Panorama
Održan Maraton lađa: Slavili lađari Stabline

Lađari Stabline pobjednici su 24.Maratona neretvanskih lađa. Pobjednici su Junački odveslali stazu od Metkovića do Ploča boreći se s valovima i udarima vjetra. Drugo mjesto je osvojila ekipa Zagreba, a treća ekipa u poretku bili su lađari Crnog puta iz Metkovića, sjajni momci koji su svom gradu donijeli još jedan uspjeh. Jednako kao i dosadašnjih godina Maraton lađa pratio je veliki broj gledatelja, među kojima su bili i brojni turisti. Nema sumnje da se radi o vrhunskom sportskom događaju koji ima veliki turistički potencijal.
Maraton lađa je amatersko sportsko natjecanje u utrci lađama, tradicionalnim autohtonim plovilima u dolini rijeke Neretve. Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, na ruti dugoj 22.500 metara. Preko 400 veslača sudjeluje na utrci koja se vesla rijekom Neretvom i njenim rukavcima na potezu od Metkovića do Ploča.
Maraton lađa tijekom godina postao je najveći maritimni sportski događaj u ovom dijelu Europe te iz godine u godinu privlači sve veći broj veslača i gledatelja.
Maraton lađa jedan je od najvećih događaja u Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Uživo ga gleda preko pedeset tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada oko 400 veslača u 33 (iste) lađe, gusto zbijenih, i tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema dalekom cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom.
Start je kod mosta u Metkoviću, zatim se vozi nizvodno rijekom Neretvom pored Opuzena do Ploča. Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja, dozvoljena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da ekipa broji minimalno 12 a maksimalno 18 natjecatelja.
Lađa mora biti tradicionalnog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom sa točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drveta, sa točno određenom debljinom daske.
Kako bi se osigurali isti uvjeti za sve natjecatelje prionulo se izgradnji novih istih lađa što je završeno 2007.godine i na tom 10.jubilarnom maratonu nastupile su po prvi put 33 identične lađe. Najviše je na maratonu sudjelovalo 41 ekipa, 2013.godine. Optimalan broj lađa za sudjelovanje je 33 koliko ima identičnih lađa u vlasništvu Udruge lađara. Za sudjelovanje na maratonu Udruga lađara osigurava lađu (dok vesla, parić i sjedalice ekipe same osiguravaju) svakoj ekipi. ULN ustupa lađu za treniranje uoči maratona lađa prijavljenim ekipama.
33 iste lađe dodjeljuju se ekipama poredanim od 1. do 33. mjesta na brzinskim utrkama u Opuzenu nekoliko dana ranije dok preostale ekipe (ukoliko ima više prijavljenih) voze izvan konkurencije u približno istim lađama. Radi boljeg razumjevanja, možete pogledati skicu izgleda lađe sa nazivima glavnih dijelova.
Vesla su tradicionalnog oblika, od drveta kao i parić (kormilo) koje je oblika dužeg vesla. Veslači sjede raspoređeni na rubu obje strane lađe, s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu ili u lađi). Zamjene se vrše na za to predviđenom mjestu na desnoj obali Neretve u pravcu rive u Opuzenu. Bubnjar, se nalazi na provi ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača po potrebi tijekom utrke. Tijekom utrke dozvoljena je međusobna zamjena u lađi ali maksimalno 10 vesala mora biti u vodi.
Pobjednička ekipa dobiva zlatne medalje, veliki prijelazni pobjednički brončani štit kneza Domagoja i manji štit u trajno vlasništvo te novčanu nagradu. Drugoplasirana i trećeplasirana ekipa dobivaju srebrene i brončane medalje te manje štitove u trajno vlasništvo kao i novčane nagrade. O nagradnom fondu za ostale ekipe odluku donosi organizator.Iako je prvotna ideja bila da na Maratonu lađa mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovog velikog natjecanja, naknadno je dozvoljen nastup i ekipama iz drugih mjesta i država. Do sada su nastupale posade Hrvata iz inozemstva: potomci naših iseljenika iz Australije (2000. i 2001.g., ekipa hrvatske manjine u Italiji iz pokrajine Mollisse (čiji su preci iz Neretve) (od 2002.godine), ekipa Salašari Somborski iz Srbije te više ekipa iz susjedne BiH.
Reportaža sa Maratona lađa 2001.godine bila je prikazana na EUROSPORTU 2003. godine. 2006.godine. HTV je snimila dokumentarni film “Rivalstvo što nas veže-Maraton lađa na Neretvi” koji je na TV prikazan 2007.godine a u prodaji je bio i DVD sa istoimenim filmom. Od 2020. godine Udruga je osigurala prijenos Maratona lađa uživo na Hrvatskoj radiotelevziji te se svake godine druge subote u kolovozu diljem Hrvatske i svijeta može uživati u borbi za štit kneza Domagoja i ljepotama doline Neretve.

Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”

Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login