Austrija
Nakon šokantnih promjena na AMS-u: Što se mijenja i u sustavu socijalne pomoći?
Austrijska vlada planira značajne promjene u sustavu zapošljavanja i socijalne pomoći. Nezaposleni više neće smjeti dodatno zarađivati, a promjene se spremaju i za korisnike socijalne pomoći.
U austrijskom parlamentarnom Odboru za socijalna pitanja raspravljalo se o nizu aktualnih tema: mirovinskim reformama, stanju na tržištu rada, novoj obrazovnoj dopustu i socijalnoj pomoći. Ministrica za socijalna pitanja, Korinna Schumann, tom je prilikom potvrdila da vlada planira uvesti tzv. “djelomičnu mirovinu”. Ova mjera neće zamijeniti postojeći model djelomičnog umirovljenja, već će se integrirati u jedinstveni sustav.
Ministrica je također potvrdila gotovo potpuno ukidanje mogućnosti dodatne zarade uz naknadu za nezaposlenost.
Socijalna pomoć: Jedinstveni dnevni iznos, ali bez konkretne brojke
Schumann je napomenula da su razgovori o jedinstvenom modelu socijalne pomoći i dječjem socijalnom osiguranju još u početnoj fazi, te da je za uspješnu provedbu nužna suradnja s pokrajinama. Cilj je radno sposobne korisnike socijalne pomoći usmjeriti prema AMS-u (austrijska služba za zapošljavanje). U dječjoj sigurnosnoj mreži naglasak bi trebao biti na materijalnim davanjima.
Za osobe kojima je obrazovni dopust prekinut zbog trudnoće i koje ne mogu nastaviti obrazovanje, razmatra se rješenje, istaknula je ministrica odgovarajući na upit zastupnice FPÖ-a.
Prema koalicijskom programu ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a, predviđa se uvođenje jedinstvenog dnevnog iznosa za socijalnu pomoć. Detalji iznosa još nisu poznati. Sustav isplata, posredovanja i sankcioniranja trebao bi preći u nadležnost AMS-a, dok bi pokrajine i dalje bile financijski odgovorne – što je do sada često kočilo provedbu reforme.
Također je najavljeno da osobe sa supsidijarnom zaštitom više neće imati pravo na socijalnu pomoć ni nadopune tijekom integracijske faze.
Pametne mjere štednje
Ministrica je naglasila kako je, s obzirom na izazovnu gospodarsku situaciju, nužno postupati razborito i solidarno. Istaknula je da će povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike biti popraćeno kompenzacijskim mjerama – receptna naknada se sljedeće godine neće usklađivati s inflacijom, a gornja granica će se postupno smanjivati s 2% na 1,5% prihoda. To će olakšati situaciju posebno starijima, osobama s invaliditetom i samohranim roditeljima.
Nema povećanja zakonske dobi za umirovljenje
Schumann je uvjerila da se zakonska dob za odlazak u mirovinu neće povećavati na 67 godina, a ni pravila za dugogodišnje osiguranike se neće mijenjati. Cilj je, međutim, podići stvarnu dob umirovljenja uvođenjem djelomične mirovine – npr. dvije radna dana u mirovini, tri dana na poslu. Ova mjera trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Fokus na tržište rada i obrazovnu dopust
Poseban naglasak bit će stavljen na tržište rada i strategiju za kvalifikacije. Cilj je podržati osobe s nižim obrazovanjem, uz veću uključenost poslodavaca, osobito u sektoru skrbi. Nova obrazovna dopust prvenstveno će biti namijenjena osobama nižeg obrazovanja, no bit će moguće i završavanje studija ili drugih visoko vrijednih edukacija.
Planira se i uvođenje obaveznog razgovora prije početka obrazovne dopusta, kako bi se procijenio stvarni utjecaj edukacije na tržište rada. Više neće biti moguće neposredno nastaviti obrazovnu dopust nakon roditeljskog dopusta, a uz to se planiraju i stroža pravila oko povrata sredstava ako se edukacija ne završi.
Zabrana dodatnog rada uz naknadu za nezaposlene
Na upit zastupnice ÖVP-a, Tanje Graf, ministrica Schumann je potvrdila da će dodatna, tzv. “manja” zaposlenja uz naknadu za nezaposlenost biti dozvoljena samo u iznimnim slučajevima. Pokazalo se da dodatna zarada otežava povratak na tržište rada, a u nekim slučajevima postala je i poslovni model. Ipak, tko je već prije bio zaposlen na manji ugovor, moći će ga zadržati i u slučaju nezaposlenosti.
Izuzeci će postojati za starije nezaposlene osobe (do šest mjeseci), kao i za dugotrajno nezaposlene starije osobe. Granica za tzv. “manju” zaposlenost neće se povećavati sljedeće godine – ostaje zamrznuta.
Austrija
Austrija: 18-godišnji radikalni islamist navodno ponovno planirao napade, policija pokrenula novu istragu
Štajerska – Osamnaestogodišnjak koji je već 2023. bio osuđen zbog planiranog napada na školu u Brucku an der Muru ponovno je optužen od strane Državnog odvjetništva u Leobenu, između ostalog zbog kaznenog djela sudjelovanja u terorističkoj organizaciji. Mladić, koji je bio na uvjetnoj slobodi, navodno nije odustao od svoje prijašnje sklonosti prema IS-u. Naprotiv – ponovno je počeo na internetu i društvenim mrežama konzumirati radikalno-islamističke sadržaje.
