Svijet
NATO povećava broj vojnika u visokoj pripravnosti na preko 300.000
NATO će na svom samitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg.
“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu.
Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina, piše HINA.
Na samitu u Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih skupina na razinu brigada.
Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definirana kao “najveća i izravna prijetnja našoj sigurnosti”.
U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, rekao je Stoltenberg.
Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a.
Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO.
Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali da “ne može obećati da će blokada biti uklonjena”.
Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.
Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u.
Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske.
Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste.
Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.
Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.
Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.
Svijet
Scholz telefornirao s Putinom
Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) razgovarao je danas telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovor je trajao sat vremena i bio je prvi kontakt od prosinca 2022., rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit.
Scholz je u razgovoru zamolio Putina “da pregovara s Ukrajinom”. Oni moraju imati za cilj pravedan i trajan mir, rekao je Hebestreit nakon telefonskog razgovora.
Njemački kancelar ponovno je osudio “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i pozvala predsjednika Putina da ga prekine i povuče trupe”.
Scholz je već najavio da je spreman razgovarati s Putinom o daljnjem razvoju događaja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Rusija je napala Ukrajinu 24. veljače 2022.
Nakon SAD-a, Njemačka je najveća podrška vladi u Kijevu. No, kancelar redovito naglašava kako se mora spriječiti daljnja eskalacija i izravno uplitanje Zapada u rat.
Zato, osim nekoliko iznimaka, Scholz odbija dopustiti Ukrajini da napada ciljeve na ruskom teritoriju oružjem koje joj je isporučila Njemačka. Kancelar također ne želi isporučiti krstareću raketu Taurus dometa 500 kilometara, unatoč opetovanim zahtjevima Ukrajine.
Svijet
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.
“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.
Svijet
Donald Trump sve bliže pobjedi
Milijuni Amerikanaca izašli su na birališta kako bi glasali za svojeg budućeg predsjednika. Donald Trump niže pobjede u republikanskim, a Kamala Harris u demokratskim državama. Pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora neće se znati dok se ne proglase pobjede barem u nekima od “swing” država.
Na putu do Bijele kuće ključne su tzv. “swing states” – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.
Karolina Trumpu
Donald Trump odnio pobjedu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini. Trump dobiva 16 elektorskih glasova države nakon što je porazio demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris. Trump je ovu državu osvojio 2016. i 2020., ali demokrati su se nadali da bi mogli preokrenuti prethodne rezultate s potrošnjom u kampanji, agitiranjem i Harrisinim skupovima.
Također su pokušali povezati Trumpa s republikanskim kandidatom za guvernera Markom Robinsonom koji se ove godine našao usred velikog skandala, ali Trump i njegov potpredsjednik JD Vance često su posjećivali Sjevernu Karolinu tijekom jesenske kampanje, gurajući protekcionistički ekonomski program i obećavajući da će suzbiti ilegalnu imigraciju preko južne granice. Associated Press je Trumpa proglasio pobjednikom u 23:18 sati po lokalnom vremenu.
Ljudi u kampanji Donalda Trumpa osjećaju se sve optimističnije kako dolaze prvi rezultati, izvijestio je CNN.
Taj optimizam je potaknut rezultatima u Virginiji i Iowi, koji su pokazali da anketa koja je uzburkala duhove u subotu – nije bila točna.
U Trumpovom stožeru čuje se glasno skandiranje svaki put kada dođu novi rezultati.
Ostaje za vidjeti hoće li – i kada – Trump doći, dodaje CNN.
You must be logged in to post a comment Login