Austrija
Novi radar u Austriji iznenadio sve – već ‘blicnuo’ 481 vozača

U Gornjoj Austriji policija je provela akciju praćenja i reguliranja onih koji voze prebrzo. U kratkom vremenu bilo je gotovo 500 oglasa. Na B145 često dolazi do opasnih situacija, prošle su zime brojni kamioni zapeli u snježnim padalinama. Sada je policija u akciji uhvatila stotine vozača.
Vlasti su u ponedjeljak izvele “oštru operaciju” u Gmundenu. Uključeni su službenici iz okružnog policijskog zapovjedništva Gmunden, Državnog odjela za promet Gornje Austrije (LVA) te stručnjaci i tehničari iz pokrajinske vlade Gornje Austrije.
“Dionica trase smatra se vrlo opasnom, tamo uvijek ima nesreća, zbog čega se dionica pomnije prati”, rekla je glasnogovornica policije za “Heute”. Postoji zona 80 na B145 u blizini Gmundena, na takozvanom “Krankenhausbergu”.
Trava je veliki problem na cestama. “U Gornjoj Austriji su se 2021. godine dogodile 944 nesreće s ozljedama zbog neprilagođene brzine. To odgovara oko 16,2% ukupnog broja nesreća. Neprilagođena brzina je stoga bila treći najčešći uzrok nesreća u 2021.”, izračunao je Državni savjet za infrastrukturu i mobilnost, rekao je tada za “Heute” Günther Steinkellner (FPÖ). Od tada se Asfinag oslanja na dodatnu, najsuvremeniju opremu na autocestama. I mnoge općine sve više nadziru svojih 30 zona.
Kako je policija planirala kontrolirati kamione, postavljena je zona od 70, a na nekim dionicama i zona od 50. I policija je u ponedjeljak provjeravala poštivanje upravo tih zona. Promet se kontrolirao kamerama odnosno radarskim vozilima.
“Smanjenje brzine aktivirano tijekom razdoblja kontrole pratilo je radarsko vozilo LVA OÖ”, napisala je policija u svom izvješću.
Rezultat je bio prilično impresivan: izmjerena je brzina ukupno 4.165 vozila, “a otkriveno je 481 prekoračenje brzine”. To znači: Više od 10 posto svih mjerenja bilo je prebrzo. Tijekom tehničkih pregleda utvrđena su ukupno 53 prekršaja zbog tehničkih nedostataka i tehničkih izmjena.

Austrija
U Austriju stiže promjena vremena, izdana opasnost od nevremena! Evo što nas očekuje

Nestabilni vremenski uvjeti donose kišu, vjetar i grmljavinske oluje
Danas će prevladavati promjenjivo vrijeme. Već u ranim jutarnjim satima očekuje se kiša od glavnog grebena Tirolskih Alpa do Karavanki, dok će iznad 1.500 metara padati snijeg. Mjestimično su mogući i grmljavinski pljuskovi, koji će se proširiti na Gornju Štajersku i zapadnu Donju Austriju. U istočnim dijelovima zemlje povremeno će se pojaviti sunce, ali će istovremeno jugo značajno pojačati. Unatoč svemu, temperature će doseći do 20°C, a najtoplije će biti na istoku.
Prognoza za naredne dane:
🔹 Četvrtak: Jutro će ponegdje biti sunčano, ali će tijekom dana stići novi gusti oblaci. Kiša će padati u planinskim krajevima i na jugu zemlje. Temperature će se kretati između 8 i 18°C.
🔹 Petak: Oblačno vrijeme diljem zemlje, uz kišu koja dolazi iz smjera Italije. U jugozapadnim dijelovima snježna granica mogla bi se nakratko spustiti na 1.000 metara nadmorske visine. Temperature će dosezati od 7 do 18°C, pri čemu će najtoplije biti na istoku.
🔹 Subota: Prevladavat će gusto oblačno vrijeme, uz kraće sunčane intervale na jugu i istoku. Tijekom ranih jutarnjih sati kiša će padati u području Dunava i na sjeveru, dok će kasnije pljuskovi zahvatiti i planinske predjele te jug zemlje. Vjetar će puhati umjereno do jako iz smjera sjeveroistoka i jugoistoka. Temperature će se kretati između 5 i 18°C, s najvišim vrijednostima na jugu.
🌩️ Budite spremni na nestabilne vremenske uvjete i pratite daljnje prognoze!
Austrija
Hoće li Austrija nabaviti rakete dugog dometa?

