Austrija
Nakon šokantnih promjena na AMS-u: Što se mijenja i u sustavu socijalne pomoći?
Austrijska vlada planira značajne promjene u sustavu zapošljavanja i socijalne pomoći. Nezaposleni više neće smjeti dodatno zarađivati, a promjene se spremaju i za korisnike socijalne pomoći.
U austrijskom parlamentarnom Odboru za socijalna pitanja raspravljalo se o nizu aktualnih tema: mirovinskim reformama, stanju na tržištu rada, novoj obrazovnoj dopustu i socijalnoj pomoći. Ministrica za socijalna pitanja, Korinna Schumann, tom je prilikom potvrdila da vlada planira uvesti tzv. “djelomičnu mirovinu”. Ova mjera neće zamijeniti postojeći model djelomičnog umirovljenja, već će se integrirati u jedinstveni sustav.
Ministrica je također potvrdila gotovo potpuno ukidanje mogućnosti dodatne zarade uz naknadu za nezaposlenost.
Socijalna pomoć: Jedinstveni dnevni iznos, ali bez konkretne brojke
Schumann je napomenula da su razgovori o jedinstvenom modelu socijalne pomoći i dječjem socijalnom osiguranju još u početnoj fazi, te da je za uspješnu provedbu nužna suradnja s pokrajinama. Cilj je radno sposobne korisnike socijalne pomoći usmjeriti prema AMS-u (austrijska služba za zapošljavanje). U dječjoj sigurnosnoj mreži naglasak bi trebao biti na materijalnim davanjima.
Za osobe kojima je obrazovni dopust prekinut zbog trudnoće i koje ne mogu nastaviti obrazovanje, razmatra se rješenje, istaknula je ministrica odgovarajući na upit zastupnice FPÖ-a.
Prema koalicijskom programu ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a, predviđa se uvođenje jedinstvenog dnevnog iznosa za socijalnu pomoć. Detalji iznosa još nisu poznati. Sustav isplata, posredovanja i sankcioniranja trebao bi preći u nadležnost AMS-a, dok bi pokrajine i dalje bile financijski odgovorne – što je do sada često kočilo provedbu reforme.
Također je najavljeno da osobe sa supsidijarnom zaštitom više neće imati pravo na socijalnu pomoć ni nadopune tijekom integracijske faze.
Pametne mjere štednje
Ministrica je naglasila kako je, s obzirom na izazovnu gospodarsku situaciju, nužno postupati razborito i solidarno. Istaknula je da će povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike biti popraćeno kompenzacijskim mjerama – receptna naknada se sljedeće godine neće usklađivati s inflacijom, a gornja granica će se postupno smanjivati s 2% na 1,5% prihoda. To će olakšati situaciju posebno starijima, osobama s invaliditetom i samohranim roditeljima.
Nema povećanja zakonske dobi za umirovljenje
Schumann je uvjerila da se zakonska dob za odlazak u mirovinu neće povećavati na 67 godina, a ni pravila za dugogodišnje osiguranike se neće mijenjati. Cilj je, međutim, podići stvarnu dob umirovljenja uvođenjem djelomične mirovine – npr. dvije radna dana u mirovini, tri dana na poslu. Ova mjera trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Fokus na tržište rada i obrazovnu dopust
Poseban naglasak bit će stavljen na tržište rada i strategiju za kvalifikacije. Cilj je podržati osobe s nižim obrazovanjem, uz veću uključenost poslodavaca, osobito u sektoru skrbi. Nova obrazovna dopust prvenstveno će biti namijenjena osobama nižeg obrazovanja, no bit će moguće i završavanje studija ili drugih visoko vrijednih edukacija.
Planira se i uvođenje obaveznog razgovora prije početka obrazovne dopusta, kako bi se procijenio stvarni utjecaj edukacije na tržište rada. Više neće biti moguće neposredno nastaviti obrazovnu dopust nakon roditeljskog dopusta, a uz to se planiraju i stroža pravila oko povrata sredstava ako se edukacija ne završi.
Zabrana dodatnog rada uz naknadu za nezaposlene
Na upit zastupnice ÖVP-a, Tanje Graf, ministrica Schumann je potvrdila da će dodatna, tzv. “manja” zaposlenja uz naknadu za nezaposlenost biti dozvoljena samo u iznimnim slučajevima. Pokazalo se da dodatna zarada otežava povratak na tržište rada, a u nekim slučajevima postala je i poslovni model. Ipak, tko je već prije bio zaposlen na manji ugovor, moći će ga zadržati i u slučaju nezaposlenosti.
Izuzeci će postojati za starije nezaposlene osobe (do šest mjeseci), kao i za dugotrajno nezaposlene starije osobe. Granica za tzv. “manju” zaposlenost neće se povećavati sljedeće godine – ostaje zamrznuta.
Austrija
Tragična smrt 15-godišnjaka u Austriji, navodno se utrkivali automobilima
Nakon tragične smrti 15-godišnjeg Čečena u austrijskom gradu Traunu (Gornja Austrija), raste bijes i ogorčenje među stanovnicima. Tvrde da su ilegalne ulične utrke vikend-rutina, a da lokalna policija ne poduzima dovoljno.
