Ekonomija
Najveći dobitnici u novoj poreznoj reformi su zaposlenici koji imaju obitelj te samozaposlene osobe
Najviše koristi od ekosocijalne porezne reforme koja stupa na snagu ove godine imat će obitelji i samozaposleni.
Ovisno o primanjima i bračnom statusu, olakšice po osobi u narednoj godini mogu biti i do 2.200 eura, računaju u saborskoj službi za proračun. Sveukupno, obujam olakšica mjera u 2022. iznosi oko 2,5 milijarde eura i do 2025. bi se trebao povećati na oko 5,6 milijardi eura. Značajan dio pripisuje se smanjenju stope poreza na dobit.
Nakon što je granična porezna stopa za prvu tarifnu razinu od 2020. smanjena na 20 posto, granične porezne stope za drugu i treću tarifnu razinu sada će se također postupno smanjivati na 30, odnosno 40 posto. To rezultira godišnjom uštedom do 1.230 eura po osobi. Za samozaposlene i poljoprivrednike također se povećava osnovna neoporeziva naknada.
Olakšice za niska primanja za zaposlenike i umirovljenike postići će se povećanjem negativnog poreza ili prireza na olakšicu od poreza na prijevoz i porezne olakšice za umirovljenike, a ne, kako je prvobitno planirano, smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje (KV doprinosi). Ove mjere rezultiraju godišnjom uštedom do 250 eura. Neki od ljudi koji imaju koristi od ovih mjera također će biti rasterećeni smanjenjem tarifa. Za samozaposlene i poljoprivrednike niska primanja bit će rasterećena postupnim smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje do 324 eura godišnje.
Kućanstva s djecom bit će rasterećena i postupnim povećanjem odbitaka za obiteljski dodatak na 2.000 eura za djecu do 18 godina i na 650 eura za djecu od 18 i više godina koja se još školuju te postupnim povećanjem dječjeg doplatka na 450 eura. Osim toga, uvjeti za stjecanje prava na dodatni dječji doplatak trebaju se definirati mnogo šire.
Značajan dio olakšica poreza na dohodak nastaje zbog kompenziranja hladnog napredovanja. Uz pozitivne stope inflacije u razdoblju između velikih poreznih reformi. To dovodi do dodatnog poreznog opterećenja jer se tarifne razine godišnje ne indeksiraju sa stopom inflacije. Simulacijski izračun proračunske službe pokazuje da je u razdoblju od 2016. do 2025. godine hladno napredovanje više nego nadoknađeno mjerama koje su već ranije najavljene, a sada se planiraju. Međutim, ova se izjava odnosi samo na ukupne porezne prihode. U nekim kućanstvima bez djece može doći do dodatnog poreznog opterećenja zbog hladnog napredovanja u promatranom razdoblju, jer se dio porezne olakšice može pripisati obiteljskom bonusu.
Primjerice, zaposlenik s bruto dohotkom od 2.000 eura bez djece primat će samo 344 eura godišnje. Zaposlenik bez djece s plaćom od 4.000 eura u novčaniku će 2024. imati oko 800 eura više. Netko s istim primanjima i dvoje djece dobit će 1.800 eura.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
You must be logged in to post a comment Login