početka 2023. kontinuirano će se usklađivati ​​s indeksom potrošačkih cijena (CPI).

Troškovi rada izvan plaće su smanjeni

Troškovi rada izvan plaće trajno će se smanjiti od 2023. godine za 0,3 postotna boda.

Tvrtke čiji su troškovi nabave energije u 2021. godini iznosili najmanje tri posto vrijednosti proizvodnje i čiji je nacionalni energetski porez u 2021. godini iznosio 0,5 posto dodane vrijednosti trebale bi se moći prijaviti za bespovratna sredstva u 2022. godini.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Muškarac izletio iz auta hitne pomoći, pobjegao na autoput pa ga udario automobil

Objavljeno

na

By

Nešto prije 12 sati u utorak, očito mentalno oštećena osoba pobjegla je iz vozila hitne pomoći te je otrčao na A 14 (autocesta Rheintal/Walgau) u smjeru Tirola. Na cesti je osoba preskočila središnju zaštitnu ogradu i istrčala na kolnički trak prema Njemačkoj.

Tamo je osobu, o kojoj vlasti nisu dale više detalja, udario automobil. Vozač vozila je ostao neozlijeđen. Osoba je odbačena na kolnik, ali je ponovno ustala te je ozlijeđena nastavila hodati. Nedugo nakon toga muškarac je opet sišao s autoputa na obližnju livadu.

Hitna pomoć koja je bila prisutna na licu mjesta morala je potpuno zbunjenu osobu uhititi radi samozaštite i predati je na liječničku pomoć. Osoba je s ozljedama neutvrđenog stupnja prebačena u šok-sobu Državne bolnice u Feldkirchu i tamo joj je pružena pomoć.

Operacija je svojom veličinom izazvala golemu pozornost. U akciji su sudjelovala dva spasilačka vozila i vozilo hitne medicinske pomoći (NEF) s osam hitnih službi. Federalna policija bila je na licu mjesta s nekoliko patrola i helikopterom Libelle.

Nastavi čitati

Austrija

Potpuno novi AMS bonus uskoro dostupan – do 340 eura mjesečno

Objavljeno

na

Svatko tko prima socijalnu pomoć ili minimalac može se veseliti novom novčanom bonusu do 340 eura mjesečno. Novi “dodatak za osposobljavanje” dobit će osobe koje se doškolovavaju odnosno prekvalificiraju, odlučeno je u utorak amandmanom na Zakon o osnovama socijalne skrbi na Socijalnom odboru Nacionalnog vijeća. Time se želi “pogođenima pružiti najbolja moguća podrška pri ponovnom ulasku na tržište rada”, rekao je ministar socijalne zaštite Johannes Rauch (Zeleni).

“Do sada je takva subvencija bila rezervirana samo za primatelje naknade za nezaposlene ili hitne pomoći. Provedbu doplate za osposobljavanje za primatelje socijalne pomoći provode savezne države koje su također nadležne za socijalnu pomoć”, kaže nadležno federalno ministarstvo. za socijalnu djelatnost, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača. Zahtjev za doplatu za školovanje predan je u prosincu 2023., a sada ga krajem veljače mora odobriti Nacionalno vijeće, piše kroativ.at.

Novčani bonus ima za cilj dati poticaj onima koji su pogođeni da “iskoriste prednost dodatne obuke koju nudi služba tržišta rada”, prema ministarstvu. Bonus je vremenski raspoređen: Ako obuka traje duže od dvanaest mjeseci, iznosi 340 eura mjesečno. Ako traje između četiri i dvanaest mjeseci, doplata za obuku iznosi 204 eura mjesečno. A ako obuka traje manje od četiri mjeseca, primatelji socijalne pomoći dobivaju 68 eura mjesečno.

“Dodatak za obuku isplaćuje se oboljelima uz socijalnu pomoć za vrijeme trajanja obuke. Ne uzima se u obzir pri izračunu socijalne pomoći”, kažu u ministarstvu. Do sada (od 1. siječnja 2024.) takva se novčana potpora odnosila samo na primatelje naknada za nezaposlene i hitne pomoći. “Ako pogođeni primaju socijalnu pomoć uz naknadu za nezaposlene ili hitnu pomoć, ovaj dodatak za obuku ubuduće se više neće uzimati u obzir kao prihod”, kaže ministarstvo.

