Hrvatska
Ništa od vinjeta u Hrvatskoj, uvodi se sustav vrijedan čak 100 milijuna eura
I posljednjeg turističkog vikenda u kolovozu promet je pojačan, i to u oba smjera, i prema unutrašnjosti i prema moru. Vozači su se morali naoružati strpljenjem jer se jučer mjestimično vozilo u kolonama, a kraća čekanja bila su i na naplatnim postajama Lučko i Demerje u Zagrebu.
Hrvatske autoceste naplatile su do polovine kolovoza gotovo 30 milijuna eura cestarina, osam posto više nego lani u isto vrijeme, prema zadnjim podacima. Uz to je 41,3 milijuna vozila prošlo hrvatskim autocestama od početka godine do unatrag desetak dana, 12 posto više nego lani. Na vrhuncu sezone, usput, kroz neke od 399 naplatnih kućica prođe i 300 vozila u sat vremena, prema podacima, piše Jutarnji.
Rekordni prihodi
Očekuje se da će ovogodišnji prihodi HAC-a, koji upravlja s 1100 kilometara autoceste (još 200 kilometara drže Bina Istra i Zagreb – Macelj), nadmašiti lanjske rekordne od ukupno 398 milijuna eura, i to za 10 posto. No, ono što se često javlja kao pitanje jest – može li se od hrvatskih autocesta zaraditi više? Susjedi Slovenci, usporedbe radi, s upola manje kilometara autoceste, 605 km, sustavom vinjeta ostvaruju značajno više prihoda, oko 450 milijuna eura godišnje. Slikovito, Hrvatska svaki metar autoceste u godini dana naplati 300 eura, Slovenci višestruko više, 740 eura.
Da se o sustavu vinjeta i ne razmišlja, potvrdio je nedavno ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kad je najavljivao uvođenje novog sustava naplate cestarina. Sustavom vinjeta, ukratko, vozač plaća neograničenu vožnju u određenom vremenu, a sustavom kakav mi planiramo uvesti i dalje bi se plaćalo po prijeđenom kilometru.
Ideja je, naravno, kaže Butković, ubrzati promet, maknuti naplatne kućice i doskočiti prometnim čepovima u sezoni.
“Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model ‘plati koliko voziš‘ umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja”, izjavio je Butković.
Iz HAC-a su najavili da bi ova godina potencijalno mogla biti zadnja godina modela naplate preko naplatnih kućica.
Od iduće godine planira se postupno uvođenje novog modela elektroničkog plaćanja cestarine bez zaustavljanja, projekta teškog oko 100 milijuna eura, koji bi u potpunosti trebao zaživjeti do 2025.
Taj model naplate, dakle, ne bi se temeljio na sustavu vinjeta, kao što to imaju susjedi Slovenci, nego sustavu kamera koje bi, uz tablicu vozila, bilježile boju, obujam, profil vozila i procjenu očekivanog vremena prolaska. Naplata će se obavljati preko uređaja ENC i sustava ALPR, točnije svi korisnici će se morati registrirati u sustavu preko registarske oznake.
Butković je objasnio da to znači da više neće biti rampi i naplatnih kućica, da će vozači imati poseban račun s kojeg će se skidati sredstva ulaskom i izlaskom s autoceste.
Zbogom gužvama
“Više nema rampi, nema gužvi i cilj je povećati promet na autocestama. Novi sustav bi mogao omogućiti prolaz i do 3000 vozila u sat vremena”, rekao je.
Ne slažu se svi stručnjaci s tim modelom. Recimo, Ivan Dadić, professor emeritus i bivši dekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, nedavno je za Euractiv rekao da jedino vinjete mogu spriječiti gužve na autocestama. Prema njegovu mišljenju, planirana tehnologija je preskupa u usporedbi s vinjetama, a i koristi bi od vinjeta bile višestruke: potaknule bi turistička putovanja i korištenje ostalih usluga na autocestama.
Iz HAC-a su procijenili da bi vrijednost uvođenja novog sustava naplate mogla biti oko 100 milijuna eura.
Trećina iz fonda EU
Međutim, ponude koje je deset tvrtki dostavilo HAC-u prije mjesec dana kreću se od 80 milijuna eura do gotovo 250 milijuna eura. Tako su najjeftiniju ponudu od 80 milijuna eura dali iz slovačke tvrtke SkyToll i TollNet, koja je slične sustave radila u Slovačkoj, Češkoj, Urugvaju i Rusiji.
Nešto skuplja je austrijska tvrtka Kapsch Traffic s 90 milijuna eura, isto koliko nudi i kineska CTFO Jeton Technology. Među ponuđačima su i tri hrvatske kompanije King ICT, Končar Digital i Ericsson Nikola Tesla. Od njih tri najviše traži Ericsson, oko 220 milijuna eura za novi sustav, slijedi King ICT s oko 190 milijuna eura, te Končar Digital s 96 milijuna eura bez PDV-a. Najskuplju ponudu od 244 milijuna eura predala je španjolska tvrtka SICE. HAC ima 90 dana da izabere najbolju ponudu. Dvije trećine će se financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Mobilne jedinice
Na kraju, novi sustav naplate uključuje ukidanje 339 naplatnih kućica na ukupno 77 ulaza i izlaza s autoceste. Tamo sada radi oko 900 radnika, prema riječima predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS) Anđelka Kasunića. Trećina bi trebala u mirovinu, a ostali radnici na naplatnim kućicama, prema Kasunićevim riječima, ne bi trebali postati višak, nego dobiti nova zaduženja, poput rada u tzv. mobilnim jedinicama, koje love neplatiše i naplaćuju kazne
Prema sadašnjim informacijama, kazna za prekršitelje, koji se ne bi registrirali prilikom ulaska na autocestu, iznosila bi sto eura plus cestarina, ali moguće je da će do konačnog prijedloga zakona biti i povećana.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
