Hrvatska
Nenad Bakić: “Kako pomoći – mislimo veliko!”
Nenad Bakić, poznati hrvatski matematičar, filantrop, investitor te jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika oglasio se povodom potresa u Petrinji te izrazio svoje mišljenje koje je naišlo na mnoštvo pozitivnih kritika na društvenim mrežama. Bakić je pozvao na žurnu reakciju države koja bi svim unesrećenim pomogla s direktnom jednokratnom pomoći od 10 tisuća kuna. Njegovo mišljenje prenosimo u cijelosti.
“Mislim da bi odlična pomoć bila svakom građaninu – odraslom, starcu i djetetu – s prebivalištem u najugroženijoj zoni (Petrinja, Glina, Kostajnica, pokupska sela – to je možda 50.000 ljudi) odmah dati jednokratnu i bezuvjetnu pomoć od 10.000 kuna, bez ikakvog imovinskog cenzusa, povrh sve druge pomoći – a oni će sami najbolje znati kako to upotrijebiti. To je oko 500 mil. kn, koje moramo imati.
Naravno da nekima ne treba, ali u cjelini to je vrlo siromašan kraj. A i oni kojima ‘ne treba’, na neki način će to vratiti u sustav kroz štednju ili investicije. Slično, predlažem da se jednokratno svim umirovljenicima u Hrvatskoj dodijeli COVID pomoć od po jedna prosječna mirovina, 2.500 kuna, to je ukupno oko 3 milijarde kuna – malo, s obzirom na sve troškove pandemije. Mnogi umirovljenici jako teško žive, neki i u bijedi, ali ih ne vidimo jer nisu aktivni na društvenim mrežama, nema ih u medijima. Naravno da su neki i dobrostojeći, ali prioritet je odmah pomoći onima kojima je nužno, a svaka komplikacija bi ovo jako odužila. Jednom sam se rasplakao kad je u Božićnoj akciji Indexa starac iz doma u Zagrebu zamolio konzervu ribica (!) i crno odijelo. Odijelo je za pokop, jer očito nema nikog svog. Promislite dobro o ovome: konzerva ribica i crno odijelo, pred kraj života, nečija je Božićna želja. Zamislite koliko je takvih ljudi. I kad smo kod domova, sad zamislite kako je tim ljudima danas, u epidemiji, kad im prijatelji u susjednoj sobi umiru, kakva je atmosfera u njima …
Mnogi bi si starci kupili ono što žele, a ne mogu si priuštiti – opet primjer s iste akcije, ali ovogodišnje: mnogi u jednom zagrebačkom domu su zaželjeli Panettone i banane. Pogledajte si u komentaru link na želje staraca, svatko normalan mora biti jako tužan kad vidi te želje. Drugi bi napokon svojim unucima mogli kupiti čokoladu, a oni kojima ne treba – stavili bi na štednju i opet bi taj novac procirkulirao. Vjerujem da bi ukupna ekonomska bilanca bila čak i pozitivna, iako to ovdje nije presudno. Zamislite koliko bi se goodwilla stvorilo i koliko bi Hrvatska bila nasmijanija zemlja.
A umirovljenici na Baniji bi, naravno, dobili 12.500 kuna ODMAH (uz svu državnu pomoć pri obnovi), za mnoge od njih bi to bilo pravo bogatstvo. U mnogim segmentima nam je država dobro organizirana (da povučem paralelu s Covid – sjetite se da smo mjesec dana unaprijed imali spremnu Arenu, koja se srećom vrlo malo koristila, i šatorsko proširenje KBD, koje se uopće nije koristilo, izdržali bolnički udar, za razliku od mnogih bogatijih država u EU. A što se ove administracije tiče, sjetite se kako je efikasno i precizno uvedena fiskalizacija. Stoga sam siguran da ovakvu akciju država može provesti doslovno u tjedan dana.
Ovakva akcija bi bila prijelomna u našem shvaćanju solidarnosti i podrške ranjivima – budimo velikodušni sistemski i ‘na veliko’ – i time bi ova ‘epi’ godina (dva vala epidemije i dva velika epicentra) dobila i dobar epilog, svi bismo bili ponosni i zadovoljni, a sve kreće iz glave. Ukupno, umirovljenički trošak se čini velik, ali i radi se o preko 1/4 populacije, od kojih vjerujem barem pola teško živi.
MISLIMO VELIKO jer velike ideje pokreću svijet, čine se zastrašujuće u početku, ali kad kreneš na put, vidiš da je skoro pa isti napor, mali ili veliki put …”, stoji u Bakićevom facebook statusu.
- Austrija: Poznata tvrtka u novim problemima, ugroženo 1400 radnih mjesta
- Snažniji potres zabilježen u Austriji
- U Austriji najizglednija koalicija ÖVP, SPÖ i NEOS-a
- U Austriji skoro 100.000 ljudi potpisalo peticiju za smjenu Van der Bellena
- Austrija: Bolnica uklanja sve križeve iz bolesničkih soba?
R.P / Nenad Bakić – facebook
Foto: narod.hr / screenshoot – Hrt
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
