Hrvatska
Novo istraživanje popularnosti stranaka u Hrvatskoj: Prvi put u 18 godina SDP glasačima nije među prve dvije ocije
RTL u suradnji s Promocijom plus objavio je rezultate CRO Demoskopa za listopad i otkrii kakav je rejting stranaka i političara. Pad rejtinga vidljiv je u redovima svih vodećih oporbenih stranaka, a na tim krilima ponovno raste vladajuća stranka.
HDZ i u listopadu bira najviše ispitanika; s gotovo 28 posto rejting te stranke ostaje stabilan, uz blagi rast (27,3 posto podrške su imali u prethodnom mjerenju).
Na drugoj poziciji, prvi put u 18 godina od kada se provodi ovo istraživanje, nije SDP nego platforma MOŽEMO! s 17,1 posto.
Raskoljeni SDP je, uz pad potpore, treći s 16,1 posto. Podsjećamo, u rujnu su imali podršku 17,9 posto ispitanika.
Pad rejtinga u odnosu na rujan (17,2 posto) bilježi i MOŽEMO!, koji se ozbiljno poskliznuo na kadroviranju u Holdingu, i SDP čiji se i Klub u Saboru raspao pa su i tamo treća opcija. Napomena da se to dogodilo u petak, a istraživanje je završeno u četvrtak prije službenih izbacivanja.
Oporbena stranka u kojoj nema potresa – MOST još je u rujnu istisnuo Domovinski pokret s četvrte pozicije koju ima i sada, ali u odnosu na prošli mjesec (7,7 posto) rejting je nešto niži – 6,7 posto. Domovinskom pokretu, koji je jučer i formalno dobio novog predsjednika Ivana Penavu, potpora je i dalje niska – 3,7 posto. U rujnu je ona iznosila 3,8 posto. Svi ostali su i od toga daleko, od HSS-a (1,3 posto).
Pa s istim rejtingom slijede Centar, Fokus, Živi zid…
Još niže su svi ostali: IDS (listopad 1,1 posto – rujan 1,0 posto), HNS (listopad 1,1 posto – rujan 0,79 posto), pa tek onda Suverenisti koji su se prošlog vikenda okrupnili i u čije je redove došao Miroslav Škoro. Velikim očekivanjima unatoč potpora im je 1 posto. Mjesec prije bili su na 0,70 posto. Potresi i izbacivanja u oporbenim redovima povećali su udio neodlučnih na vidimo više od 16 posto. Podsjećamo, prošli mjesec neodlučnih je bilo 13,7 posto.
Najpozitivniji političari
Na ljestvici najpozitivnijih političara vrh i dalje drži predsjednik Republike Zoran Milanović. S gotovo 22 posto povećao je prednost na vrhu u odnosu na rujan (18,7 posto).
Rast, ali blaži, bilježi i predsjednik Vlade; Andrej Plenković najpozitivniji je za gotovo 18 posto ispitanika. Mjesec prije, to je smatralo 16,4 posto ispitanika. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostaje treći, ali treći mjesec za redom potpora mu pada (listopad 9,9 posto – rujan 12,8 posto). Uslijed prozivki bivših članova Holdinga koje je i postavio bez javnog natječaja do odlaska i ravnatelja i Upravnog vijeća bolnice Srebrnjak, u listopadu je Tomaševićev rejting, dakle, ispod deset posto.
Svi ostali su daleko: od ministra financija Zdravka Marića (listopad 2,1 posto – rujan 2,5 posto) koji je četvrti, preko Bože Petrova (listopad 1,3 posto – rujan 0,9 posto) i Vilija Beroša (listopad 1,0 posto – rujan 0,9 posto). Sa slabim rejtingom, ali u top deset ušla je Karolina Vidović Krišto (listopad 0,8 posto – rujan 0,55 posto).
Tek nakon toga je novi šef Domovinskog pokreta Ivan Penava (listopad 0,7 posto – rujan 0,3 posto). Isti je rejting i Peđe Grbina (listopad 0,7 posto – rujan 2,19 posto), predsjednika stranke koja se raspada i Sandre Benčić (listopad 0,7 posto – rujan 0,6 posto), saborske zastupnice platforme MOŽEMO!.
I dalje je najviše građana koji poručuju da je najpozitivniji političar – NITKO (22, 6 posto). Prošli mjesec to je mislilo 21,6 posto ispitanika.
Najnegativniji političari
Isti, vodeći dvojac političara u zemlji, ali s obrnutim redoslijedom na vrhu je i neprestižne ljestvice. Iako s nešto nižim negativnim doživljajem premijer Plenković ostaje najnegativac u zemlji; stav je to gotovo četvrtine ispitanika (listopad 23,6 posto – rujan 24,2 posto).
Predsjednik Milanović ostaje drugi izbor, uz značajniji pad negativnog doživljaja (listopad 11,9 posto – rujan 14,1 posto). Peđa Grbin (listopad 4,8 posto – rujan 2,1 posto) udvostručio je negativni doživljaj i skočio na treće mjesto.
Slijede predsjednik Sabora Jandroković (listopad 4,6 posto – rujan 2,7 posto), pa i dalje potpredsjednik Sabora Miroslav Škoro (listopad 4,3 posto – rujan 6,4 posto), a onda i ministar zdravstva Vili Beroš (listopad 2,8 posto – rujan 1,6 posto), pa Milorad Pupovac (listopad 2,5 posto – rujan 2,7 posto).
U top deset najnegativaca još su i Zlatko Hasanbegović (listopad 1,6 posto – rujan 2,1 posto) i Hrvoje Zekanović (listopad 1,6 posto – rujan 0,7 posto), a da su negativni svi političari misli gotovo 12 posto građana. Prošli mjesec to je mislilo skoro 13 posto ispitanika.
Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Dolazimo i do ocjena Ureda Predsjednika, Vlade i Sabora gdje je, prilično neočekivanom, ali kod svih vidljiv – rast. Pantovčak je podebljao trojku iz rujna (3,09) i približio se vrlo dobrom (3,21). Dobar tri (2,51) u listopadu imaju i Banski dvori, u rujnu to je bilo 2,44, a iako je prosječna ocjena nešto viša parlamentu je ostao dovoljan (dva). Mjesec prije to je iznosilo 2,15.
Smjer kretanja zemlje
Završavamo sa smjerom kretanja zemlje kojeg još više građana smatra pogrešnim – gotovo 63 posto. Mjesec dana prije bilo ih je 62 posto. Optimističnih je slično kao i u rujnu, 23 posto, s tim da je među njima najviše glasača vladajućeg HDZ-a.
Istraživanje je provedeno od 4. do 7. listopada 2021. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login