Hrvatska
Objavljeno koliko prosječan stanovnik Hrvatske ima na svom tekućem računu
Ukupni depoziti stanovništva krajem kolovoza iznosili su 37.6 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 2.6 milijardi eura ili 7.5 posto, čemu su u najvećoj mjeri pridonijeli dobri financijski rezultati ostvareni tijekom turističke sezone i proces pristupanja europodručju, kažu iz HNB-a.
Od navedenih 37.6 milijardi eura, 28.9 milijardi odnosilo se na prekonoćne depozite, a 8.7 milijardi eura na oročene depozite, kaže se u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.
Dio rasta depozita u bankama, posebice tijekom posljednjih mjeseci prošle godine, naveli su iz HNB-a, rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.
Tako se iznos kunskog gotovog novca u optjecaju izvan banaka smanjio s 4.7 milijardi eura polovinom 2022. na dvije milijarde eura na kraju 2022., a krajem kolovoza ove godine pao je na 700 milijuna eura.
Kada je riječ o raspodjeli depozita po županijama, prema izračunu Hrvatske gospodarske komore (HGK), na Grad Zagreb otpada 28.4 posto, pri čemu je vrijednost depozita kućanstava u glavnom gradu krajem kolovoza dosezala 10.6 milijardi eura.
Koncentracija depozita prisutna je i u primorskim županijama, pri čemu se u njih sedam nalazi 42.1 posto ukupnih depozita.
“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.
U odnosu na prethodnu godinu, depoziti su porasli u svim županijama osim u Zagrebačkoj županiji, koja bilježi neznatni pad od 0.1 posto, dok je najveći rast ostvarila Krapinsko-zagorska županija, 15.7 posto.
Prema podacima s kraja kolovoza ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9714 eura.
Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 15.224 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.840 eura, Primorsko-goranska županija s 13.360 eura, Dubrovačko-neretvanska s 13.036 eura, Zadarska s 11.842 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.892 eura, Šibensko-kninska s 9426 eura te Ličko-senjska županija s osam tisuća eura štednje po stanovniku.
Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4547 i Vukovarsko-srijemska županija s 4393 eura.
Prije godinu dana, po podacima s kraja kolovoza prošle godine, ukupni depoziti stanovništva u bankama iznosili su oko 35 milijardi eura (263.4 milijarde kuna), uz rast na godišnjoj razini od oko tri milijarde eura (22.3 milijarde kuna) ili 9.4 posto.
Kako su istaknuli iz HNB-a, na ublažavanje rasta depozita stanovništva tijekom posljednjih godinu dana utjecao je znatan iznos državnih obveznica koje su građani prvi put upisali na primarnom tržištu tijekom veljače i ožujka, u visini 1.3 milijarde eura.
Uz to, moguće je i da je porast depozita na početku 2023. godini usporila ponovna opskrba eurskom gotovinom, dodaju iz središnje banke.
Kada su u pitanju najave poslovnih banaka da će povećati kamatne stope na depozite građana, iz HNB-a su rekli da je to u skladu s njihovim očekivanjima.
“Banke kamatne stope na depozite uređuju u skladu sa svojom politikom, modelom poslovanja, procjenom situacije na tržištu, potrebom za depozitima, a HNB nema zakonsku ovlast propisivati minimalnu visinu depozitnih kamatnih stopa”, dodali su.
Istaknuli su i da je povećanje kamatnih stopa na oročene depozite utjecalo na povećanje udjela oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima tog sektora u većini zemalja europodručja.
U Hrvatskoj je porast kamatnih stopa pridonio zaustavljanju višegodišnjeg pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te njegovoj stabilizaciji na razini od oko 24 posto, naveli su iz HNB-a.
Hrvatska
Gužve na granicama, kolona prema Srbiji duga 18 kilometara
Hak je jutros objavio da je kolona na Bajakovu prema Srbiji duga 18 kilometara.
“Kolona osobnih i teretnih vozila kod GP Bajakovo u smjeru Republike Srbije duga je oko 18 km”, objavio je HAK.
Inače, za razliku od prethodna dva dana, jutros nema većih poteškoća u prometu.
Za sve skupine vozila otvoreni su:
- autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići;
- autocesta A6 Rijeka-Zagreb;
- Stara cesta kroz Gorski kotar (DC3);
- državna cesta DC1 Karlovac-Gračac-Knin-Split (uz obilazak zone radova kod Knina);
- Krčki most;
- Paški most;
- Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.
“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije se mijenjaju u realnom vremenu kada nastupe promjene u smislu zatvaranja ili otvaranja pojedinih cesta/objekata za pojedine skupine vozila o kojima odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda”, objavili su iz HAK-a.
