Austrija
MLADEN MIKIĆ, PREDSJEDNIK HSKD RAŠČICA BEČ: ‘Ostaje veliko pitanje koliko će KUD-ova ‘preživjeti’ ovu pandemiju’!
Hrvatsko sportsko i kulturno društvo Raščica Beč osnovano je još 1993. godine i jedno je od najstarijih hrvatskih društava u Beču. Mnogobrojne plesače pa i upravu ovog vrijednog društva na čelu s predsjednikom Mladenom Mikićem zadesila je nedaća s korona virusom pa već nekoliko mjeseci su bez aktivnog rada i proba, a i daljnje budućnost je neizvjesna.
Mladen Mikić je sportski i kulturni djelatnik, a iza njega je već tri desetljeća neumornog društvenog rada u Beču te je zasigurno prepoznatljivo ime mnogobrojnim bečkim Hrvatima.
Na žalost, svi su KUD-ovi u istoj, dosta teškoj situaciji kao i mi. Znamo da neki KUD-ovi koji imaju vlastite prostorije pa su sredstva namicali od najma prostorija prigodom proslava rođendana i sl., sada tu mogućnost nemaju. Jedan nas je KUD manje, a ostaje jako otvoreno pitanje koliko će nas “preživjeti” ovu pandemiju. Nakon 5-6 mjeseci teško će nam biti vratiti se u uobičajeno stanje. Mi u Raščici smo to stanje i testirali pa smo nakon svršetka školske godine imali završnu proslavu. Svake godine idemo u Tulln na jezero, a ove smo godine imali iznenađujuće puno naših članova. Skupilo ih se 90-tak pa nam je i to bio pokazatelj da su se članovi, naša djeca zaželjela aktivnosti. No, po sadašnjim mjerama koje su na snazi teško možemo nastaviti s probama. Jer, kako plesati ako se ne smijete hvatati za ruke i kako držati rastojanje? Ne daj Bože da na nekoj našoj probi netko unese ili dobije virus pa ćemo se svi skupa hvatati za glavu i postavljati pitanja tko je dozvolio održavanje proba i sl. Za sada mirujemo, a planiramo početkom školske godine krenuti s aktivnosti, jasno ako za to uopće bude temeljnih preduvjeta i ako nam zakon bude dozvoljavao, pojašnjava Mikić.
Ovo ljeto su također planirali nastaviti tradiciju odlaska na more, u Hrvatsku, ali je i taj lijep projekt kojega običavaju prakticirati već pet godina morao biti otkazan.
– U Crikvenici sam bio jedno ljeto na službenom putu i vidio kako na gradskom trgu igraju Slovaci i Mađari prezentirajući svoju tradiciju i običaje u Hrvatskoj. Tako sam došao na ideju razgovarati s osobama koji vode turističke zajednice, ponuditi im da naš KUD dođe prezentirati našu tradiciju misleći kako će to turistima koji dolaze u Hrvatsku biti puno zanimljivije. Već pet godina tako obilazimo Jadran, a prošle smo godine bili u Rovinju te je to doista cijelom našem KUD-u bilo jedno nezaboravno iskustvo. Tada smo uočili da naša djeca koja su ovdje rođena slabo poznaju Hrvatsku pa pitaju gdje je Knin ili Nin i je li to blizu ili isto. Tako da ovaj projekt ima velike prednosti i svakako ćemo ga nastaviti, – kaže MIkić.
No za spomenuti projekt nisu oduševili Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji im nije izašao u susret ni financirati autobus, odnosno ni minimalno vrednovati sve ove njihove vrijedne napore.
– Iduće godine opet planiramo isto, odlazak u Zadar ili negdje drugdje, a i ponovo ćemo se prijaviti na natječaj Državnog ureda, a na njima je da odluče. Mi vjerujemo kako smo našim aktivnostima pomoć zaslužili. Živimo od vlastitih sredstava, članarine, sponzora, pomoći roditelja i godišnjih zabava koje organiziramo. Tako već 27 godina! I nije lako. Živjet će HSKD Raščica i s novcem i bez novca Ureda iz Hrvatske. Pomoć iz Zagreba mi doživljavamo kao priznanje rada, a ne kao temeljna sredstva od kojih bismo mi mogli živjeti. Na Upravi uvijek kažemo kako ćemo iznovice predati dokumentaciju za natječaj. To bi bilo više priznanje našeg rada i spoznaja da netko u Hrvatskoj i misli na nas ovdje. Osobno mi je nejasna ta raspodjela sredstava, zaključuje Mikić naglašavajući na kraju kako hrvatskim udrugama u Austriji napokon treba jedna krovna organizacija koja će se zalagati za sve njihove projekte, biti im stvarna pomoć u sastavljanju projekata i sl.
– Pa nije udruga i aktivnost od bala do bala, od zabave do zabave. To je rad svakoga dana. Zato je nasušna potreba prave, istinske krovne organizacije koja ima prostor i resurse i koja bi nam doista bila od koristi, – pojašnjava Mladen Mikić.
T.N.
Foto: Kroativ I Facebook – HSKD Raščica Beč
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login