Austrija
MLADEN MIKIĆ, PREDSJEDNIK HSKD RAŠČICA BEČ: ‘Ostaje veliko pitanje koliko će KUD-ova ‘preživjeti’ ovu pandemiju’!
Hrvatsko sportsko i kulturno društvo Raščica Beč osnovano je još 1993. godine i jedno je od najstarijih hrvatskih društava u Beču. Mnogobrojne plesače pa i upravu ovog vrijednog društva na čelu s predsjednikom Mladenom Mikićem zadesila je nedaća s korona virusom pa već nekoliko mjeseci su bez aktivnog rada i proba, a i daljnje budućnost je neizvjesna.
Mladen Mikić je sportski i kulturni djelatnik, a iza njega je već tri desetljeća neumornog društvenog rada u Beču te je zasigurno prepoznatljivo ime mnogobrojnim bečkim Hrvatima.
Na žalost, svi su KUD-ovi u istoj, dosta teškoj situaciji kao i mi. Znamo da neki KUD-ovi koji imaju vlastite prostorije pa su sredstva namicali od najma prostorija prigodom proslava rođendana i sl., sada tu mogućnost nemaju. Jedan nas je KUD manje, a ostaje jako otvoreno pitanje koliko će nas “preživjeti” ovu pandemiju. Nakon 5-6 mjeseci teško će nam biti vratiti se u uobičajeno stanje. Mi u Raščici smo to stanje i testirali pa smo nakon svršetka školske godine imali završnu proslavu. Svake godine idemo u Tulln na jezero, a ove smo godine imali iznenađujuće puno naših članova. Skupilo ih se 90-tak pa nam je i to bio pokazatelj da su se članovi, naša djeca zaželjela aktivnosti. No, po sadašnjim mjerama koje su na snazi teško možemo nastaviti s probama. Jer, kako plesati ako se ne smijete hvatati za ruke i kako držati rastojanje? Ne daj Bože da na nekoj našoj probi netko unese ili dobije virus pa ćemo se svi skupa hvatati za glavu i postavljati pitanja tko je dozvolio održavanje proba i sl. Za sada mirujemo, a planiramo početkom školske godine krenuti s aktivnosti, jasno ako za to uopće bude temeljnih preduvjeta i ako nam zakon bude dozvoljavao, pojašnjava Mikić.
Ovo ljeto su također planirali nastaviti tradiciju odlaska na more, u Hrvatsku, ali je i taj lijep projekt kojega običavaju prakticirati već pet godina morao biti otkazan.
– U Crikvenici sam bio jedno ljeto na službenom putu i vidio kako na gradskom trgu igraju Slovaci i Mađari prezentirajući svoju tradiciju i običaje u Hrvatskoj. Tako sam došao na ideju razgovarati s osobama koji vode turističke zajednice, ponuditi im da naš KUD dođe prezentirati našu tradiciju misleći kako će to turistima koji dolaze u Hrvatsku biti puno zanimljivije. Već pet godina tako obilazimo Jadran, a prošle smo godine bili u Rovinju te je to doista cijelom našem KUD-u bilo jedno nezaboravno iskustvo. Tada smo uočili da naša djeca koja su ovdje rođena slabo poznaju Hrvatsku pa pitaju gdje je Knin ili Nin i je li to blizu ili isto. Tako da ovaj projekt ima velike prednosti i svakako ćemo ga nastaviti, – kaže MIkić.
No za spomenuti projekt nisu oduševili Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji im nije izašao u susret ni financirati autobus, odnosno ni minimalno vrednovati sve ove njihove vrijedne napore.
– Iduće godine opet planiramo isto, odlazak u Zadar ili negdje drugdje, a i ponovo ćemo se prijaviti na natječaj Državnog ureda, a na njima je da odluče. Mi vjerujemo kako smo našim aktivnostima pomoć zaslužili. Živimo od vlastitih sredstava, članarine, sponzora, pomoći roditelja i godišnjih zabava koje organiziramo. Tako već 27 godina! I nije lako. Živjet će HSKD Raščica i s novcem i bez novca Ureda iz Hrvatske. Pomoć iz Zagreba mi doživljavamo kao priznanje rada, a ne kao temeljna sredstva od kojih bismo mi mogli živjeti. Na Upravi uvijek kažemo kako ćemo iznovice predati dokumentaciju za natječaj. To bi bilo više priznanje našeg rada i spoznaja da netko u Hrvatskoj i misli na nas ovdje. Osobno mi je nejasna ta raspodjela sredstava, zaključuje Mikić naglašavajući na kraju kako hrvatskim udrugama u Austriji napokon treba jedna krovna organizacija koja će se zalagati za sve njihove projekte, biti im stvarna pomoć u sastavljanju projekata i sl.
– Pa nije udruga i aktivnost od bala do bala, od zabave do zabave. To je rad svakoga dana. Zato je nasušna potreba prave, istinske krovne organizacije koja ima prostor i resurse i koja bi nam doista bila od koristi, – pojašnjava Mladen Mikić.
T.N.
Foto: Kroativ I Facebook – HSKD Raščica Beč
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
You must be logged in to post a comment Login