Austrija
MINISTRICA RAAB: Ne želimo China Town ili Malu Italiju na ulicama
Ministrica integracija Susanne Raab (ÖVP) predstavila je u utorak dugo očekivano izvješće o integraciji izbjeglica i doseljenika u Austriji. Raab je definirala pet temeljnih točaka za integraciju, a najveći problem je obrazovanje.
Predsjednica Stručnog vijeća za integraciju Katharina Pabel predstavila je uz Raab 10. integracijsko izvješće neovisnog Stručnog vijeća za integraciju. Pabel je upozorila na činjenicu da dvije trećine djece s migracijskom pozadinom nemaju osnovne vještine čitanja. Razlog tome je i veliki broj djece čiji maternji jezik nije njemački. U osnovnim školama je ova brojka širom Austrije skočila na 26 posto, u Beču čak na 50 posto! Zbog toga Pabel smatra da se treba uvesti obavezna druga godina u vrtićima.
Za ministricu Raab su ključna pitanja tema poput poznavanja njemačkog jezika, obrazovni deficiti djece s migracijskom pozadinom, sudjelovanje žena na tržištu rada te pojava paralelnih društava. Sve ove spomenute točke su „stvorile kameniti put pred nama“.
Prvi čovjek Statistik Austria Tobias Thomas predstavio je brojke zaposlenosti doseljenica koje su vezane s niskim obrazovanjem istih. Tek svaka 10. žena, koja je za vrijeme izbjegličke krize došla u Austriju, je nakon četiri godine i pronašla posao. Zbog toga će biti formkrane stručne grupe koje će intenzivno raditi na izradi prijedloga i daljnjih mjera za ove probleme.
Raab je dodala kako je potpuni fokus na integraciji, ali i na borbi protiv ilegalne migracije. Zbog toga je jedna od ključnih točaka ovog izvješća i problem paralelnih društava „koji mogu postati leglo za nerede i nasilje“. Prvi koraci su se, prema riječima okupljenih, napravili otvaranjem Dokumentacijskog centra za politički islam i sustavom ranog upozoravanja za paralelna društva.
Njene izjave o tome da „ne žele China Town ili Malu Italiju“ su metode desničarskih stranaka širom Europe. Iako je mnogo kritizirana zbog ove izjave, ovakve izjave ÖVP-ovih ministara ne čude, jer u posljednje vrijeme sve češće kopiraju izjave FPÖ-a.
Kako riješiti ove ključne probleme?
Stručnjakinja za pitanja integracija Nurten Yilmaz (SPÖ) kritizirala je ovo izvješće: „Popis i problematiziranje statističkih podataka ne može zamijeniti politiku integraciju i nije zamjena za predanost sudjelovanju i jednakosti“. Predsjednik kluba FPÖ Herbert Kickl izvješće vidi „čistim izvješćem problema“.
Raab je izjavila kako očekuje puno odgovornije ponašanje roditelja oko svoje djece i očekuje od njih da rade na ovim problemima sa školama i učiteljima. Također, ministrica integracija očekuje od izbjeglica više dobrovoljnog rada, kako bi se još više uključili u društvo. Pitanje je samo kako Raab bez srama može zatražiti nešto od roditelja koji ne mogu biti krivi za greške i ministara njene stranke, koji su griješili u prošlosti.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Susanne Raab | Facebook
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login