Connect with us

Hrvatska

Objavljeno koliko prosječan stanovnik Hrvatske ima na svom tekućem računu

Objavljeno

na

Ukupni depoziti stanovništva krajem kolovoza iznosili su 37.6 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 2.6 milijardi eura ili 7.5 posto, čemu su u najvećoj mjeri pridonijeli dobri financijski rezultati ostvareni tijekom turističke sezone i proces pristupanja europodručju, kažu iz HNB-a.

Od navedenih 37.6 milijardi eura, 28.9 milijardi odnosilo se na prekonoćne depozite, a 8.7 milijardi eura na oročene depozite, kaže se u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.

Dio rasta depozita u bankama, posebice tijekom posljednjih mjeseci prošle godine, naveli su iz HNB-a, rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.

Tako se iznos kunskog gotovog novca u optjecaju izvan banaka smanjio s 4.7 milijardi eura polovinom 2022. na dvije milijarde eura na kraju 2022., a krajem kolovoza ove godine pao je na 700 milijuna eura.

Kada je riječ o raspodjeli depozita po županijama, prema izračunu Hrvatske gospodarske komore (HGK), na Grad Zagreb otpada 28.4 posto, pri čemu je vrijednost depozita kućanstava u glavnom gradu krajem kolovoza dosezala 10.6 milijardi eura.

Koncentracija depozita prisutna je i u primorskim županijama, pri čemu se u njih sedam nalazi 42.1 posto ukupnih depozita.

“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.

U odnosu na prethodnu godinu, depoziti su porasli u svim županijama osim u Zagrebačkoj županiji, koja bilježi neznatni pad od 0.1 posto, dok je najveći rast ostvarila Krapinsko-zagorska županija, 15.7 posto.

Prema podacima s kraja kolovoza ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9714 eura.

Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 15.224 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.840 eura, Primorsko-goranska županija s 13.360 eura, Dubrovačko-neretvanska s 13.036 eura, Zadarska s 11.842 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.892 eura, Šibensko-kninska s 9426 eura te Ličko-senjska županija s osam tisuća eura štednje po stanovniku.

Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4547 i Vukovarsko-srijemska županija s 4393 eura.

Prije godinu dana, po podacima s kraja kolovoza prošle godine, ukupni depoziti stanovništva u bankama iznosili su oko 35 milijardi eura (263.4 milijarde kuna), uz rast na godišnjoj razini od oko tri milijarde eura (22.3 milijarde kuna) ili 9.4 posto.

Kako su istaknuli iz HNB-a, na ublažavanje rasta depozita stanovništva tijekom posljednjih godinu dana utjecao je znatan iznos državnih obveznica koje su građani prvi put upisali na primarnom tržištu tijekom veljače i ožujka, u visini 1.3 milijarde eura.

Uz to, moguće je i da je porast depozita na početku 2023. godini usporila ponovna opskrba eurskom gotovinom, dodaju iz središnje banke.

Kada su u pitanju najave poslovnih banaka da će povećati kamatne stope na depozite građana, iz HNB-a su rekli da je to u skladu s njihovim očekivanjima.

“Banke kamatne stope na depozite uređuju u skladu sa svojom politikom, modelom poslovanja, procjenom situacije na tržištu, potrebom za depozitima, a HNB nema zakonsku ovlast propisivati minimalnu visinu depozitnih kamatnih stopa”, dodali su.

Istaknuli su i da je povećanje kamatnih stopa na oročene depozite utjecalo na povećanje udjela oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima tog sektora u većini zemalja europodručja.

U Hrvatskoj je porast kamatnih stopa pridonio zaustavljanju višegodišnjeg pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te njegovoj stabilizaciji na razini od oko 24 posto, naveli su iz HNB-a.

Advertisement

Hrvatska

Prosječna plaća u Zagrebu prešla 1500 eura

Objavljeno

na

By

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu za rujan ove godine iznosila je 1515 eura, što je nominalno za 0.1 posto više u odnosu na kolovoz te 14.6 posto više nego u rujnu prošle godine.

Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za rujan isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2267 eura. Najniža plaća isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 878 eura, prenosi Hina.

