Ekonomija
Svaka deseta trgovina u Austriji više ne prihvaća gotovinu
Gotovina i dalje ostaje iznimno popularna u Austriji, no sve više trgovina odustaje od njenog prihvaćanja. Austrijska narodna banka (OeNB) sada se zalaže za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
Austrija je i dalje zemlja gotovine. Klasični novčići i novčanice igraju važnu ulogu u svakodnevnom plaćanju te su za mnoge ljude nezamjenjivi, zaključuje OeNB na temelju studije Europske središnje banke (EZB) i vlastitih istraživanja.
Unatoč tome, broj trgovina, događanja i uslužnih objekata koji više ne prihvaćaju gotovinu znatno je porastao – prema najnovijem izvješću OeNB-a, sada je svaka deseta trgovina prestala prihvaćati novac u fizičkom obliku. Još 2020. taj je udio iznosio svega šest posto. Sve češće se na blagajnama može čuti: “Ne primamo gotovinu”.
“Gotovina je i dalje suvremeno sredstvo plaćanja”
Prema podacima OeNB-a, 90 posto austrijskih poduzeća i dalje prihvaća gotovinu kao sredstvo plaćanja. Međutim, sve veći broj tvrtki odustaje od gotovine, što je za nacionalnu banku neprihvatljivo. Zbog toga se zalažu za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
“Sve više poduzeća narušava slobodu izbora potrošača, što postaje ozbiljan problem”, izjavio je direktor OeNB-a Eduard Schock za list “Standard”. Smatra da je nužno zakonski regulirati obvezu prihvaćanja gotovine, jer pojedinci ne mogu sami osigurati svoje pravo na plaćanje gotovinom.
Trgovci skeptični prema strožim pravilima
Predstavnici trgovaca otvoreni su za raspravu, no kritični su prema dodatnim zakonskim ograničenjima. Rainer Will, direktor Udruge trgovaca, naglašava kako već sada postoje iznimno strogi propisi te da nije potrebno još više regulacija.
Mnogi trgovci odlučuju se za bezgotovinsko poslovanje zbog povećanog rizika od krađa i pljački, tvrdi Will. Digitalne metode plaćanja su brže i lakše za administraciju, no s druge strane, plaćanja debitnim i kreditnim karticama donose dodatne naknade za trgovce.
Obvezno prihvaćanje gotovine moglo bi stupiti na snagu s uvođenjem digitalnog eura
Prema Schocku, stroža pravila o prihvaćanju gotovine trebala bi stupiti na snagu najkasnije s uvođenjem digitalnog eura, jer bi u suprotnom nastala apsurdna situacija – digitalni euro bio bi obvezno prihvaćen, dok bi fizička gotovina mogla biti odbijena. I EZB zagovara jednaka pravila za gotovinu i digitalni euro.
Pozicija OeNB-a o gotovini
OeNB se zalaže za zakonsku obvezu prihvaćanja gotovine uz razumne iznimke. Gotovina je jedino službenog zakonsko sredstvo plaćanja dostupno javnosti, dok su sva ostala sredstva privatna i podložna tržišnim zakonima.
Osim toga, OeNB traži osiguranje dostupnosti gotovine putem banaka i bankomata, posebice u općinama koje ih trenutno nemaju.
Digitalni euro mogao bi postati prvo službeno digitalno sredstvo plaćanja u eurozoni i time dopuna fizičkoj gotovini. To bi Europi omogućilo stratešku neovisnost o ne-europskim platnim sustavima i privatnim kriptovalutama poput stabilnih kovanica (stablecoina).
“S digitalnim eurom građani bi dobili dodatnu opciju za elektroničko plaćanje i time više slobode izbora”, zaključuje OeNB, dodajući da bi i trgovci mogli imati koristi od takvog sustava.
Međutim, ostaje neizvjesno hoće li digitalni euro postati stvarnost. Očekuje se da će Vijeće EZB-a ove godine donijeti odluku o njegovom uvođenju.
Ekonomija
Muškarci u Austriji imaju znatno veće dugove od žena
U vremenu u kojem inflacija pritišće kućne budžete i mnogi jedva uspijevaju pokriti osnovne troškove, nova studija donosi zabrinjavajuće podatke o privatnim dugovima u Austriji. Istraživanje koje je proveo Alpenländischer Kreditorenverband (AKV) pokazuje ogromne razlike u visini zaduženosti između muškaraca i žena.
Dugovi muškaraca više nego dvostruko veći
Prema najnovijim podacima, prosječni dug kod žena koje su ušle u privatnu insolventnost iznosi oko 59.300 eura, dok muškarci u prosjeku duguju čak 151.000 eura – to je razlika od nevjerojatnih 91.000 eura!
Iako su dugovi žena blago porasli u odnosu na prošlu godinu (oko 200 eura više), kod muškaraca je zabilježen pad od 30.000 eura, no iznosi su i dalje višestruko veći.
