Connect with us

Austrija

Kako austrijska vlada planira spriječiti val otkaza za vrijeme ‘lockdowna’?

Od 16.30 sati ćemo saznati koje mjere planira austrijska vlada – već je sada jasno kako Austriju čega blaža verzija ‘lockdowna’, a u nastavku pročitajte kako vlada planira pomoći pogođenim tvrtkama i zaposlenicima:

Objavljeno

na

U subotu ne prije 16.30 sati, kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) te ministri njegove vlade prezentirati će mjere s kojima će pokušati suzbiti širenje koronavirusa u narednih 30 dana. Mnogi austrijski mediji tvrde kako u svojim rukama imaju prijedloge mjera, no sačekat ćemo službene informacije. Kako god, izvjesno je da Austriju čeka novi ‘lockdown’ ili barem blaža verzija onoga što smo doživjeli na proljeće.

Zbog toga su mnogi poduzetnici i predstavnici austrijskih radnika već nekoliko dana u pripremama za teške dane koji slijede. Gospodarska komora traži pomoć za sve zatvorene tvrtke, a Sindikat radnika traži zaštitu od otkaza te zakonsko pravo na dopust za njegu djece od strane roditelja. Prije konferencije za medije, na kojoj će biti predstavljene nove mjere, na rasporedu su razgovori s tzv. socijalnim partnerima koji se bave gore spomenutim temama.

„Standard“ piše o tome kako će tvrtke dobiti velike naknade, dok će zaposlenici i poslodavci profitirati od velikog poboljšanja modela tzv. skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit). Što se ovog modela tiče, planira se povratak jedanak onom u ožujku, kada je za vrijeme prvog lockdowna poslano čak 1,3 milijuna ljudi u skraćeno radno vrijeme, s čime je spriječen veliki broj otkaza. Za razliku od prvog lockdowna, poslodavci imaju mogućnost prijaviti zaposlenike na 10 posto normalnog radnog vremena. Trenutno je dozvoljeno tek 30 posto radnog vremena. To znači kako zaposlenici tijekom lockdowna mogu ‘raditi’ nula posto, odnosno ne trebaju ili ne smiju raditi. Minimum od deset posto radnog vremena se treba postići samo tijekom duljeg obračunskog razdoblja.

U prijevodu, ako ugostiteljski objekti i hoteli u narednom periodu moraju zatvoriti, mogu svoje radnike skroz poslati kući. Ako povećaju svoje radno vrijeme u prosincu na 20 posto, dosegla bi se donja granica od deset posto za oba mjeseca. Zaposlenici će primati najmanje 80 posto svojih uobičajenih plaća, a oni s niskim plaćama će dobiti 90 posto.

Što se tiče odštete tvrtkama koje moraju zatvoriti, plan je bez puno birokracije dodijeliti novac koji će se računati putem prometa u prošlogodišnjem studenom. Tako država planira 80 posto prošlogodišnjeg prometa u studenom isplatiti tvrtkama kao odštetu. Kako ne bi bilo mnogo birokracije kao prošli put, od velike pomoći će biti financijske ustanove odnosno portal „FinanzOnline“. Podsjećamo, Njemačka je odlučila pomoći svojim tvrtkama s odštetama od 75 posto prošlogodišnjeg prometa u studenom.

U narednom lockdownu će više sredstava biti i za subvencije tzv. fiksnih troškova. Europska unija će financirati fiksne troškove, a kao tijelo za državnu potporu, EU komisija ‘lockdown’ ocjenjuje „prirodnom katastrofom“, pa je moguće izdašnije financiranje nego u ekonomskoj krizi. U prethodnom razdoblju gornja granica pomoći tvrtkama bila je tri milijuna eura, a sada će biti i do 90 milijuna eura.

Nema alternative ‘lockdownu’

Institut za istraživanje gospodarstva (WIFO) tvrdi kako nema alternative za novi ‘lockdown’. Prema njihovim riječima, broj zaraženih se mora uzeti pod kontrolu, kako bi se spasio posao za vrijeme božićnih blagdana i zimski turizam, koji je već sada na koljenima. Prema riječima njihovog šefa Christopha Badelta, bolje je „uvesti raniji lockdown, koji je kraći, nego kasnije uvesti jedan, koji će trajati duže i stvoriti veće štete“. Badelt tvrdi kako trenutni proračun od 50 milijardi eura za pomoć tvrtkama nije potrebno povećati, ali je potrebno bez većih problema pronaći ciljnu publiku.

Šef Instituta za više studije (IHS) Martin Kocher je istog mišljenja, jer ovo sve prema njemu nije „ona velika katastrofa“, jer je pogođen samo dio ekonomije, ali su mjere za pogođene tvrtke „fatalne“.

Foto: Ilustracija – Moritz Mentges | Unsplash

Advertisement

Austrija

Austrijski ministar: Nove promjene na AMS-u olakšavaju dobivanje posla

Objavljeno

na

By

Naknade za nezaposlene ubuduće bi se primarno trebale podnijeti digitalno putem Zavoda za zapošljavanje (AMS). To je cilj amandmana na zakon koji je Ministarstvo rada pod vodstvom ÖVP-a u četvrtak poslalo na razmatranje. Sukladno tome, prioritet će biti i proširen elektronički put za primanje pomoći za nezaposlene putem „eAMS računa“. Ovo bi AMS konzultantima trebalo dati više vremena za podršku i posredovanje.

