Austrija
Od 2024. povećavaju se subvencije za zamjenu grijanja
Od 2024. godine Ministarstvo klime planira povećati financijsku potporu za zamjenu sustava grijanja i toplinsku obnovu.
U budućnosti će se u prosjeku 75 posto troškova novog sustava grijanja zamijeniti federalnim i državnim subvencijama. Ministarstvo je u srijedu objavilo da će se savezna sredstva za toplinsku obnovu utrostručiti sa 100 eura na 300 eura po četvornom metru u višekatnicama. Nove razine financiranja trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2024.
Međutim, novo financiranje prvo se mora dostaviti Povjerenstvu za financiranje zaštite okoliša na odluku. Odluka bi trebala biti donesena 12. prosinca.
Za zamjenu plinskog grijača prethodno je postojao paušalni iznos od 7.500 eura plus bonus za “izlazak iz plina” od 2.000 eura. Sada će se uvesti subvencije specifične za tehnologiju kako bi se bolje odrazili različiti investicijski troškovi različitih sustava grijanja, navodi ministarstvo.
Kuća za jednu ili dvije obitelji trebala bi dobiti paušal od 15.000 eura ako je priključena na lokalno ili daljinsko grijanje, a čak 23.000 eura ako je ugrađena dizalica topline voda-voda ili rasol-voda. U stambenim višekatnicama, ovisno o sustavu grijanja, trebalo bi biti do 45.000 eura osnovnih federalnih sredstava plus 4000 eura po stambenoj jedinici za centralizaciju sustava grijanja. Ranije je osnovno financiranje bilo 15.000 eura, a financiranje po stambenoj jedinici 3.000 eura.
Osim toga, trebale bi biti doplate za obiteljske kuće te višekatnice pri prelasku s plinskih na električne peći, za bušenje geotermalne sonde pri ugradnji geotermalne dizalice topline, za prelazak na nisko temperaturni sustav distribucije topline ili za postavljanje toplinskog solarnog sustava.
Uz federalno financiranje, dotične subvencije saveznih država trebale bi ostati barem na istoj razini kao dosad. “S novim subvencijama zamjena sustava grijanja bit će atraktivnija nego ikad prije. Postoji oko 75 posto financiranja koje odgovara odabranom sustavu grijanja. A ljudi s niskim primanjima dobit će 100 posto financiranog novog grijanja”, rekla je ministrica za klimu Leonore Gewessler.
Financiranje od 100 posto trebalo bi biti dostupno ljudima s najnižom trećinom prihoda od 2024. godine. Prethodno se pravilo odnosilo samo na ljude u donja dva decila prihoda.
Osim zamjene grijanja, trebalo bi značajno povećati i subvencije za toplinsku obnovu. Obiteljske kuće ubuduće će za cjelovitu obnovu dobivati najviše 42.000 eura, dosad je to bilo samo 14.000 eura. U stambenim višekatnicama maksimalna sredstva će se sa 100 eura po četvornom metru povećati na 300 eura po četvornom metru.
Austrija
Austrija: 1000 eura bonusa za one koji rade puno radno vrijeme?
Državni guverner Markus Wallner (ÖVP) zalaže se za mjere koje rad s punim radnim vremenom čine privlačnijim. Predlaže neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1000 eura i neoporezivi prekovremeni rad.
U aktualnoj raspravi o radnom vremenu, Wallner poziva na mjere “koje rad s punim radnim vremenom i predanost čine više nego privlačnima”. Predložio je 1000 eura bonusa za puno radno vrijeme, neoporezive prekovremene i olakšice za zaposlene umirovljenike. Puno radno vrijeme i dodatni rad trebali bi postati privlačni, rekao je Wallner.
Dogovori o radnom vremenu stvar su socijalnih partnera, tu se to pitanje rješava desetljećima, ustvrdio je državni guverner. Umjesto toga, potrebne su mjere kako bi učinak bio isplativ. “Godišnji, neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1.000 eura bio bi koristan poticaj”, rekao je Wallner. Osim toga, cilj može biti samo “da sav prekovremeni rad bude potpuno oslobođen poreza kako bi se podržali oni koji rade više nego što moraju”. Pritom se niži raspon dohotka mora rasteretiti kako bi bila veća razlika između zarađenog i nezarađenog dohotka.
Mnogi umirovljenici su voljni raditi, a u gospodarstvu postoji velika potreba za kadrovima, no velika su prepreka pravila o dodatnim primanjima. Wallner je predložio poboljšanje: „Svatko tko odlazi raditi u redovnoj mirovini trebao bi moći zaraditi dodatnih 1000 eura mjesečno bez poreza i carine. To što kao umirovljenik i dalje plaćate doprinose za mirovinsko osiguranje je mana u sustavu.”
