Hrvatska
Nenad Bakić: “Kako pomoći – mislimo veliko!”
Nenad Bakić, poznati hrvatski matematičar, filantrop, investitor te jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika oglasio se povodom potresa u Petrinji te izrazio svoje mišljenje koje je naišlo na mnoštvo pozitivnih kritika na društvenim mrežama. Bakić je pozvao na žurnu reakciju države koja bi svim unesrećenim pomogla s direktnom jednokratnom pomoći od 10 tisuća kuna. Njegovo mišljenje prenosimo u cijelosti.
“Mislim da bi odlična pomoć bila svakom građaninu – odraslom, starcu i djetetu – s prebivalištem u najugroženijoj zoni (Petrinja, Glina, Kostajnica, pokupska sela – to je možda 50.000 ljudi) odmah dati jednokratnu i bezuvjetnu pomoć od 10.000 kuna, bez ikakvog imovinskog cenzusa, povrh sve druge pomoći – a oni će sami najbolje znati kako to upotrijebiti. To je oko 500 mil. kn, koje moramo imati.
Naravno da nekima ne treba, ali u cjelini to je vrlo siromašan kraj. A i oni kojima ‘ne treba’, na neki način će to vratiti u sustav kroz štednju ili investicije. Slično, predlažem da se jednokratno svim umirovljenicima u Hrvatskoj dodijeli COVID pomoć od po jedna prosječna mirovina, 2.500 kuna, to je ukupno oko 3 milijarde kuna – malo, s obzirom na sve troškove pandemije. Mnogi umirovljenici jako teško žive, neki i u bijedi, ali ih ne vidimo jer nisu aktivni na društvenim mrežama, nema ih u medijima. Naravno da su neki i dobrostojeći, ali prioritet je odmah pomoći onima kojima je nužno, a svaka komplikacija bi ovo jako odužila. Jednom sam se rasplakao kad je u Božićnoj akciji Indexa starac iz doma u Zagrebu zamolio konzervu ribica (!) i crno odijelo. Odijelo je za pokop, jer očito nema nikog svog. Promislite dobro o ovome: konzerva ribica i crno odijelo, pred kraj života, nečija je Božićna želja. Zamislite koliko je takvih ljudi. I kad smo kod domova, sad zamislite kako je tim ljudima danas, u epidemiji, kad im prijatelji u susjednoj sobi umiru, kakva je atmosfera u njima …
Mnogi bi si starci kupili ono što žele, a ne mogu si priuštiti – opet primjer s iste akcije, ali ovogodišnje: mnogi u jednom zagrebačkom domu su zaželjeli Panettone i banane. Pogledajte si u komentaru link na želje staraca, svatko normalan mora biti jako tužan kad vidi te želje. Drugi bi napokon svojim unucima mogli kupiti čokoladu, a oni kojima ne treba – stavili bi na štednju i opet bi taj novac procirkulirao. Vjerujem da bi ukupna ekonomska bilanca bila čak i pozitivna, iako to ovdje nije presudno. Zamislite koliko bi se goodwilla stvorilo i koliko bi Hrvatska bila nasmijanija zemlja.
A umirovljenici na Baniji bi, naravno, dobili 12.500 kuna ODMAH (uz svu državnu pomoć pri obnovi), za mnoge od njih bi to bilo pravo bogatstvo. U mnogim segmentima nam je država dobro organizirana (da povučem paralelu s Covid – sjetite se da smo mjesec dana unaprijed imali spremnu Arenu, koja se srećom vrlo malo koristila, i šatorsko proširenje KBD, koje se uopće nije koristilo, izdržali bolnički udar, za razliku od mnogih bogatijih država u EU. A što se ove administracije tiče, sjetite se kako je efikasno i precizno uvedena fiskalizacija. Stoga sam siguran da ovakvu akciju država može provesti doslovno u tjedan dana.
Ovakva akcija bi bila prijelomna u našem shvaćanju solidarnosti i podrške ranjivima – budimo velikodušni sistemski i ‘na veliko’ – i time bi ova ‘epi’ godina (dva vala epidemije i dva velika epicentra) dobila i dobar epilog, svi bismo bili ponosni i zadovoljni, a sve kreće iz glave. Ukupno, umirovljenički trošak se čini velik, ali i radi se o preko 1/4 populacije, od kojih vjerujem barem pola teško živi.
MISLIMO VELIKO jer velike ideje pokreću svijet, čine se zastrašujuće u početku, ali kad kreneš na put, vidiš da je skoro pa isti napor, mali ili veliki put …”, stoji u Bakićevom facebook statusu.
- Lavine u Tirolu, Vorarlbergu i Salzburgu
- Istraga zbog nehotičnog ubojstva nakon nesreće na autocesti u Austriji u kojoj su preminule četiri žene
- Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
- Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
- Četiri žene poginule u strašnoj nesreći na A2: Navodno su bile na putu iz Hrvatske za Austriju
R.P / Nenad Bakić – facebook
Foto: narod.hr / screenshoot – Hrt
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
