Austrija
Novi lockdown: Ovo su mjere u Austriji koje vrijede od utorka
? #Breaking Od utorka zabrana ugostiteljstva i događaja, noćna zabrana izlaska uz mnoge iznimke od 20 do 6 sati – pročitajte detalje svih mjera na jednom mjestu:
Austrijski kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) predstavio je zajedno sa ostalim ministrima nove mjere prema kojima građani Austrije idu u drugi ‘lockdown’. KROATIV donosi sve mjere na jednom mjestu, koje vrijede od utorka, 3. studenog od 00.00 sati i vrijede do 30. studenog.
Kurz je izjavio kako su trenutno Austrija i ostale europske zemlje u „intenzivnom drugom valu“ i kako se već mnogi europski partneri i susjedne zemlje nalaze u drugom lockdownu. U posljednjih nekoliko dana je došlo do „eksplozije brojki“. Iako Austrija ima „jedan do najboljih zdravstvenih sustava na svijetu“, država ima ograničene kapacitete u zdravstvenim ustanovama.
Prema riječima Kurza, mnogi zaraženi nemaju ili imaju blage simptome, ali „određenom postotku“ je potrebno liječenje u bolnicama, a nekima i intenzivna njega: „Moramo sada djelovati, kako ne bi došli do svojih granica“.
Vlada će isplatiti odštetu zatvorenim tvrtkma u iznosu od 80 posto prometa u prošlogodišnjem studenom, kako bi se spriječili otkazi. Vraća se model skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit). O tome kako austrijska Vlada planira spriječiti val otkaza, pročitajte ovdje.
„Nužno je napraviti ovaj korak, pogotovo u ugostiteljstvu ili sportu, gdje se skuplja veliki broj ljudi“, rekao je Kurz.
Škole i vrtići ostaju otvoreni, a viši razredi i sveučilišta prelaze na nastavu od kuće. Trgovine i pružatelji usluga poput fizioterapeutskih ordinacija ili frizerskih salona ostaju otvoreni.
Kancelar je izjavio kako su „svjesni“ da je riječ o „nepopularnim mjerama“ i velikim skraćivanjem prava slobode: „Razumijem razmišljanje ljudi. Nama je i kao privatnim osobama isto, nitko ne voli nositi maske, nitko ne voli što ne može otići u ugostiteljski objekt ili posjetiti svoje najdraže kad želimo“, ali „ako ovaj korak ne učinimo“, prijeti nam „situacija kao u drugim zemljama“ svijeta.
Od utorka, 3. studenog, do četvrtka, 12. studenog, vrijedi noćna zabrana izlaska od 20 do 6 sati, a iznimke su:
- ukljanjanje neposredne opasnosti za život i imovinu
- briga i pomoć za ljude kojima je potrebna podrška, kao i ostvarivanje obiteljskih prava i ispunjavanje obiteljskih obveza
- pokrivanje osnovnih potreba svakodnevnog života
- poslovne svrhe, ako je nužno
- odlazak na otvoreno radi tjelesnog i mentalnog opuštanja
Ugostiteljski objekti ne smiju primati goste, što znači da moraju zatvoriti. Dozvoljena je dostava i preuzimanje hrane i pića od 6 do 20 sati. Hoteli moraju zatvoriti osim za osobe koje iz poslovnih razloga putuju u Austriju. Sve osobe koje se trenutno nalaze u jednom od austrijskih hotela imaju pravo ostati do zadnjeg datuma rezervirane sobe.
Zatvoriti moraju i: bazeni, terme, kazališta, opere, škole plesa, kina, sportski centri, kladionice, muzeji, zoološki vrtovi, a otvoreni će biti parkovi, biblioteke i arhive. Javni događaji nisu dozvoljeni jednako kao ni amaterski sport, a probe i umjetnički nastupi su dozvoljeni samo bez publike uz razmak i higijenska pravila. Demonstracije, okupljanja na poslu i „religiozni događaji“ su dozvoljeni, a na sprovodima je dozvoljeno najviše 50 ljudi. Van doma, npr. u vrtu ili garaži, je dozvoljeno najviše šest osoba uz šestero maloljetne djece iz dva različita kućanstva.
Zaposlenici u staračkim domovima i domovima za njegu se moraju testirati jednom tjedno, a posjetitelji moraju nositi masku i dozvoljena je posjeta jednom u dva dana. Ako ne žele nositi masku, moraju priložiti negativan test na antitijela (ne stariji od 24 sata) ili PCR test (ne stariji od 48 sati).
Zaposlenici u bolnicama i lječilištima se moraju testirati jednom tjedno ili, ako nemaju dovoljno testova, nositi maske. Sportski centri na otvorenom se mogu koristiti za amaterske svrhe, ali samo u slučaju kada nema direktnog kontakta s drugima.
* Detalji mjera nisu predstavljeni na konferenciji za medije, nego su objavljeni u posljednjem prijedlogu novih mjera od strane austrijske Vlade, koji je dospio u mnoge austrijske medije.
Antonio Šećerović
Foto: Snimka zaslona | APA
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
