U povodu tragične i još uvijek nerazjašnjene smrti 26-godišnjeg I. B. iz Vrgorca, koja je u crno zavila Vrgorsku krajinu i susjedno ljubuško selo Vojniće (BiH), iz kojeg ovaj mladić vuče podrijetlo, nakon upita Slobodne Dalmacije oglasilo se hrvatsko veleposlanstvo u Pragu.

Naime, mladić je prije nekoliko dana stradao u Češkoj. Obitelj još uvijek čeka rezultate istrage češkog Ministarstva unutarnjih poslova, kao i tijelo stradalog mladića kako bi ga mogli dostojanstveno pokopati.

Dok se čeka službeno očitovanje češkog MUP-a, oglasila se hrvatska veleposlanica u Pragu Ljiljana Pancirov.

”Svjesni smo težine situacije i u stalnom smo kontaktu s obitelji. Budite uvjereni da smo učinili, kao i da i dalje činimo, sve što je u našoj moći kako bi se tijelo mladića što prije prevezlo u Hrvatsku i kako bi se slučaj riješio. Nadam se da razumijete da ne možemo utjecati na tijek istrage, kao ni javno davati izjave ili komentirati ovaj slučaj”, kazala je hrvatska veleposlanica u češkoj prijestolnici za Slobodnu Dalmaciju.

Španjolska vlada dekretom namjerava dodijeliti privremenu dozvolu boravka i trenutačnu radnu dozvolu za oko 500.000 migranata bez reguliranog statusa, a prema nekim procjenama broj bi mogao doseći i do 800.000 osoba.

Riječ je uglavnom o ljudima koji već rade u poljoprivredi, turizmu i uslužnim djelatnostima, često bez ikakve pravne zaštite. Kako bi ostvarili pravo na dozvolu, migranti će morati dokazati da su se nalazili u Španjolskoj prije 31. prosinca 2025., da su u zemlji boravili najmanje pet mjeseci te da nisu kazneno osuđivani.

Dozvola će vrijediti godinu dana, a nakon toga će se moći pretvoriti u redovnu boravišnu dozvolu. Podnošenje zahtjeva trebalo bi započeti u travnju, nakon što dekret stupi na snagu.

Oporbene stranke desnice, PP i Vox, upozoravaju na moguće „privlačne učinke“ i dodatni pritisak na tržište rada i socijalni sustav. Vlada, s druge strane, ističe da će legalizacija smanjiti rad na crno, povećati uplate u socijalne fondove i priznati realnost da su migranti već važan dio gospodarstva.

Prema službenim podacima, početkom 2025. Španjolska je imala 49,1 milijun stanovnika, od čega je 19,3 posto rođeno u inozemstvu, odnosno oko 9,8 milijuna ljudi.

Mjera se smatra i političkim zaobilaznim rješenjem, jer sličan zakon trenutačno nema dovoljno podrške u parlamentu. Na donošenje dekreta dodatno su utjecali pritisci migrantskih udruga i crkvenih organizacija.

Vlada naglašava da Španjolskoj nedostaje radne snage u turizmu, poljoprivredi, skrbi i uslugama te da migracije pomažu popuniti te praznine. Tome u prilog idu i pozitivni gospodarski pokazatelji: stopa nezaposlenosti krajem 2025. pala je na 9,93 posto, najnižu razinu od 2008., dok je BDP prema procjeni OECD-a porastao za 2,9 posto.

Španjolska je prošle godine zabilježila i rekordan turizam, s oko 97 milijuna stranih posjetitelja. Među najvećim skupinama migranata su osobe iz Maroka, Rumunjske, Kolumbije i Venezuele.

Za razliku od sve restriktivnijih politika u mnogim državama, uključujući SAD, Španjolska se ovim potezom pozicionira kao zemlja koja migraciju vidi i kao gospodarsku priliku.

Ženi koja je prošle godine na glavnom željezničkom kolodvoru u Hamburgu nožem izbola 15 ljudi u ponedjeljak je određen trajni smještaj u psihijatrijskoj bolnici. Sud je presudio da 39-godišnjakinja, kojoj je dijagnosticirana šizofrenija, ne može biti kazneno odgovorna za napad koji se dogodio 23. svibnja, piše Euronews.

Prema riječima glasnogovornika suda, dokazi izneseni tijekom suđenja pokazali su da je žena patila od deluzija te je vjerovala da je putnici na peronu namjeravaju ubiti. Tužiteljstvo je zatražilo njezin trajni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi, a optuženica je navodno prihvatila presudu i ne namjerava se žaliti.

Napad u vrijeme najveće gužve

Napad se dogodio u petak navečer za vrijeme najveće gužve. Žena je ukrala nož iz drogerije na kolodvoru i potom napala putnike koji su čekali na peronu, teško ozlijedivši najmanje četiri osobe. Njezin pomahnitali pohod zaustavila su dvojica prolaznika i policajci, koji su je uspjeli svladati.

Širi kontekst nasilja

Prema sudskim podacima, žena je od listopada 2024. bila beskućnica, a nedugo nakon uhićenja smještena je u psihijatrijsku bolnicu. Ovaj napad dogodio se u jeku niza nasilnih incidenata diljem Njemačke, od kojih su mnogi imali džihadističke ili krajnje desničarske motive.

Kao odgovor na ranije napade, Njemačka je već bila postrožila zakone o oružju te zabranila nošenje noževa u vlakovima i na određenim područjima, uključujući i glavni kolodvor u Hamburgu.