Austrija
Nove informacije vezane za obitelj koja je živjela u podrumu u Donjoj Austriji
Muškarac je sa svojom partnericom i šestero djece živio u vinskom podrumu u Obritzu.
Obitelj je ilegalno koristila kuću u Obritzu u Weinviertel općini Hadres. Mnoga su pitanja još uvijek bez odgovora.
Priča se da je jedan par ilegalno živio u podrumu u Obritzu blizu Hadresa (okrug Hollabrunn) sa šestero neprijavljene djece – izvještava “Heute”. Prilikom očevida 54-godišnjak je paprenim sprejom ozlijedio dvije osobe, izvijestila je u petak policija.
Prema zamjeniku gradonačelnika Erichu Greilu (ÖVP), nastanjena je kuća s povezanim podrumom. Djeca u dobi od sedam mjeseci do pet godina nisu zanemarena, naglasio je.
Vrata i prozori, kao i struja i voda dostupni su u toj kući, izvijestio je Greil u razgovoru za APA-u. Zasad nije mogao odgovoriti ima li u njoj i grijanja ili sanitarnih čvorova. Zamjenik gradonačelnika općine Weinviertel izjavio je da djeca nisu bila zatvorena u toj kući. Čak ih je I vidio u šetnji prije otprilike dva tjedna, djeca su se pozdravila i nisu bila upadljiva. No živjeli su u podrumu koji je “sigurno neprikladan za djecu” i nisu bili prijavljeni, rekao je Greil.
Prema policiji, predstavnik okruga Hollabrunn i zaposlenik općinskog ureda provjerili su adresu u četvrtak poslijepodne zbog pritužbi stanovnika. Nakon napada paprenim sprejom, dvoje zaposlenika pozvalo je policiju. Priča se da se 54-godišnjak s djecom zabarikadirao u vinskom podrumu.
Po nalogu državnog odvjetništva u Korneuburgu, podrum je otvoren i pretražen. Ondje je bila njegova 40-godišnja partnerica i šestero djece. Također je pronađeno nekoliko komada vatrenog oružja. Muškarac je prvo uhićen. U četvrtak navečer ponovno je pušten.
S obzirom da policija nije mogla razjasniti identitet djece, ona su privremeno predana na skrb Odjelu za socijalni rad Županije. Prema riječima para, trebalo bi se raditi o zajedničkom potomstvu. Za djecu se kaže da su rođena u Engleskoj i da ne bi trebala biti prijavljena u Austriji. One su te noći odvezene u bolnicu i pregledane u prisutnosti majke, izvijestio je Stefan Loidl iz Policijske uprave Donje Austrije. Djeca su već puštena i nisu zanemarena, istaknuo je i glasnogovornik.
“Istrage su vrlo teške”, rekao je Loidl. Protiv 54-godišnjaka će se po okončanju očevida podnijeti prijava državnom odvjetništvu zbog sumnje na kazneno djelo otpora vlastima i zbog napada paprenim sprejom na službene osobe zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda.
Nejasno je koliko je dugo osmeročlana obitelj živjela u podrumu, objasnio je zamjenik gradonačelnika Greil. Priča se da je 54-godišnji Austrijanac vinski podrum kupio preko jedne engleske tvrtke. Prema Greilovim riječima, muškarac je zaposlen u Engleskoj i izjavio je da će ovdje biti “samo dan-dva” i onda opet na put. Osim što je boravak u kući uglavnom zabranjen, upadljivo je bilo da su ondje postavljene nadzorne kamere.
Moguće je da bi muškarac mogao pripadati takozvanoj prepper sceni koja je aktivna i u Velikoj Britaniji. To je skupina koja se priprema za katastrofe poput smaka svijeta, velikih nestanaka struje ili nuklearnog rata.
Austrija
Hoće li Austrija nabaviti rakete dugog dometa?
Austrija planira do 2028. godine donijeti odluku o nabavi sustava protuzračne obrane dugog dometa, najavila je danas ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) u emisiji Ö1-Morgenjournal.
Govoreći o političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama i sve manjoj oslonjenosti Europe na američku vojnu zaštitu, Tanner je naglasila:
“Za nas to znači da moramo postati sposobni za obranu.”
Dodala je da se plan modernizacije austrijske vojske “Aufbauplan 2032+” mora provesti u cijelosti.
Odluka o kupnji raketnih sustava srednjeg dometa već je uključena u taj plan, u okviru europske inicijative “Sky Shield”. No, austrijska vlada je u svom programu također predvidjela nabavu sustava dugog dometa, a sada je ministrica prvi put konkretno navela 2028. godinu kao krajnji rok za tu odluku.
Daljnji razvoj austrijske zračne obrane
Ministrica Tanner istaknula je kako je prirodan korak da se austrijska nadzorna zaštita zračnog prostora nadogradi i razvije u sustav zračne obrane.
Trenutačno je u planu nabava sustava kratkog i srednjeg dometa, koji su već uključeni u europski “Sky Shield” program. Tek nakon toga planira se kupnja sustava dugog dometa, za što su procijenjeni troškovi od oko četiri milijarde eura.
“Vjerujem da ćemo, nakon što osiguramo sustave kratkog i srednjeg dometa, prema planu nastaviti s nabavom sustava dugog dometa – mislim da će to biti 2028. godine.” – izjavila je Tanner.
Na pitanje hoće li političke promjene u SAD-u utjecati na odluku o tome iz koje zemlje će se kupovati raketni sustavi (iz SAD-a ili Europe), ministrica je potvrdila da će i to biti faktor u donošenju odluke.
