Panorama
Otkriven identitet žene pronađene na Krku, priča je nevjerojatna
Vijest o nestaloj ženi na hrvatskom otoku Krku posljednjih je dana bila u središtu hrvatske medijske javnosti. Vijest se proširila čitavim svijetom, a o njoj su pisali i njemački i svjetski mediji. Žena je prije nešto manje od dva tjedna pronađena na Krku, na na teško pristupačnom terenu. Žena koja ima između 50 i 60 godina odlično je govorila engleski jezik, ali je izgubila pamćenje.
Hrvatski mediji danas pišu da se pojavila informacija da je ženin identitet napokon potvrđen. Naime, neslužbeno se doznaje da se radi o Danieli Adamcovoj iz Slovačke, te da ima 57 godina. O tome kako je žena završila u Hrvatskoj te kako je završila na nepristupačnom terenu na Krku još nema jasnih naznaka.
Prema pisanju hrvatskog portala Total Croatia News, njima se javila Nina Schmidt iz Los Angelesa, koja tvrdi da je jako dobro poznavala pronađenu ženu. Tvrdi da ženu nije vidjela niti se čula s njom od 2015. godine, kada se navodno žena preselila u Irsku.
“Odmah sam prepoznala ženu na fotografiji kao Danielu A., Slovakinju koja je radila za tvrtku u kojoj sam ja bila operativni menadžer u Los Angelesu 2015. Tvrtka ju je zaposlila preko neprofitne organizacije koja pomaže beskućnicima. Daniela je često bila u skloništima za žene. Daniela nam je rekla da želi otići u Irsku, gdje ima dobrog prijatelja s kojim može živjeti. U srpnju 2015. otišla je u Irsku i to je bilo posljednje što smo čuli od nje. Čim sam vidjela njenu sliku, odmah sam kontaktirala policiju u Krku i poslala mail lokalnim hrvatskim policijskim postajama s njezinim imenom i fotografijama”, rekla je Schmidt za hrvatski portal koji piše na engleskom jeziku, a prenosi index.hr.
Hrvatski mediji ističu i da joj je nadimak Danka te da je dizajnerica nakita koji su nosile zvijezde poput Brigitte Bardot, Barbare Streisand i ekipe serije Prijatelj. Više puta se navodno selila po svijetu i mnogo je putovala. Živjela je u SAD-u gdje je otišla s 19 godina i bila je udana za filmskog producenta. Nakon razvoda, krajem 2000-ih vratila se u Slovačku, da bi se nakon nekoliko godina ponovno vratila u SAD.
Na slovačkom portalu My Trencin stoji intervju s Adamcovom objavljen 2008. godine. Tamo piše da je rođena u Trenčinu, gdje je živjela do svoje 19. godine, kada je otišla u Ameriku.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login