Austrija
Prometne nesreće Austriju koštale 8,65 milijardi eura u prošloj godini
Prometne nesreće u Austriji uzrokovale su prošle godine ekonomske troškove u iznosu od 8,65 milijardi eura. Zbog povećanog broja nesreća i smrtnih slučajeva u odnosu na 2022. godinu, troškovi nesreća porasli su za oko 800 milijuna eura. O tome je u petak izvijestio Austrijski transportni klub (VCÖ). U 2023. godini u prometnim nesrećama umrle su 402 osobe, a ozlijeđeno je 44.585 osoba, poziva se VCÖ na najnovije podatke austrijske statistike.
“Prometne nesreće uzrokuju veliku ljudsku patnju, a mnoge teško ozlijeđene osobe do kraja života pate od posljedica nesreće. A nesreće također uzrokuju visoke ekonomske troškove,” naglasila je Katharina Jaschinsky iz VCÖ-a. Troškovi nesreće u VCÖ analizi uključuju, između ostalog, troškove liječenja, troškove raspoređivanja, štetu na imovini, troškove gospodarstva zbog izgubljenih radnika i bolovanja, kao i novčanu procjenu patnje, boli i gubitka kvalitete život.
Uz izuzetak Vorarlberga i Beča, troškovi nezgoda porasli su u svim saveznim državama. Ekonomski troškovi bili su najveći u Donjoj Austriji s više od 1,8 milijardi eura, a slijede Gornja Austrija s gotovo 1,6 milijardi eura i Štajerska s nešto više od 1,5 milijardi eura. U najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Beču troškovi nesreće iznosili su oko 0,73 milijarde eura. Zbog guste mreže javnog prijevoza i manje brzine u gradu, prometna sigurnost je veća, a troškovi nesreća manji, objasnio je VCÖ.
Prometni klub pozvao je na pojačane mjere prevencije nesreća. Središnja poluga ima manju brzinu. “Zakoni fizike ne mogu se poništiti. Niže ograničenje brzine znači kraći zaustavni put, što smanjuje broj nesreća i težinu ozljeda”, objasnio je Jaschinsky. Više autobusnih i željezničkih veza također je važno kao dodatna preventivna mjera. U zajednicama i gradovima postoji potreba za smirivanjem prometa i prometnim planiranjem koje je usmjereno na sigurnost djece i starijih osoba. Biciklističku infrastrukturu također treba proširiti u ruralnim područjima.
Austrija
Gotovo polovica nezaposlenih na AMS-u ima samo obvezno obrazovanje
Oko 45 posto nezaposlenih na AMS-u ima samo obveznu školu, a oko 29 posto su zanatlije. Podaci se odnose na prošlu godinu. Stopa nezaposlenosti za osobe s maksimalnim obveznim školovanjem bila je 19,6 posto u cijeloj Austriji i između 10,8 posto (Tirol) i 29 posto (Beč) u usporedbi saveznih pokrajina, prema aktualnoj posebnoj procjeni AMS-a.
Stopa nezaposlenosti osoba sa završenim fakultetom, višom tehničkom školom ili doktoratom znanosti iznosila je prošle godine 2,6 posto. 7,5 posto svih nezaposlenih ima završenu višu ili učiteljsku školu, a 5,5 posto AHS.
“Konkretno, glavni trendovi na tržištu rada kao što su digitalizacija i zelene politike nastavit će stvarati izazove za zapošljavanje niskokvalificiranih ljudi”, rekao je član uprave AMS-a Johannes Kopf u izvješću o “posebnoj temi”. “Dobro obrazovanje je statistički najbolja zaštita od nezaposlenosti.”
Prema AMS-u, stopa nezaposlenosti osoba s maksimalnim obveznim obrazovanjem znatno je snažnije porasla između 1990-ih i 2015. nego stopa nezaposlenosti osoba s višom razinom obrazovanja. Od 2016. do 2019. godine smanjile su se stope nezaposlenosti za ljude svih obrazovnih razina, pokazuje izvješće. Pandemija korone i karantena doveli su do naglog porasta stopa nezaposlenosti na svim obrazovnim razinama, a od 2021. nadalje stope su ponovno naglo pale zbog oporavka tržišta rada. U 2023. ukupna stopa nezaposlenosti blago je porasla, dok je stopa nezaposlenosti diplomanata AHS i BHS stagnirala, navodi AMS.