Medijalna neto plaća za rujan ove godine iznosila je 1300 eura, što znači da je polovica zaposlenih Zagrepčana imala manje, a polovica više od toga iznosa.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za rujan na razini Hrvatske, koja je iznosila 1322 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 193 eura.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu za rujan 2024. iznosila je 2159 eura, što je na istoj razini kao u kolovozu te porast za 14.9 posto u odnosu na rujan 2023. godine.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nazvao firmu, predstavio se kao šef i naredio isplatu 270.000 eura, uposlenik ga poslušao

Objavljeno

na

By

Policijski službenici Policijske uprave brodsko-posavske zaprimili su kaznenu prijavu od djelatnika poduzeća s područja Brodsko-posavske županije za kazneno djelo prevare, objavila je policija.

Kako navode u priopćenju, 10. prosinca djelatnika poduzeća je kontaktirala nepoznata osoba koja se predstavila kao njegov nadređeni i zatražila da se izvrši uplata od preko 270 tisuća eura na račun druge tvrtke, s kojom je tvrdio da su u poslovnom odnosu.

Nakon provedene uplate djelatnik je stupio u kontakt s nadređenim te je shvatio da ga nije on kontaktirao, već nepoznata osoba koja se lažno predstavila, stoji u priopćenju.

Policijski službenici podnose posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu protiv nepoznatog počinitelja zbog prevare te nastavljaju daljnji rad i kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja kaznenog djela, objavila je policija.

Policija apelira na građane da budu oprezni kod financijskih transakcija i da uvijek dodatno provjere identitet osoba koje ih kontaktiraju te da provjere vjerodostojnost zahtjeva za isplatu novčanih sredstava kako bi se zaštitili od mogućih prevara, zaključuje se u priopćenju.

Nastavi čitati

Hrvatska

Redakcija portala kroativ.at posjetila zagrebački Advent: Cijene i dojmovi

Objavljeno

na

By

Advent u Zagrebu, koji traje do 7. siječnja 2025., ponovno je oduševio bogatom ponudom i čarobnom blagdanskom atmosferom. Na otvaranju ovogodišnjeg Adventa, koje je obilježilo paljenje prve adventske svijeće na Trgu bana Jelačića, okupio se velik broj građana i turista. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević tom je prigodom istaknuo važnost zajedništva i božićnog duha koji se osjeća u svakom kutku grada, dok se na pozornici pridružio i gradonačelnik Budimpešte Gergely Karácsony, simbolizirajući prijateljstvo između dvaju gradova.

Naša redakcija obišla je nekoliko popularnih lokacija, uključujući klizalište na Tomislavcu, koje je već prvog dana privuklo brojne posjetitelje. Atmosfera je bila topla, prepuna smijeha, glazbe i mirisa tradicionalnih blagdanskih delicija.

Cijene: Širok raspon za svačiji džep

Cijene na ovogodišnjem Adventu u Zagrebu razlikuju se ovisno o kućici, no i dalje su konkurentnije u usporedbi s bečkim Adventom. Primjerice:

Blagdani kroativ
  • Fritule: od 5 do 11 eura
  • Kuhano vino: oko 3,5 eura
  • Kuhani gin: oko 5 eura
  • Kobasice: od 6,5 do 9 eura
  • Sokovi i voda: između 2,5 i 3,5 eura
  • Slastice poput germknedli i kronuta: 5 do 6 eura

Ovogodišnja ponuda proširena je i na međunarodnu kuhinju, uključujući azijska jela, što dodatno obogaćuje gastronomski doživljaj.

Usporedba s Bečom: Zagreb povoljniji

Iako je Beč nadaleko poznat po svojoj adventskoj tradiciji, zagrebački Advent nudi sličnu čaroliju po značajno povoljnijim cijenama. Restorani i kafići u Zagrebu zadržali su pristupačne cijene, a bogata gastronomska ponuda u kombinaciji s toplom blagdanskom atmosferom čini Zagreb i dalje atraktivnijim izborom za one koji žele uživati u Adventu bez velikih troškova.

Ako tražite autentičan blagdanski doživljaj uz uštedu, Zagreb je i ove godine pravi izbor!

Nastavi čitati
LM