Nacionalni praznik „Nationalfeiertag“ je praznik kojim Republike Au­strije obilježava odla­zak vojnih snaga SAD-a, Velike Britanije, Francu­ske i SSSR-a 1955. godine.

Nakon kraja Drugog svjetskog rata, saveznici Velika Britanija, SSSR, Francuska i SAD-e podijelili su austrijski teritorij na četiri “okupirane” zone, a državom je do 1955. upravlja­la “Saveznička komisija za Au­striju“ (Alliierte Kommission für Österreich).

Deset godina nakon završetka Dru­gog svjetskog rata potpisan je u dvorcu Belvedere u Beču, na temelju Moskovske deklaracije iz 1943. godine, međunarodni sporazum o ponovnoj uspo­s­tavi samostalne i demokratske Republike Austrije. Sporazum su potpisali predstavnici SAD-a, Velike Britanije, Francuske i SSSR-a s jedne strane i predstavnik austrijske Vlade Leopold Figl s druge strane.

Potpisivanjem Državnoga ugovora (Staatsvertrag) 15. svibnja 1955. godine, kojim se Austri­ja obvezala na vojnu neutralnost, stvorili su se uvjeti za od­lazak savezničkih snaga s austrijskoga teritorija. Savezni­čke snage napustile su Austriju 25. listopada 1955. godine. Dan kasnije, 26. listopada 1955., Austrija je bila slobodna zemlja.

Od 1955. do 1964. godine 26. listopada se prvobitno slavio kao „Dan zastave“ (Tag der Fahne), da bi od 26. listopada 1965. “Dan za­stave“ bio preimenovan u “Na­cionalni praznik“ (Nationalfeier­tag) koji se 26. listopada svake godine svečano obilježava diljem Austrije.

Austrija je danas jedna od najrazvijenijih te najbogatijih država Europe pa i Svijeta. Posljednjih nekoliko godina glavni grad Beč nalazi se na vrhu liste najpoželjnijih svjetskih gradova. Danas u svijetu mnoge zemlje uzimaju upravo Austriju kao primjer uređene države. Također, Austrija se može pohvaliti sa jednim od najbolje uređenih zdrastvenih sustava Svijeta.

Od 1. siječnja 2026. godine plaće zaposlenih u metalnoj industriji Austrije rastu za 1,8 posto, dok će naučnici (šegrti) dobiti povećanje od 2 posto. Dogovor su potvrdili sindikat PRO-GE i Austrijska gospodarska komora (WKÖ), a povećanje plaća ograničeno je na maksimalno 85 eura mjesečno. Novi kolektivni ugovor potpisan je odmah za dvije godine – 2027. radnike očekuje novo povećanje od dodatnih 1,8 posto.

Sindikati poručuju kako ovaj dogovor jača kupovnu moć zaposlenih, dok poslodavci ističu da donosi sigurnost i stabilnost poslovanja u neizvjesnim ekonomskim vremenima.

Osnovne plaće u industriji, prema procjenama sindikata, rast će za 2,2 posto s početkom 2026., a iste će se ponovno povećati za 2 posto početkom 2027. Uz to, povećavaju se i različite naknade: dodatak za težak, prljav ili opasan rad te naknade za drugu smjenu rastu za 2,2 posto, dok će putni troškovi iznositi 50 centi po kilometru. Dogovoren je i plan da se do 2029. dodatak za noćni rad poveća na 4 eura po satu.

Naučnici će od siječnja zarađivati najmanje 1.000 eura mjesečno, a nakon završene obuke, kvalificirani radnici imat će minimalnu početnu plaću od 3.000 eura. Uz to, oko 19.000 naučnika dobit će besplatno Klimaticket – godišnju kartu za javni prijevoz koju će financirati poslodavci.

Ovaj kolektivni ugovor obuhvaća širok spektar zanimanja: metalce, automehaničare, električare, instalatere, mehatroničare, zlatarske, optičare i druge struke u metaloprerađivačkom sektoru.

U Austriji se ponovno rasplamsava rasprava o poreznim olakšicama za prekovremeni rad. Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP) zalaže se da se povećani porezni prag za dodatne sate zadrži i nakon 2025., kada sadašnja mjera istječe.

„Tko više radi, treba i više zaraditi“, poručio je Hattmannsdorfer. Od 2024. do kraja 2025. do 200 eura mjesečno za najviše 18 prekovremenih sati bilo je oslobođeno poreza. No od 2026. ta se granica planira smanjiti na 120 eura i 10 sati. Ministar upozorava da su potrebni „pravi poticaji“ kako bi se nagradio rad i potaknulo jačanje austrijskog gospodarstva.

U vladajućoj koaliciji (ÖVP–SPÖ) oko toga traju razgovori. Ministarstvo financija podsjeća da je u koalicijskom sporazumu već predviđeno da se olakšice nastave od 2027., ali samo ako to dopusti državni proračun.

Ministrica rada Korinna Schumann (SPÖ) pak ističe da se prvo mora riješiti „nepravda“ — samo prošle godine radnici su u Austriji odradili 47 milijuna neplaćenih prekovremenih sati, koji nisu bili nadoknađeni ni novcem ni slobodnim danima.