Austrija planira do 2028. godine donijeti odluku o nabavi sustava protuzračne obrane dugog dometa, najavila je danas ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) u emisiji Ö1-Morgenjournal.
Govoreći o političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama i sve manjoj oslonjenosti Europe na američku vojnu zaštitu, Tanner je naglasila:
“Za nas to znači da moramo postati sposobni za obranu.”
Dodala je da se plan modernizacije austrijske vojske “Aufbauplan 2032+” mora provesti u cijelosti.
Odluka o kupnji raketnih sustava srednjeg dometa već je uključena u taj plan, u okviru europske inicijative “Sky Shield”. No, austrijska vlada je u svom programu također predvidjela nabavu sustava dugog dometa, a sada je ministrica prvi put konkretno navela 2028. godinu kao krajnji rok za tu odluku.
Daljnji razvoj austrijske zračne obrane
Ministrica Tanner istaknula je kako je prirodan korak da se austrijska nadzorna zaštita zračnog prostora nadogradi i razvije u sustav zračne obrane.
Trenutačno je u planu nabava sustava kratkog i srednjeg dometa, koji su već uključeni u europski “Sky Shield” program. Tek nakon toga planira se kupnja sustava dugog dometa, za što su procijenjeni troškovi od oko četiri milijarde eura.
“Vjerujem da ćemo, nakon što osiguramo sustave kratkog i srednjeg dometa, prema planu nastaviti s nabavom sustava dugog dometa – mislim da će to biti 2028. godine.” – izjavila je Tanner.
Na pitanje hoće li političke promjene u SAD-u utjecati na odluku o tome iz koje zemlje će se kupovati raketni sustavi (iz SAD-a ili Europe), ministrica je potvrdila da će i to biti faktor u donošenju odluke.
Austrija
Klimatski bonus: Do 1.010 eura unatoč ukidanju – mnogi ga još uvijek mogu dobiti

Drugi val isplate klimatskog bonusa do 290 eura za 2024. godinu bliži se kraju. Dostava putem pošte započinje 12. ožujka 2025. godine, a stotine tisuća ljudi još uvijek mogu preuzeti svoj bonus.
Vlada je odlučila ukinuti klimatski bonus kako bi smanjila proračunski deficit, čime bi se uštedjelo do 2 milijarde eura u ovoj godini.
Unatoč tome, mnogi stanovnici Austrije i dalje će dobiti isplatu do 290 eura. Drugi val isplate za 2024. godinu započeo je još u veljači. Prvo je oko 400.000 ljudi primilo novac izravnom uplatom na račun – od 75 do 290 eura po osobi.
Dodatnih 100.000 osoba primit će uplatu putem RSa pisma od 12. ožujka 2025., jer njihovi bankovni podaci još nisu poznati. Oni koji su bonus već primili u jesen prošle godine ili u veljači 2025. neće dobiti novi dopis.
Nekoliko stotina tisuća bonusa još uvijek čeka na preuzimanje u Ministarstvu zaštite klime, uključujući i bonuse iz 2022. godine.
Prema portalu Finanz.at, oni koji nisu preuzeli svoj klimatski bonus iz prethodnih godina i dalje imaju pravo na isplatu. Krajem 2024. godine bilo je oko 90.000 osoba koje nisu preuzele bonus za 2023., a iako je zbog povećanja bankovnih uplata (za 27%) taj broj ove godine niži, još uvijek postoji mogućnost isplate do 290 eura.
Kako navodi portal 5min.at, do kraja veljače 2025. godine postojalo je oko 345.000 nepreuzetih klimatskih bonusa iz prethodnih godina. Samo za 2022. godinu još uvijek je nepreuzetih 100.000 bonusa, a taj je bonus iznosio 500 eura po osobi jer je tada isplaćena i naknada za poskupljenje.
Tko nije preuzeo bonus od 2022. godine, sada može ostvariti pravo na do 1.010 eura (500 eura za 2022., 220 eura za 2023., 290 eura za 2024.).
Pravo na isplatu do tri godine unatrag
U tisućama slučajeva, pisma s obavijesti o isplati nisu preuzeta u poštanskim uredima i vraćena su Ministarstvu zaštite klime. Prema procjenama, riječ je o čak 20 milijuna eura koji još uvijek čekaju svoje vlasnike. U tim slučajevima potrebno je kontaktirati ministarstvo putem službene stranice klimabonus.gv.at, nakon čega će novac biti uplaćen na bankovni račun.
Mogućnost naknadne isplate vrijedi do tri godine unatrag, što znači da se još uvijek može zatražiti isplata bonusa za 2023. godinu, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za ostvarenje prava na bonus.