3.9 C
Beč
9. prosinca 2022.
Austrija Ekonomija Vijesti

Kako austrijska vlada planira spriječiti val otkaza za vrijeme ‘lockdowna’?

U subotu ne prije 16.30 sati, kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) te ministri njegove vlade prezentirati će mjere s kojima će pokušati suzbiti širenje koronavirusa u narednih 30 dana. Mnogi austrijski mediji tvrde kako u svojim rukama imaju prijedloge mjera, no sačekat ćemo službene informacije. Kako god, izvjesno je da Austriju čeka novi ‘lockdown’ ili barem blaža verzija onoga što smo doživjeli na proljeće.

Zbog toga su mnogi poduzetnici i predstavnici austrijskih radnika već nekoliko dana u pripremama za teške dane koji slijede. Gospodarska komora traži pomoć za sve zatvorene tvrtke, a Sindikat radnika traži zaštitu od otkaza te zakonsko pravo na dopust za njegu djece od strane roditelja. Prije konferencije za medije, na kojoj će biti predstavljene nove mjere, na rasporedu su razgovori s tzv. socijalnim partnerima koji se bave gore spomenutim temama.

„Standard“ piše o tome kako će tvrtke dobiti velike naknade, dok će zaposlenici i poslodavci profitirati od velikog poboljšanja modela tzv. skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit). Što se ovog modela tiče, planira se povratak jedanak onom u ožujku, kada je za vrijeme prvog lockdowna poslano čak 1,3 milijuna ljudi u skraćeno radno vrijeme, s čime je spriječen veliki broj otkaza. Za razliku od prvog lockdowna, poslodavci imaju mogućnost prijaviti zaposlenike na 10 posto normalnog radnog vremena. Trenutno je dozvoljeno tek 30 posto radnog vremena. To znači kako zaposlenici tijekom lockdowna mogu ‘raditi’ nula posto, odnosno ne trebaju ili ne smiju raditi. Minimum od deset posto radnog vremena se treba postići samo tijekom duljeg obračunskog razdoblja.

U prijevodu, ako ugostiteljski objekti i hoteli u narednom periodu moraju zatvoriti, mogu svoje radnike skroz poslati kući. Ako povećaju svoje radno vrijeme u prosincu na 20 posto, dosegla bi se donja granica od deset posto za oba mjeseca. Zaposlenici će primati najmanje 80 posto svojih uobičajenih plaća, a oni s niskim plaćama će dobiti 90 posto.

Što se tiče odštete tvrtkama koje moraju zatvoriti, plan je bez puno birokracije dodijeliti novac koji će se računati putem prometa u prošlogodišnjem studenom. Tako država planira 80 posto prošlogodišnjeg prometa u studenom isplatiti tvrtkama kao odštetu. Kako ne bi bilo mnogo birokracije kao prošli put, od velike pomoći će biti financijske ustanove odnosno portal „FinanzOnline“. Podsjećamo, Njemačka je odlučila pomoći svojim tvrtkama s odštetama od 75 posto prošlogodišnjeg prometa u studenom.

U narednom lockdownu će više sredstava biti i za subvencije tzv. fiksnih troškova. Europska unija će financirati fiksne troškove, a kao tijelo za državnu potporu, EU komisija ‘lockdown’ ocjenjuje „prirodnom katastrofom“, pa je moguće izdašnije financiranje nego u ekonomskoj krizi. U prethodnom razdoblju gornja granica pomoći tvrtkama bila je tri milijuna eura, a sada će biti i do 90 milijuna eura.

Nema alternative ‘lockdownu’

Institut za istraživanje gospodarstva (WIFO) tvrdi kako nema alternative za novi ‘lockdown’. Prema njihovim riječima, broj zaraženih se mora uzeti pod kontrolu, kako bi se spasio posao za vrijeme božićnih blagdana i zimski turizam, koji je već sada na koljenima. Prema riječima njihovog šefa Christopha Badelta, bolje je „uvesti raniji lockdown, koji je kraći, nego kasnije uvesti jedan, koji će trajati duže i stvoriti veće štete“. Badelt tvrdi kako trenutni proračun od 50 milijardi eura za pomoć tvrtkama nije potrebno povećati, ali je potrebno bez većih problema pronaći ciljnu publiku.

Šef Instituta za više studije (IHS) Martin Kocher je istog mišljenja, jer ovo sve prema njemu nije „ona velika katastrofa“, jer je pogođen samo dio ekonomije, ali su mjere za pogođene tvrtke „fatalne“.

Foto: Ilustracija – Moritz Mentges | Unsplash


Povezane vijesti:

“Građani se sve više žale” – Stroža pravila za električne romobile u Beču”Građani se sve više žale” –

KROATIV

Austrijska digitalna vinjeta – sve informacije na jednom mjestu

KROATIV

U Austriji svi zaposleni mogu dobiti i do 3000 eura bonusa – evo kako

KROATIV