Vijesti
Od iduće godine u Austriji za povrat plastičnih boca i aluminijskih limenki dobit ćete 25 centi
Od 2025. na plastične boce i aluminijske limenke naplaćivat će se depozit od 25 centi.Kako je ministrica okoliša Leonore Gewessler (Zeleni) Nakon konzumacije, potrošači mogu vratiti ambalažu bilo kojem prodavatelju tih proizvoda te će naknadu dobiti natrag.
“Ovako štitimo našu prirodu i osiguravamo da se plastične boce i limenke ispravno recikliraju”, kaže Gewessler.
O temeljitom uvođenju pologa na plastične boce i limenke odlučeno je već prije godinu dana kada je izmijenjen Zakon o gospodarenju otpadom (ZGO). Međutim, pojedinosti – kao što je iznos jamčevine – prvo su se morale razraditi u radnim skupinama između proizvođača, trgovaca i Ministarstva zaštite okoliša.
U konačnici je dogovorena kaucija od 25 centi na sve plastične boce od 0,1 do tri litre i sve aluminijske limenke, koju potrošači plaćaju pri kupnji, a koja se vraća pri povratku ambalaže. Iz higijenskih razloga ovo se ne odnosi na mliječne proizvode i miješane mliječne napitke.
U načelu, založena roba može se vratiti u bilo koju trgovinu koja nudi odgovarajuće proizvode. Međutim, postoje iznimke za male trgovine: one moraju prihvatiti samo boce i pića u normalnim maloprodajnim količinama ili samo proizvode koje stvarno prodaju. Drugim riječima: pekara koja prodaje samo plastične boce od 0,5 litara mora ih uzeti natrag. Osim toga, također bi trebale postojati povratne točke na vrlo frekventnim mjestima kao što su željezničke stanice.
Trgovci na malo imaju rok do 2025. da dovrše potrebne radove na konverziji i dobiju strojeve za povrat. Dok veliki trgovački lanci zasad moraju sami snositi troškove, za manje trgovine postoji fond subvencija EU-a od 80 milijuna eura.
Uvođenju pologa prethodile su godine rasprava. Nedavno se većina supermarketa i diskonta također izjasnila za odgovarajući sustav. Svake godine u Austriji nastane više od 900.000 tona plastičnog otpada. Od toga je oko 50.000 tona samo ambalaža za piće. To je gotovo 2,5 milijarde boca i limenki koje često završe u prirodi. Pritisci su bili i iz EU-a koja propisuje naplatu od 90 posto do 2029. godine.
Austrija
Mnoga neodgovorena pitanja o požaru u Ubahnu u Beču
Vlak bečkog metroa zapalio se u tunelu U1 prije dva dana. Šest osoba je ozlijeđeno. I za profesionalnu vatrogasnu postrojbu napor je bio izniman. Mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora.
Ekstremni dim, plamen, ogromna vrućina bili su noćna mora za sve radnike javnih službi, na svu sreću sve je prošlo bez žrtava, a požar se dogodio na svu sreću u vlaku bez putnika. Slike izgorjelih vagona dovoljno govore.
U incidentu je lakše ozlijeđeno šest zaposlenika Wiener Liniena. Udahnuli su dim. Petero ih je sada pušteno na kućnu njegu. Vozačica metroa ostaje pod liječničkim nadzorom.
Popravak štete i povezana ograničenja na crvenoj liniji trajat će dulje. “Prvo se mora utvrditi točan opseg štete”, rekao je u srijedu glasnogovornik Wiener Liniena. Djelomično zatvaranje pruge vjerojatno će trajati danima.
Nekoliko je pitanja trenutačno bez odgovora. Najvažnije:
Što je izazvalo požar?
Može li se to dogoditi i u drugim vozilima ovog ili sličnog dizajna?
Kolika je šteta na tunelu, pruzi i elektronici?
Kada će U1 ponovno biti u potpunosti upotrebljiv?
Protupožarni istražitelji sada započinju istragu. Glasnogovornica prijevozničke tvrtke još ne može procijeniti kada će rezultati biti dostupni.
Također je zasluga bečkih profesionalnih vatrogasaca da se ništa više nije dogodilo. Stigli su s 28 vozila. 80 vatrogasaca je vodom i pjenom gasilo plamen u tunelu te su putnike koji su čekali na stajalištima odveli na sigurno.