Muškarci češće završavaju u privatnoj insolventnosti
Osim što su u prosjeku više zaduženi, muškarci znatno češće završavaju u stečaju. U prvom kvartalu ove godine od ukupno 336 otvorenih privatnih insolventnosti u Gornjoj Austriji, čak 209 je bilo kod muškaraca – to je više od 60 posto svih slučajeva.
Nedostatak financijskog znanja – čest uzrok
AKV naglašava da je nedovoljna financijska pismenost jedan od glavnih uzroka prekomjernog zaduživanja, osobito kod mlađe populacije i onih koji nisu naviknuti planirati kućni budžet. U kombinaciji s rastućim životnim troškovima, mnoge obitelji i pojedinci gube financijski kompas.
Gospodarska situacija dodatno otežava
Austrijski ekonomist Teodoro Cocca, profesor na Keplerovom sveučilištu u Linzu, upozorava da se austrijsko gospodarstvo još nije oporavilo od konjunkturne slabosti, a brzi oporavak nije na vidiku.
Cocca ističe i da trgovina nije nastavila pozitivne trendove s kraja prošle godine, dok najavljene mjere štednje Vlade dodatno koče unutarnju potrošnju.
Što dalje?
Ovi podaci ukazuju na sve veću potrebu za:
- Financijskom edukacijom već od školskih dana
- Savjetovalištima za upravljanje dugom
- Preciznijom socijalnom politikom koja uzima u obzir razlike među spolovima i razine zaduženosti
Dok žene pokazuju veću disciplinu u upravljanju financijama, muškarci se češće nalaze u spirali dugova. Ova razlika mogla bi poslužiti kao temelj za ciljane mjere pomoći i edukacije u budućnosti.
Ekonomija
Cijene divljaju, novčanici prazni: Gotovo polovici građana Austrije financijski je lošije nego prije pet godina
Najnovije istraživanje IMAS instituta donosi zabrinjavajuće podatke o stanju financija u Austriji. Čak 42 posto građana smatra da im je danas financijska situacija lošija nego prije pet godina – a najteže to osjećaju žene (45%) i stariji od 60 godina (48%).
Osjećaj stalne štednje
Sve je više onih koji si moraju uskraćivati svakodnevne stvari. Čak 40 posto Austrijanaca danas se više odriče nego prije pet godina. Među ženama taj postotak raste na 45 posto, dok je kod osoba starijih od 60 godina riječ o 42 posto. Poruka je jasna: sve je poskupjelo.
Manje pogođeni nego 2023., ali i dalje zabrinuti
U odnosu na lipanj 2023., manji broj ljudi osjeća jaku pogođenost poskupljenjima: sada je to 15 posto, dok je lani bilo 22 posto. 43 posto se osjeća umjereno pogođeno, što je također pad u odnosu na 47 posto iz 2023. godine.
S druge strane, 27 posto ispitanika kaže da ih poskupljenja ne pogađaju pretjerano, što je porast u odnosu na 21 posto iz prošle godine. Onima koji uopće ne osjećaju poskupljenja brojka ostaje ista – 5 posto.
Gdje se najviše štedi?
Građani najčešće štede na:
- Naručivanju hrane i odlasku u restorane – 29%
- Investicijama i osiguranjima – 22%
- Kupnji namještaja i dekoracije – 22%
- Putovanjima i poklonima – 19%
- Odjeći, obući i elektronici – 18%
Kada je riječ o stanarini, 22 posto građana kaže da tu ne može uopće uštedjeti, dok 20 posto ne želi rezati troškove u području sporta.
Osjećaj poskupljenja u svakodnevici
Građani itekako primjećuju rast cijena osnovnih namirnica. Prosječne cijene koje su naveli:
- Kruh (1 kg): 3,50 €
- Mlijeko (1 l): 1,48 €
- Maslac (250 g): 2,58 €
Više od 80 posto ispitanika smatra da su maslac, sir, kruh, mlijeko, jaja, losos i govedina znatno poskupjeli. Također, preko 60 posto vidi rast cijena i kod čokolade, brašna, šećera, deterdženata, jabuka, piletine, riže, krumpira, svinjetine i Coca-Cole.
Kako se prilagođavaju?
- 60 posto građana prati akcije i uspoređuje ponude
- 48 posto koristi aplikacije trgovačkih lanaca za popuste
- 42 posto kupuje manje proizvoda nego ranije
- Samo 23 posto koristi rabljene proizvode kao način uštede (pad u odnosu na 31 posto u 2023.)
Istraživanje je provedeno u ožujku 2025. putem osobnih intervjua na uzorku od 1.034 ispitanika, reprezentativnih za austrijsko stanovništvo starije od 16 godina.
Zaključak je jasan: građani se sve više prilagođavaju financijskoj stvarnosti, a svakodnevni život sve je više obilježen štednjom, odricanjem i potragom za povoljnijim cijenama.
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva
Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
