Ekonomija
Nema smjena na vrhu najbogatijih Austrijanaca
Bogatstvo 100 najbogatijih Austrijanaca ostalo je otprilike isto kao i prethodne godine. Kao i 2021., zajedno su posjedovali oko 200 milijardi eura, pokazuje trenutna analiza “trenda”. Zastoj je, između ostalog, posljedica ekonomskih posljedica rata u Ukrajini.
Na vrhu najbogatijih Austrijanaca i dalje su obitelji Porsche i Piech (41,6 milijardi eura) te šef Red Bulla Dietrich Mateschitz (24,9 milijardi eura).
Međutim, budući da je imovina obitelji Porsche i Piech podijeljena na desetke ljudi, Mateschitz je daleko najbogatiji pojedinac u Austriji.
Prethodne godine njegova imovina procijenjena je na 16,4 milijarde eura. Ponovni skok može se objasniti stalnim rastom i visokom profitabilnošću proizvođača pića.
Kao i prošle godine, treće mjesto pripalo je Elisabeth Schaeffler, koja je sa sinom Georgom veliki dioničar Continentala i posjeduje imovinu od 6,4 milijarde eura.
Međutim, imovina obitelji Schaeffler koja se temelji na udjelima u dvama automobilskim dobavljačima guma Continentalu i Schaeffleru, pala je za oko tri milijarde eura kao rezultat problema u opskrbnom lancu i povećanih troškova energije, piše “trend”.
Na četvrtom mjestu slijedi obitelj Wlaschek (5,4 milijarde eura). Oni su nasljednici milijardera i bivšeg osnivača Bille Karla Wlascheka koji je preminuo 2015. godine. Bečki poduzetnik za nekretnine Georg Stumpf zauzeo je peto mjesto (pet milijardi eura).
Investitor u nekretnine Rene Benko ostao je na šestom mjestu s imovinom od 4,9 milijardi eura. Osnivač Novomatica Johann Graf, koji je prošle godine zauzeo peto mjesto, sada je sedmi na listi (4,8 milijardi eura).
Osmo mjesto zauzima obitelj Flick (četiri milijarde eura), dok se na deveto mjesto smjestila obitelj Sohmen (BW Group – 3,9 milijardi eura). Top 10 najbogatijih u Austriji zatvara obitelj Lehner s imovinom od 3,75 milijardi eura.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
Austrija
Austrija: Dogovoreno povećanje plaća za radnike u elektro i elektroničkoj industriji
Otprilike 60.000 zaposlenih u elektro i elektroničkoj industriji može odahnuti. U trećem krugu pregovora poslodavci i sindikat uspjeli su dogovoriti novi kolektivni ugovor. KV plaće i nadnice rastu za 7,5 posto. Povećanja se primjenjuju od 1. svibnja.
Novi kolektivni ugovor minimalna plaća/minimalna osnovna plaća iznosit će 2.406,56 eura bruto mjesečno. Prihodi pripravnika, naknada i putnih naknada povećavaju se svaki za 7,5 posto. Naknada za drugu smjenu bit će povećana za jedan euro po satu.
“Dogovor u ovoj rundi i na ovoj razini bio je moguć samo kroz radne sastanke”, rekli su glavni sindikalni pregovarači Reinhold Binder (PRO-GE) i Karl Dürtscher (GPA) u izjavi za javnost. Osim toga, partneri u kolektivnom ugovoru dogovorili su kvalifikacijsku ofenzivu. U sljedećih nekoliko godina zaposlenici bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja bit će kvalificirani kao KV radnici.
You must be logged in to post a comment Login