Takve scene su naravno uvježbane, ali je takva operacija naravno posebno zahtjevna na licu mjesta, objašnjava glasnogovornik vatrogasne službe Christian Feiler za “Krone”. Najveći problem kod požara u tunelima su veliki dim i ogromne vrućine.
Nakon samo sat vremena, iznenađujuće brzo, vatrogasci su uspjeli izvijestiti da je požar ugašen. Na pitanje kako se putnici trebaju ponašati ako gori podzemna željeznica, stručnjak odgovara: “Brzo napustite opasnu zonu.” Moto je izaći na otvoreno.
Vijesti
U Beču vodoinstalater u staroj kući pronašao blago vrijedno 2 milijuna eura
Vodoinstalater je u utorak tijekom radova na obnovi pronašao škrinju s blagom u kojoj je bilo nevjerojatnih 30 kilograma zlatnika.
Ovako sreća i nesreća mogu biti bliski: građevinski radnici su početkom tjedna izvodili radove na obnovi stare vile u Penzingu. Nakon sanacije podrumskog prostora na red je došao i vodoinstalater. Zanimljivo radnici koji su prethodno radili u zemlji su vidjeli nekakav čudan konopac, no nisu ga dirali.
U utorak je instalater došao na mjesto radova i odlučio je pratiti taj konopac. Najprije je pokušao izvući konop iz zemlje – bez uspjeha.
No uz pomoć lopate vidio je da on vodi u zemlju, a nakon toga i do metalnu kutiju koja je prije mnogo godina bila postavljena u pod odnosno “deku” kuće. Metalna kutija ostavila je vodoinstalatera i sve prisutne u velikom šoku. Prema pronalazaču unutra je bilo bezbroj zlatnika težine oko 30 kilograma. Vrijednost je ogromna. Današnja vrijednost zlata bila bi oko 2,3 milijuna eura. Vodoinstalater je zapravo u podrumu vile otkrio očito zaboravljeno blago za koje nitko nije znao.
Prema austrijskom zakonu § 398 ff ABGB, nalaznik i zemljoposjednik svaki stječu polovinu zajedničkog vlasništva nad blagom. Dakle, vodoinstalater je zapravo došao do otkrića života.
Čitatelj “Heute-a” Armin bio je tu i ispratio nevjerojatan događaj. Sumnja da je škrinja s blagom bila skrivena u vili prije posljednjeg svjetskog rata. “Tako nešto je stvarno nevjerojatno. Na gradilištu sam od svoje 15. godine. Tu i tamo nađeš pokoji novčić – ali ovakvo otkriće je nevjerojatno”, smije se Armin u razgovoru za “Heute”.
Ali na koliko zlatnika ima pravo instalater? To još nije potpuno jasno. Pravno bi to trebalo biti “otkriveno blago.” To znači: Prema § 398 ff ABGB, nalaznik i posjednik mogu biti nagrađeni s polovicom blaga. Vodoinstalater je tako moguće došao do otkrića života i dobio bi zlato vrijedno više od milijun eura.
Svijet
Scholz telefornirao s Putinom
Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) razgovarao je danas telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovor je trajao sat vremena i bio je prvi kontakt od prosinca 2022., rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit.
Scholz je u razgovoru zamolio Putina “da pregovara s Ukrajinom”. Oni moraju imati za cilj pravedan i trajan mir, rekao je Hebestreit nakon telefonskog razgovora.
Njemački kancelar ponovno je osudio “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i pozvala predsjednika Putina da ga prekine i povuče trupe”.
Scholz je već najavio da je spreman razgovarati s Putinom o daljnjem razvoju događaja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Rusija je napala Ukrajinu 24. veljače 2022.
Nakon SAD-a, Njemačka je najveća podrška vladi u Kijevu. No, kancelar redovito naglašava kako se mora spriječiti daljnja eskalacija i izravno uplitanje Zapada u rat.
Zato, osim nekoliko iznimaka, Scholz odbija dopustiti Ukrajini da napada ciljeve na ruskom teritoriju oružjem koje joj je isporučila Njemačka. Kancelar također ne želi isporučiti krstareću raketu Taurus dometa 500 kilometara, unatoč opetovanim zahtjevima Ukrajine.