Hrvatska
Konbarice u kafiću u Šibeniku našle novčanik s 400 tisuća eura pa ga vratile vlasniku
Konobarice iz caffe bara F klub na autobusnom kolodvoru u Šibeniku nedavno su oduševile mnoge svojom gestom. Pronašle su novčanik s gotovo 400.000 eura i vratile ga njegovom vlasniku, koji im je zahvalio preko Radio Šibenika.
Njihova imena su Biljana Perkanovska i Mara Alić. Novčanik su pronašle na podu dok su pospremale stolove u kafiću. Bez imalo oklijevanja, kažu, spremile su ga sa strane, očekujući da bi se mogao vratiti vlasnik. “Došao je momak s parkinga i pitao jesmo li našle novčanik koji je izgubio. Zahvalio nam je i to je to”, ispričale su djevojke.
“Iskušenje je bilo veliko, ali novac je prije svega tuđi. Nismo gledale u novčanik, nismo znale koliko je novca unutra, bile smo samo sretne što nam je čovjek zahvalio. To nam je bila najveća nagrada”, složile su se Biljana i Mara. Obje su istaknule da smatraju da bi svaka normalna osoba vratila novčanik. “Ne znam sa sigurnošću reći što bi drugi napravili, ali mi bismo isto ponovile”, zaključile su.
Podsjećamo, vlasnik novčanika se ranije javio na Radio Šibenik i zahvalio konobaricama.
“Htio bih zahvaliti curama iz caffe bara F klub na autobusnom kolodvoru koje su mi vratile novčanik koji sam jutros zaboravio. Unutra je bilo dosta novaca, što s računa firme, što privatno, skoro 400.000 eura na računu! Cure su mi vratile novčanik, SVAKA VAM ČAST!” poručio je preko radija.
“Šefe, ako slušaš ovo, diži im plaću! Ja mislim da poštenije i bolje radnice nećeš nikada naći. Cure, sretan Božić i Novu godinu vam želim i vašim obiteljima te cijelom Šibeniku i dečkima iz Stila te dečku koji vozi auto Gradskog parkinga. HVALA vam svima, spasili ste me!” objavili su s radija.
Hrvatska
Strašna tragedija potresla Zagreb: Dijete ubijeno u napadu nožem, petero ozlijeđenih
Strašna tragedija dogodila se u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko. 19-godišnji hrvatski državljanin nožem je napao učiteljicu i nekoliko učenika. Od posljedica ozljeda jedno je dijete preminulo. Ozlijeđenim osobama pruža se liječnička pomoć.
Svih petero ozlijeđenih u napadu u Osnovnoj školi Prečko zadobilo je ubodne rane nožem, zbrinuti su u zagrebačkim bolnicama i izvan su životne opasnosti, no troje ozlijeđenih zahtijeva operativno liječenje, izjavila je u petak ministrica zdravstva Irena Hrstić.
– U Klaićevoj su dvojica dječaka od 11 i sedam godina. Obojica su izvan životne opasnosti. Jedanaestogodišnjak je lakše ozlijeđen površnim reznim ranama, a sedmogodišnjak će trebati dreniranje prsnog koša, izjavila je ministrica nakon što je obišla ozlijeđene u Klinici za dječje bolesti i u KB-u Sveti Duh.
Objasnila je da sedmogodišnjak zbog ozljeda ima određenu količinu krvi u prsnom košu što će se morati kroz drenove kirurški zbrinjavati.
U KB-u Sveti Duh dvije su punoljetne osobe. Profesorica je operirana te su joj zbrinute ozbiljnije rane.
– Nakon primarmog zbrinjavanja i ona je izvan životne opasnosti, ali će nakon operacije morati u jedinicu intenzivnog liječenja, rekla je ministrica.
Na Svetom Duhu je i 19-godišnji počinitelj. I on je izvan životne opasnosti, ali je smješten u jedinicu intenzivnog liječenja i medicinski je sediran.
Peto dijete ima 15 godina, prevezeno je na Rebro, a prema zadnjim informacijama kirurški je zbrinuto i izvan životne opasnosti.
Božinović: Počinitelj imao psihičke smetnje
Napad u osnovnoj školi u zagrebačkom naselju Prečko u kojem je jedno dijete preminulo, a više ih je ozlijeđeno, kao i učiteljica, izveo je 19-godišnjak, uhićen 10 minuta kasnije kada ga je policija spriječila u samoubojstvu, izjavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
– Mogu u ovom trenutku reći da je osoba evidentirana zbog psihičkih smetnji, čak i prije nekih godinu dana pokušaja suicida. Tako da i ova činjenica da je danas pokušao sebi oduzeti život govori o tome da je teško reći da je osoba bila mentalno uravnotežena, rekao je.