Ministar rada i gospodarstva Martin Kocher (ÖVP) uvjeravao je da će ljudi koji nemaju online pristup i dalje imati priliku podnijeti zahtjev za naknadu za nezaposlene na licu mjesta u AMS-u. “Novi propisi podupiru osobe registrirane u AMS-u u izbjegavanju vremena putovanja i nepotrebnih posjeta.” To omogućava i lakše dobivanje posla.

Osim toga, prema najavi, komunikacija s korisnicima AMS-a ubuduće bi se uglavnom trebala odvijati digitalno. Pravno učinkovite isporuke od strane AMS-a, kao što su prijedlozi za zapošljavanje, stoga bi se trebale obrađivati ​​putem “eAMS računa”.

“Kako bismo našim korisnicima omogućili što lakši pristup eAMS računu, trenutno radimo na tome da omogućimo korištenje ove aplikacije putem svih digitalnih uređaja”, najavila je članica uprave AMS-a Petra Draxl.

Industrija je pozdravila taj potez. “Već je moguće podnijeti prijavu digitalno, ali zakonsko određivanje prioriteta pomoći će osigurati da se ova opcija koristi još intenzivnije”, rekao je Christoph Neumayer, glavni tajnik Udruge industrijalaca (IV).

Nastavi čitati

Austrija

Ministrica Raab planira osmisliti vodeću “austrijsku kulturu” zasnovanu na zajedničkim vrijednostima

Objavljeno

na

Ministrica integracije Susanne Raab (ÖVP) počinje osmišljavati austrijsku “vodeću kulturu”. Na današnjem panelu stručnjaka tema je bila kako se može ojačati temeljni konsenzus o zajedničkom životu, rekla je prethodno, govoreći o migrantima iz drugih kultura. ÖVP si je u svom “Austrijskom planu” postavila cilj definiranja “vodeće kulture”.

Sada je prihvaćeno i poželjno da se “vrijednostima” bavi u imigracijskom procesu.Raab je govorio o “tečajevima vrijednosti”. Prema riječima Raab, vrijednosti koje se u ovoj zemlji uzimaju zdravo za gotovo, kao što su vladavina prava, demokracija, jednaka prava za žene i muškarce i sloboda tiska, nisu uvijek samorazumljive za one koji bježe u Austriju .

Uostalom, prema Raab, one dolaze iz kultura u kojima se žene manje cijene i u kojima prevladavaju u Austriji zabranjene prakse poput genitalnog sakaćenja i prisilnog braka.

Ali austrijski identitet je više od zakona zemlje, rekao je Raab – “radi se io jasnom osnovnom konsenzusu u zajedničkom životu.” Time se želi spriječiti postojanje “jednog uz drugoga” umjesto “zajedništva”. Za veliku većinu ljudi migrantskog podrijetla nije kontradikcija živjeti austrijski identitet bez negiranja svojih korijena, rekla je ministrica.

Kritike od strane Zelenih, SPÖ i FPÖ

Kritike su stigle od koalicijskog partnera zelenih i SPÖ-a. Ministrinica pravna znanstvenica i stručnjakinja za savjetovanje, Katharina Pabel, protivnica je pobačaja, rekla su glasnogovornice stranaka Meri Disoski (Zeleni) i Evi-Maria Holzleitner (SPÖ).

U razgovoru su sudjelovali stručnjakinja za integracije Emina Šarić, populacijski znanstvenik Rainer Münz, stručnjak za integracije Kenan Güngör i stručnjak za socijalno pravo Wolfgang Mazal.

FPÖ također nije štedio na kritikama. Glavni tajnik Michael Schnedlitz optužio je “Nehammer-ÖVP” da se zalaže za “dugu i rodnu ideologiju umjesto tradicionalnih vrijednosti kao što su obitelj, privrženost političkom islamu i njegovim klubovima”. ÖVP bi “signalizirao desno, ali skrenuo lijevo”.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: 15 mladih pretukli dva muškarca

Objavljeno

na

Velika grupa mladih ljudi izvela je u utorak navečer u Dornbirnu (Vorarlberg) vrlo kukavički čin. Dvojici Rumunja prvo su prišle dvije djevojke, a zatim ih je banda maltretirala.
Dvije su djevojke u utorak navečer prišle dvojici Rumunja u dobi od 32 i 35 godina u središtu Dornbirna – u blizini prolaza Europa. Odjednom je prema muškarcima pojurila skupina od 15-ak mladih ljudi u dobi od 15 do 20 godina. Dječaci migrantskog porijekla počeli su tući dvojicu muškaraca.

Mladi su Rumunje tukli nogama na tlo i nasrnuli na njih bocama i stolicama. 32-godišnja žrtva je zadobila više hematoma i razderotina u predjelu glave i lica. 35-godišnjak je teško ozlijeđen posjekotinom na vratu. Prema riječima liječnika, arterija je promašena samo za tri milimetra.

Traže se svjedoci, očevid je u tijeku
Nakon napada banda je pobjegla pješice. Međutim, jedan od osumnjičenika je pronađen i već je ispitan o događaju. Policija sada traga za svjedocima događaja. Ako primijetite bilo što sumnjivo, obratite se policijskoj postaji u Dornbirnu.

Nastavi čitati
LM