„Između ostalog, tražio je informacije o izradi bombi i izvješća o prethodnim terorističkim napadima na zapadne zemlje, s ciljem da i sam izvede sličan napad u ime IS-a“, navedeno je u priopćenju Državnog odvjetništva u četvrtak. Optužnica je sada podignuta i bit će dostavljena, no još nije pravomoćna, naglasila je glasnogovornica Viktoria Steinecker za austrijsku novinsku agenciju APA.
18-godišnjak poriče optužbe
Državno odvjetništvo u Leobenu ovoga puta mladom punoljetniku stavlja na teret da je „s interneta pribavljao informacije kako bi počinio terorističko kazneno djelo. Time se priključio IS-u i svjesno podržavao terorističke aktivnosti IS-a s ciljem uspostave radikalno-islamističke teokratske države.“ Mladić je već u srpnju uhićen i od tada se nalazi u istražnom zatvoru. Dosad je poricao nove optužbe te izjavio da nikako nije imao namjeru počiniti napade.
Riječ je o starijem od dvojice maloljetnika koji su već ranije pravomoćno osuđeni zbog planiranog napada na školu. Njegov tadašnji suučesnik također je ponovno uhićen – no tek u listopadu, i to zbog sličnih optužbi, ali ne u vezi s aktualnim slučajem 18-godišnjaka. Istraga protiv mlađeg IS-pristaše još uvijek traje, izjavila je Steinecker za APA. Sumnjiči ga se da je namjeravao kupiti automatsko oružje.
Austrija
Bh. državljanin pokušao oženiti Austrijanku 19 puta, pa kažnjen zbog prekoračenja boravka
U austrijskom gradu Grazu odigrala se neobična životna priča koja bi, da nije istinita, mogla poslužiti kao scenarij za film. Naš čitatelj, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, javio se redakciji portala GPMaljevac.COM s pričom koja nas je sve ostavila bez riječi – pa smo se zapitali: “Je li uistinu vrijedno riskirati kaznu i zabranu ulaska u zemlju zbog braka koji se nikad nije dogodio?”
Muškarac je 3. srpnja 2025. godine doputovao u Austriju s jednostavnom, ali važnom namjerom – da oženi svoju izabranicu. No, umjesto dana ispunjenog ljubavlju i srećom, doživio je niz razočaranja.
„Vjenčanje je do sada otkazano čak 19 puta, svaki put iz njezinih razloga, koje ni danas ne znam“, ispričao je.
Dok je čekao da se situacija razjasni i da konačno dođe do vjenčanja, naš se sugovornik, ni kriv ni dužan, našao u prekršaju – prekoračio je dopušteni boravak u Europskoj uniji. Kaže da nije radio, nije primao nikakvu pomoć države, nego je cijelo vrijeme boravio u stanu kao gost – čekajući ljubav koja se, čini se, nikada nije pojavila pred matičarem.
„Cijeli listopad i evo, pola studenoga sam već u prekršaju. Ne znam kakve će me posljedice dočekati ako se vratim u Bosnu i Hercegovinu“, rekao je u razgovoru s novinarkom.
Prema austrijskim zakonima, osoba koja prekrši uvjete boravka može prilikom izlaska iz zemlje dobiti zabranu ponovnog ulaska – najčešće od nekoliko mjeseci do dvije godine, ovisno o okolnostima. Iako u njegovu slučaju postoji mogućnost blaže kazne jer nije radio na crno ni koristio socijalnu pomoć, ništa nije sigurno jer to ne može dokazati.
Za prekoračenje boravka u Austriji predviđena je novčana kazna od 500 do 1500 eura, ovisno o tome hoće li vas otkriti na granici, na ulici ili u stanu, ako vas netko prijavi.
Njegova priča, osim što otvara pitanje pravnih posljedica, nosi i ljudsku poruku. Na kraju razgovora, jedan od novinara mu je, kroz osmijeh, savjetovao:
„Vrati se kući i pronađi novu mladu.“
Jer koliko god život znao biti težak – vrijeme provedeno čekajući nekoga tko ne želi isto što i ti, najskuplje je izgubljeno vrijeme.
Austrija
Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko se ne integrira, neće dobiti novac
Većina primatelja socijalne pomoći u Austriji nisu državljani zemlje. Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) najavila je stroga pravila: socijalna pomoć od 2027. godine bit će uvjetovana obveznim integracijskim programom i aktivnim uključivanjem u rad.
Podaci Statistike Austrije pokazuju da u Beču oko 70 % primatelja socijalne pomoći živi u gradu, a 62 % nisu Austrijanci. Posebno zabrinjavajuća je grupa asilanata i osoba sa sekundarnom zaštitom koja čini 44 % primatelja, a većina njih je radno sposobna, ali nezaposlena. Prosječno primaju pomoć oko 10 mjeseci, što je duže od ukupnog prosjeka.
Plakolm naglašava: „Socijalna pomoć više ne štiti one koji su radili, nego one koji bez obveznog integracijskog programa nikada neće raditi.“ Novi program trebao bi osigurati pravednu i jasnu podršku te motivirati primatelje da se što prije zapošljavaju.
