Austrija
Nova bečka omogućuje nevjerojatnu transformaciju alkena

Znanstvenici sa Sveučilišta u Beču razvili su novu, bržu metodu transformacije alkena.
Alkeni su sastavni elementi, točnije organske molekule čiji su atomi ugljika povezani dvostrukom vezom, a njihova je važnost doista golema. Njihova primjena obuhvaća brojna polja, primjerice farmaciju, proizvodnju mirisa i petrokemiju, a pretvorba alkena u nove produkte osobito je zanimljiva. Sveučilište u Beču na čelu s Nunom Maulideom razvilo je novu metodu pretvaranja alkena u složenije produkte.
Plešući naboj
Kemičari sa Sveučilišta u Beču tako su po prvi puta za transformaciju alkena koristili takozvani plešući naboj i na taj način izbjegli ugradnju dodatnih molekularnih fragmenata koji su se, za potrebe transformacije, do sada koristili.
Brže i učinkovitije
Nova je metoda svakako brža i učinkovitija, posebice uzmemo li u obzir činjenicu da su se spomenuti molekularni fragmenti nakon pretvorbe morali ukloniti. Ovo revolucionirano otkriće rasplesalo je svijet kemičara, a sve je detalje objavio renomirani časopis Nature.
Odabir idealnih uvjeta
Tim s Instituta za organsku kemiju Sveučilišta u Beču došao je do sljedeće spoznaje: ako se alkenu doda komponenta, stvara se naboj koji doslovce pleše oko molekule dok ne dosegne položaj u kojem može biti imobiliziran istom prethodno uvedenom komponentom. Zvuči jednostavno, no to nikako nije slučaj. Najprije je bilo potrebno istražiti koja bi bila idealna temperatura te koliko bi takva reakcija trebala trajati, kao i na koji način reagense i otapala treba optimirati da bi se sve odvilo u skladu s predviđanjima. Dobra je vijest da ova metoda funkcionira i s jednostavnijim alkenima.
Uštede su velike
Zahvaljujući uspjehu ove metode, znanstvenici će uštedjeti mnogo dragocjenog vremena i resursa, a smanjit će se i troškovi, a sve je to dobrodošlo posebice kada je o proizvodnji lijekova riječ.

Austrija
Prevare s vizama sve češće: U Austriji muškarac umalo platio 16.000 eura za vizu

Zavela ga lijepim riječima: Gornjoaustrijanac je nasjeo na prevaranticu. Njezin zahtjev: nepristojno visoka svota za vizu.
Zaštitnici potrošača iz Radničke komore Gornje Austrije imaju pune ruke posla. “Internetske prijevare su nam uvijek aktualne, a ‘love scam’ smatramo posebno podmuklom varijantom”, objašnjava voditeljica odjela Ulrike Weiß za “Heute”.
Naime, kod ove vrste prevare bezobzirni počinitelji se na internetu predstavljaju kao samci u potrazi za velikom ljubavi.
Prijevara kao iz udžbenika
“Zapravo slučaj kao iz udžbenika za kriminaliste”, komentira Weiß ono što se dogodilo nesuđenoj žrtvi. Nakon duljeg povjerljivog kontakta putem interneta, muškarac je napokon htio osobno upoznati osobu s druge strane ekrana – navodno ženu iz Kazahstana.
2.000 eura već nestalo
Prevarantica je tvrdila da joj nedostaje samo viza za Austriju, koja navodno košta 16.000 eura. Srećom, žrtva se obratila stručnjacima iz Radničke komore, koji su odmah prepoznali prijevaru. Na kraju, do uplata veće svote ipak nije došlo, ali nesreća je bila što je već izgubio 2.000 eura.
“Zapravo, Schengenska viza trenutno košta oko 94 eura”, upozorava Weiß te apelira na ljude da ne nasjedaju na zahtjeve nepoznatih osoba. “Kako bismo zaštitili potrošače, pokrenuli smo seriju webinara o sigurnosti na internetu.”
Austrija
Žena iz Austrije imala čak 1.054 prekovremenih sati, sad se bori za 57.298 eura

Izvanredan slučaj zaokuplja pažnju podružnice Radničke komore (AK) u Zwettlu: Ženi iz Waldviertela navodno nije isplaćeno više od 1.000 prekovremenih sati.
Radnička komora Donje Austrije izborila je prošle godine rekordnih 99,8 milijuna eura za radnike. Ukupno 163.000 članova zatražilo je pomoć AK Donje Austrije zbog problema na radnom mjestu.
Radnička komora osigurala gotovo 100 milijuna eura za radnike
„Tema prekovremenih sati bila nam je od iznimne važnosti“, izjavio je nedavno predsjednik AK Donje Austrije i predsjednik ÖGB NÖ, Markus Wieser, na konferenciji za novinare. Posebno se zaposlenici u trgovini i ugostiteljstvu obraćaju Radničkoj komori ili sindikatima zbog neplaćenih prekovremenih sati.
Mnogi prekovremeni sati i dodatni rad ostaju neplaćeni kroz dulje vremensko razdoblje. Zbog rokova zastare, potraživanja se mogu ostvariti samo u kratkom vremenskom periodu – primjerice, u ugostiteljstvu maksimalno četiri mjeseca. Zato je važno da radnici redovito, najbolje pisanim putem, od poslodavca traže isplatu zaostalih prekovremenih sati. Na taj način mogu zaustaviti tijek zastare.
Rad od kuće za švicarsku tvrtku
Posebno dramatičan bio je slučaj zaposlenice iz okruga Zwettl, koja je radila od kuće za švicarsku tvrtku. „Mjesecima je radila po 60 sati tjedno“, opisao je Thomas Kaindl, voditelj Odjela za regionalne poslove u AK Donje Austrije.
Ukupno joj se nakupilo 1.054 prekovremenih sati koje poslodavac nije želio platiti. Obratila se Radničkoj komori za pomoć. „Podnijeli smo tužbu za neisplaćeni iznos, a predmet je trenutno na Radnom i socijalnom sudu“, objasnio je Kaindl. Vrijednost spora iznosi značajnih 57.298 eura bruto.
Austrija
Novi potres u Austriji, zatreslo kod Judenburga

U nedjelju ujutro tlo se zatreslo na području Judenburga. Oko 8:40 sati zabilježen je potres magnitude 2.1.
U nedjelju, 23. veljače 2025. godine, u 8:41 sati, područje Judenburga u Štajerskoj pogodio je potres magnitude 2.1. “U bližoj okolici bio je djelomično jasno osjetan”, izvijestila je Austrijska služba za potrese GeoSphere Austria.
Prema dosadašnjim izvješćima, nisu zabilježene štete na građevinama, a prema mišljenju stručnjaka, potres ove jačine ne bi trebao prouzročiti materijalnu štetu.
Iako slabiji potresi poput ovoga rijetko uzrokuju ozbiljne posljedice, događaji ovakve prirode podsjećaju na važnost praćenja seizmičkih aktivnosti i stalne pripravnosti na eventualne jače potrese.