“Do sada su mnogi od pogođenih imali poteškoća priuštiti si duže tečajeve obuke i bili su prisiljeni prihvatiti loše plaćene poslove. Ovo je važan napredak, posebno u vrijeme kada očajnički tražimo kvalificirane radnike u svim sektorima. Prema našem procjenjuje se da će oko 2400 imati koristi. Ljudi imaju koristi od ove nove uredbe. Značajno poboljšavamo njihove šanse da više ne budu ovisni o društvenim mrežama i da ponovno mogu stajati na vlastite noge,” rekao je ministar za socijalna pitanja Rauch.

Nastavi čitati

Austrija

“Afera mljekara Gloggnitz”: Pet ljudi je umro, a šest ima trajne zdravstvene posljedice

Objavljeno

na

By

Muškarac iz Srbije (39) osuđen je na 13 mjeseci zatvora i morat će platiti novčanu odštetu u visini od 25.000 eura jer je pet ljudi umrlo, a šestero ima doživotne posljedice poslije trovanja kajmakom iz mljekare u kojoj je bio generalni direktor, piše Nova.rs.

Suđenju koje je održano prošli tjedan prethodila je serija trovanja listerijom od 2020. do 2022. godine, a kada su nadležni u Austriji proveli temeljnu istragu, dokazi su ih doveli do mljekare „Gloggnitz“ u W. Neustadtu u Donjoj Austriji. Sudski vještaci ustanovili su na suđenju da listerija koja je izazvala oboljenje kod ljudi pripada istom soju bakterije koji je pronađen i u proizvodima i u mljekari u ovoj oblasti.

Kako pišu mediji u Austriji, dvije osobe su zadobile trajno oštećenje mozga, dok su tri dobile kroničnu bubrežnu insuficijenciju, upalu pluća i malaksalost.

Mlađa žena je ispričala da se tijekom 2022. godine, nakon što je konzumirala proizvode iz mljekara, porodila sedam tjedana ranije, te kako je dijete odmah moralo biti priključeno na umjetnu ventilaciju, razboljelo se i pretrpjelo teži oblik sepse. Jedan građevinski radnik koji je konzumirao otrovni kajmak morat će se do kraja života da se hraniti uz pomoć sonde, jedna žena je ostala u invalidskim kolicima, a u sudnici se pojavila i udovica muškarca koji je umro od listerioze, bolesti koju bakterija izaziva. Teza tužiteljstva je da je svim ovim slučajevima zajednički kajmak.

Tvrtka Srbina proglasila je bankrot nakon što je u javnost isplivala informacija o zarazi, a na sudu se ispostavilo kako je ovo čak drugi put da je ova bakterija pronađena u ovoj mljekari. Prvi put je uočena 2018. godine, ali je optuženi Srbin rekao kako je to saznao tek kasnije.

Na suđenju koje je održano u četvrtak tužiteljstvo je iznenadilo kada je protiv optuženog Srbina iznijelo nove optužbe. Naime, sumnja se da je iz kase svoje tvrtke ukrao 6.600 eura te kako je fizički nasrnuo na suprugu i bivšeg zaposlenog u uredu ove tvrtke.

– Ozljede joj je nanio tako što ju je grubo uhvatio za vrat i ošamario – navodi su tužiteljstva. Tada je puštena i snimka incidenta na kojoj se vidi da žena glasno vrišti i kako je direktor odguruje, pišu austrijski mediji.

– Nisam je udario, stisnuo sam je i možda malo jače zgrabio – pravdao se optuženi pred sudom.

Inače, saslušanjem svjedoka otkriveni su brojni propusti u radu mljekare „Gloggnitz“. Ispričali su da su u mljekari imali miševe, plijesan, osjećao se neugodan miris, a rashladni uređaji nisu radili. Pored niza propusta u održavanju, također je utvrđeno kako zaposleni nisu prošli odgovarajuće obuke, te da dostavna vozila nisu bila odgovarajuće hlađena, prenosi Avaz.

Okrivljeni Srbin govorio je na suđenju o svojoj djelatnosti prije otvaranja tvornice sira. Radio je u kompaniji za preradu mesa 13 godina prije nego što je i sam kupio mesaru i pretvorio je u mljekaru. Negirao je bilo kakve higijenske probleme o kojima se može pročitati u rezultatima rada inspekcije. Prema riječima optuženog, bilo je samo poteškoća sa strojevima.

Da se postupak ne bi odugovlačio, donesena je odluka da se o novim optužbama odlučuje 14. ožujka. Ova presuda nije konačna.

Nastavi čitati
LM