Austrija
Klimatski bonus: Do 1.010 eura unatoč ukidanju – mnogi ga još uvijek mogu dobiti
Drugi val isplate klimatskog bonusa do 290 eura za 2024. godinu bliži se kraju. Dostava putem pošte započinje 12. ožujka 2025. godine, a stotine tisuća ljudi još uvijek mogu preuzeti svoj bonus.
Vlada je odlučila ukinuti klimatski bonus kako bi smanjila proračunski deficit, čime bi se uštedjelo do 2 milijarde eura u ovoj godini.
Unatoč tome, mnogi stanovnici Austrije i dalje će dobiti isplatu do 290 eura. Drugi val isplate za 2024. godinu započeo je još u veljači. Prvo je oko 400.000 ljudi primilo novac izravnom uplatom na račun – od 75 do 290 eura po osobi.
Dodatnih 100.000 osoba primit će uplatu putem RSa pisma od 12. ožujka 2025., jer njihovi bankovni podaci još nisu poznati. Oni koji su bonus već primili u jesen prošle godine ili u veljači 2025. neće dobiti novi dopis.
Nekoliko stotina tisuća bonusa još uvijek čeka na preuzimanje u Ministarstvu zaštite klime, uključujući i bonuse iz 2022. godine.
Prema portalu Finanz.at, oni koji nisu preuzeli svoj klimatski bonus iz prethodnih godina i dalje imaju pravo na isplatu. Krajem 2024. godine bilo je oko 90.000 osoba koje nisu preuzele bonus za 2023., a iako je zbog povećanja bankovnih uplata (za 27%) taj broj ove godine niži, još uvijek postoji mogućnost isplate do 290 eura.
Kako navodi portal 5min.at, do kraja veljače 2025. godine postojalo je oko 345.000 nepreuzetih klimatskih bonusa iz prethodnih godina. Samo za 2022. godinu još uvijek je nepreuzetih 100.000 bonusa, a taj je bonus iznosio 500 eura po osobi jer je tada isplaćena i naknada za poskupljenje.
Tko nije preuzeo bonus od 2022. godine, sada može ostvariti pravo na do 1.010 eura (500 eura za 2022., 220 eura za 2023., 290 eura za 2024.).
Pravo na isplatu do tri godine unatrag
U tisućama slučajeva, pisma s obavijesti o isplati nisu preuzeta u poštanskim uredima i vraćena su Ministarstvu zaštite klime. Prema procjenama, riječ je o čak 20 milijuna eura koji još uvijek čekaju svoje vlasnike. U tim slučajevima potrebno je kontaktirati ministarstvo putem službene stranice klimabonus.gv.at, nakon čega će novac biti uplaćen na bankovni račun.
Mogućnost naknadne isplate vrijedi do tri godine unatrag, što znači da se još uvijek može zatražiti isplata bonusa za 2023. godinu, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za ostvarenje prava na bonus.
Austrija
U Austriji će neke stvari pojeftiniti, vlada donosi nove mjere
Očekuje se da će Vijeće ministara u srijedu odobriti paket za mala i srednja poduzeća za rasterećenje poduzeća. “Heute” je objavio detalje o mjerama koje će se provoditi ove godine.
Nakon ograničenja najamnina i prvih mjera štednje za uravnoteženje proračuna, sada dolaze sljedeće odluke nove Vlade. Na dnevnom redu Vijeća ministara u srijedu ujutro vjerojatno će se naći dva velika pitanja: prvo, zaustavljanje spajanja obitelji, a drugo, prema informacijama “Heute”, treba se usvojiti prvi ekonomski paket – takozvani paket za mala i srednja poduzeća koji je već najavio ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP).
Nakon Vijeća ministara savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP), ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) te državni tajnici Jörg Leichtfried (SPÖ) i Sepp Schellhorn (NEOS) predstavit će oba paketa mjera. Sam Hattmannsdorfer je u Bruxellesu na Vijeću EU za tržišno natjecanje i stoga nije prisutan.
“Gospodarska situacija u Austriji je ozbiljna i zabrinjava me. Kako ne bismo zaostajali, moramo sada postaviti kurs i obnoviti svoju konkurentnost kroz dosljednu agendu reformi i novu dinamiku. To zahtijeva konkurentnije cijene energije, debirokratizaciju i značajno smanjenje troškova rada. Planirani paket za mala i srednja poduzeća ovdje daje prve odgovore”, unaprijed je objasnio ministar Hattmannsdorfer.
U Austriji je 2023. godine bilo 579.500 takvih poduzeća, što predstavlja 99,7% svih poduzeća u tržišno orijentiranom domaćem gospodarstvu. Mala i srednja poduzeća imaju ukupno oko 2,5 milijuna zaposlenih (dvije trećine svih zaposlenih u ovoj zemlji) i obučavaju 53.700 pripravnika (58%). S bruto dodanom vrijednošću od 168 milijardi eura, mala i srednja poduzeća daju značajan doprinos austrijskoj gospodarskoj proizvodnji – čine 56% tržišno orijentirane dodane vrijednosti.
Nizom mjera koje će stupiti na snagu ove godine političari žele rasteretiti malo i srednje poduzetništvo. S paketom za mala i srednja poduzeća, “sada započinjemo povratak performansi i konkurencije”, kaže Hattmannsdorfer. Uključuje “prve potrebne korake na putu vraćanja Austrije u brzu traku”.
To znači da bi neke stvari trebale pojeftiniti.
You must be logged in to post a comment Login