„Svi znaju što se događa – ali nitko ništa ne poduzima“
Spisateljica i stanovnica Trauna Daniela Brodesser rekla je za austrijske medije da se ilegalne utrke održavaju svakog vikenda – godinama. Tvrdi da je to „otvorena tajna“ u tom dijelu grada te da većina stanovnika to zna – ali da nema pravih kontrola i da je policijska prisutnost gotovo nepostojeća kada je najpotrebnija – navečer.
Tragedija na cest
U četvrtak navečer, oko 20:50, 15-godišnjak je izgubio kontrolu nad BMW-om prilikom pretjecanja na brzoj cesti (B1). Vozilo se prevrnulo, a tinejdžer je poginuo na licu mjesta. Njegova dva suputnika (17 i 19 godina) teško su ozlijeđena.
Nakon nesreće došlo je do kaotičnih scena – brojni pripadnici tunerske i “raserske” scene došli su na mjesto nesreće, snimali mobitelima i ometali hitne službe.
Lokacije poznate, opasnosti svakodnevne
Brodesser ističe da su glavne točke okupljanja poznate – uključujući jednu benzinsku postaju i obližnje parkiralište. Djeci se savjetuje da zaobilaze određene ulice, a stanovnici svake večeri slušaju motorne urlike iz svojih dnevnih soba. Tvrdi da se o vikendima priča čak i u supermarketima – „koliko je bilo gadno ovaj put“.
„Za nogomet ima policije, za ovo nema?
Brodesser ne prihvaća izgovor da „nema dovoljno policajaca“. Kaže: „Za nogometne utakmice se policija može organizirati, ali za utrke koje ubijaju djecu – ne?“. Ističe da je nekoliko puta prijavila utrke, ali da nije vidjela pravi angažman.
Također tvrdi da vozači kradu registarske pločice za potrebe utrka – što je, po njezinim riječima, u kvartu također poznata praksa.
Nakon smrti – nastavili s utrkama
Unatoč tragediji, Brodesser kaže da su već sat vremena nakon nesreće ponovno počele utrke na cesti. Policija je potvrdila da je ovo prva smrt iz “raserske” scene u regiji, ali i da je bilo mnoštvo nezgoda prije toga – i da će se brojevi tek analizirati.
Ona, kao majka četvero djece, apelira na vlasti da ne čekaju novu tragediju. „Mora li se uvijek prvo dogoditi najgore, da bi se nešto promijenilo?“ pita, sa zebnjom zbog vlastite kćeri koja je upravo položila vozački ispit za moped.
Austrija
Hrvat izazvao kao na gradilištu u centru Beča
Jedan 31-godišnji Hrvat izazvao je u srijedu ujutro pravi kaos na gradilištu u centru Beča. Ono što je započelo kao kratki drijemež, završilo je nasilnim ispadom i značajnom materijalnom štetom.
Sporno mjesto za spavanje
Oko 9 sati ujutro, radnik na gradilištu uočio je muškarca kako spava na terenu te ga zamolio da napusti prostor. Iako je Hrvat u početku poslušao i otišao, nije prošlo mnogo vremena prije nego što se vratio – ljut i agresivan.
Bijes iskalio na stakl
Po povratku, muškarac je zgrabio protupožarni aparat i počeo njime udarati po staklenoj fasadi i ostakljenim vratima objekta. U svom ispadom nanio je veliku materijalnu štetu, koju je glasnogovornik policije, Markus Dittrich, procijenio na nekoliko desetaka tisuća eura.
Policijska intervencija
Svjedok događaja odmah je pozvao policiju. Muškarac je privremeno uhićen, a protiv njega se vodi istraga zbog oštećenja imovine, a moguće i neovlaštenog ulaska na gradilište.
Ovaj incident ponovno je otvorio pitanja o problemima beskućništva, mentalnog zdravlja i sve češće agresije u gradskim sredinama, posebno na osjetljivim lokacijama poput gradilišta i javne infrastrukture.
Austrija
Hrvat u Austriji osuđen na čak 7 i pol godina zatvora
U jednom od najvećih suđenja povezanih s krijumčarenjem droge u Tirolu posljednjih godina, 37-godišnji državljanin Hrvatske osuđen je na 7,5 godina zatvora. Presudu je u ponedjeljak izreklo Zemaljsko sudište u Innsbrucku, nakon višegodišnje istrage koja je razotkrila opsežnu mrežu krijumčarenja kokaina kroz Europu.
“Vjerujete li stvarno u tu priču?”
Sudski proces bio je obilježen pokušajima optuženog da objasni kako je ušao u svijet droge. Govorio je o dugovima od 5.000 eura i tajanstvenom susretu na terasi u Kufsteinu, gdje su navodno počeli njegovi kontakti s dilerima. Ipak, predsjednica sudskog vijeća, sutkinja Helga Moser, nije bila impresionirana tim opravdanjima i u jednom je trenutku upitala:
„Vjerujete li stvarno u tu priču?“
Krijumčarenje 17 kilograma kokaina
Unatoč njegovim opsežnim izmotavanjima, dokazi su bili neumoljivi. Prema optužnici, Hrvat je od početka 2020. do uhićenja 2024. godine koordinirao prijevoz 17 kilograma kokaina iz Slovenije, preko Njemačke, u Tirol – najčešće u regiju Kufstein.
Kokain su preko autocesta prenosili unajmljeni kuriri, unatoč redovnim graničnim kontrolama na prijelazu Kiefersfelden. Pri uhićenju u njegovom stanu u Hrvatskoj, policija je dodatno zaplijenila još dva kilograma kokaina.
