Connect with us

Panorama

Muškat momjanski postao 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU

Objavljeno

na

Europska komisija je u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a.

Postupak zaštite naziva Muškat momjanski / Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski / Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga „Vino Momilianum“, a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.

Naziv kombinira naziv sorte vinove loze (Muškat / Moscato, od sorte Muškat bijeli) i naziv zemljopisnog područja (momjanski / di Momiano) po mjestu Momjan, koje se nalazi na sjevernom dijelu istarskog poluotoka. Iako se vino sorte Muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja ovog vina. Prirodni uvjeti klime, tla i reljefa koji karakteriziraju šire područje Momjana iznimno su pogodni za uzgoj sorte Muškat bijeli, o čemu svjedoče brojni povijesni izvori, manifestacije na temu Muškata koje se tradicionalno održavaju u Momjanu, kao i znatan broj obitelji vinogradara i vinara s tog područja koji već generacijama proizvode ovo vino. Muškat momjanski je bijelo vino bogatog okusa i izražene sortne aromatičnosti.

Uz 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, Hrvatska danas broji i čak 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, ističe se na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Zanimljivosti

“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”

Objavljeno

na

By

Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.

Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.

Koji proizvod je pogođen?

Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.

Gdje je proizvod prodavan?

Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.

Kome proizvod predstavlja rizik?

Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.

Mogućnost povrata

Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.

Kontakt za korisnike

Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

Objavljeno

na

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.

58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.

Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.

58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.

Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.

Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.

Nastavi čitati

Panorama

Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Objavljeno

na

By

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.

Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.

Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.

Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.

Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.

Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.

Nastavi čitati
LM